Slobodan Lang

Darko Žubrinić, 2011.


Prof.dr. Slobodan Lang na lijepom plavom Dunavu u Vukovaru,
odmah nakon mirne reintegracije Podunavlja u Republiku Hrvatsku 1997.-1998.

Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.



Prof.dr. Slobodan Lang rođen je 1945.g. i stalno nastanjen u Zagrebu. Osnovno i srednje školsko obrazovanje te Medicinski fakultet završio je u Zagrebu. Doktorirao je i položio specijalizaciju socijalne medicine. Autor je više od 100 stručnih i znanstvenih članaka te autor i koautor više knjiga.

Profesionalno djelovanje i iskustva

Javno djelovanje profesora Langa započinje još u gimnazijskim i studentskim danima i u svojoj, više od 40 godina dugoj karijeri, uspješno je obnašao brojne visoke dužnosti i funkcije. Prof. dr. sc. Slobodan Lang bio je posebni savjetnik Predsjednika RH za
humanitarna pitanja u razdoblju od 1993. do 2000. godine. Bio je zastupnik u Županijskom domu Sabora RH, Veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova RH, voditelj hrvatske delegacije u Interparlamentarnoj uniji te član Vijeća Europe. S osobitim uspjehom profesor Lang djelovao je u vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije kada je svoj ugled, rad i iznad svega hrabrost nesebično stavljao u funkciju spašavanja ljudskih života i pomaganja najugroženijima.


Prof.dr. Slobodan Lang u Bosni i Hercegovini. Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Langa.

Temelj djelovanja profesora Langa bilo je prenošenje znanja, povezivanje profesionalaca u praksi te trajno nastojanje da se stvara «djelotvorno znanje». Prof. dr. sc. Slobodan Lang naslovni je profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Kao gost-profesor predaje i na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Bio je gost-profesor Škole zdravlja u Bostonu u vremenskom razdoblju od 1985. do 1996.g. Od 1993.g. prvi je suradnik Centra za ljudska prava i javno zdravstvo na Harvardu. Član je Kraljevskog udruženja liječnika javnog zdravstva Velike Britanije. Član je Savjeta časopisa za ljudska prava i javno zdravstvo, Harvard. Također je član Uredništva hrvatskog časopisa Croatian Medical Journal. Predsjednik je Hrvatske mreže zdravih gradova te predsjednik ljetne škole “Zdravlje za sve” u Dubrovniku. Pokretač je Prvog hrvatskog kongresa preventivne medicine te osnivač i glavni urednik Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo.


Dr. Slobodan Lang i dr. Franjo Tuđman

Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.

Programi i javnozdravstvene akcije unapređenja zdravlja Od 1986. do 1990. prof. Lang bio je član Izvršnog vijeća grada Zagreba i sekretar Sekretarijata za zdravstvo. U tom periodu posebnu je pažnju posvetio tada tek nadolazećim izazovima: organizaciji borbe protiv epidemije nove bolesti – AIDS-a, rukovođenju u zdravstvu, zbrinjavanju i ostvarivanju prava invalida, zaštiti okoline, kvaliteti života oboljelih od raka te području ljudskih prava i medicine. Svoju pionirsku ulogu ostvario je kao pokretač programa prevencije AIDS-a, a svoje vizionarstvo učestvovanjem u pokretanju i osnivanju svjetskog pokreta «Zdravih gradova», gdje svojim djelovanjem Grad Zagreb svrstava među gradove lidere nove misli. Dolaskom na mjesto vodeće osobe Sekretarijata za zdravstvo Grada Zagreba 1986. godine profesor Lang pokrenuo je cijeli niz aktivnosti i programa koji su i danas aktivni kao potvrđena praksa ili postignuća koja označavaju temelje javnozdravstvenog djelovanja za građane Zagreba. Pozicija prvog čovjeka za zdravstvo Grada Zagreba omogućila je da se sagledaju brojni tada slabo prepoznati problemi u samom Gradu, ali i da se Grad poveže s najaktualnijim i vodećim izazovima na globalnoj sceni. Tako profesor Lang sa svojim suradnicima preuzima ulogu glavnog nositelja skrbi za zdravlje svih sudionika Univerzijade u Zagrebu, što više, u djelovanje po prvi put unosi i elementa prevencije, tada gotovo nepoznate bolesti AIDS-a. Upravo prepoznajući opasnost AIDSa
u samom njenom početku pokreće široku akciju i kampanje za informiranje i podučavanje građana s ciljem što sveobuhvatnije prevencije. Ovo potvrđuje organizacijom Prvog kongresa o prevenciji AIDS-a u Zagrebu.

U svojem djelovanju profesor Lang najvećom odgovornosti profesionalca smatra povezivanje i djelovanje za građane. Tu svoju odlučnost uspješno dokazuje djelujući prema svim skupinama u društvu i uključujući sve društvene skupine kao ključne aktere
života Grada Zagreba. Kako bi osigurao punu snagu „građanskog glasa“ pokreće osnivanje „Skupštine zdravlja“ koja i službeno zasjeda u Starogradskoj vijećnici. Time otvara pitanja ravnopravnosti i jednakosti građana pred sustavom, a kao odgovor
organizira Koordinaciju invalida (zasjeda jednom mjesečno), redovite javne tribine, Ambulantu Zdravog grada (neposredan kontakt građana s gradskom upravom),...

U radu profesionalaca profesor Lang promiče i odgovornost sustava prema građanima, tako uvodi obavezu redovitog izvještavanja građana o zdravstveno stanju koje podnosi glavni sanitarni inspektor Grada Zagreba. Ovakav oblik izvještavanja pokazao je iznimnu snagu kod dramatične epidemije trovanja gljivama 1988. ekoloških incidenata na ranžirnom kolodvoru 1989, vodenim bujicama i sljemenskim poplavama 1989 te osiguranju zdravstvene ispravnosti i korištenju rekreacijskog kompleksa „Jarun“. Potvrda uspješnosti ovakvog načina izvještavanja jest i pokretanje posebnog „Ekološkog biltena“ – pionirskog pothvata o osvješćivanju ekoloških prijetnji za zdravlje građana.


Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Slobodana Langa.

Zasigurno jedan od najvećih uspjeha toga perioda jest dovođenje Grada Zagreba na lidersku poziciju svjetskog pokreta „Zdravih Gradova“. Značenje ovog postignuća potvrđuje i dodjela domaćinstva organizacije Svjetske konferencije «Zdravih gradova» Gradu Zagrebu, u 2008.godini, a u povodu 20 godina uspješnog djelovanja. Tako je Grad Zagreb dobio značajnu ulogu u ovom projektu od samog početka, jer je 1987. godine postao njegovim projektnim gradom, a u jesen 1988. bio je domaćin Konferenciji europskih zdravih gradova, koja je tijekom Atenske konferencije 1998. i označena kao službeni početak Europskog projekta zdravih gradova. Paralelno s djelovanjem na međunarodnoj sceni Grad Zagreb postaje primjer i model drugim gradovima.


The International Healthy Cities Conference in Zagreb in 2008


Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.

Neposredno po osamostaljenju Republike Hrvatske formira se i Hrvatska mreža zdravih gradova, registrirana 1992. godine, kao jedna je od najstarijih europskih nacionalnih mreža Zdravih gradova i među prvim registriranim nevladinim udrugama u Republici
Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatske mreže zdravih gradova tada postaje prof.dr.sc. Slobodan Lang. Mreža danas okuplja više od 50-tak gradova i županija koji aktivno razvijaju programe i praksu unapređenja zdravlja za svoje građane.

Mirotvorstvo, djelovanje u Domovinskom ratu i humanitarni rad Već sudjelovanjem u studenskim pokretima u SAD-u, Europi i naposljetku u Hrvatskoj profesor Lang iskazao je svoju opredijeljenost borbi za ljudska prava, jednakost i humanost. Osim kroz svoj profesionalni rad prava potvrda ovog opredjeljenja dolazi pojavom ratnih prijetnji, a kasnije i dramatičnih stradanja na području bivše Jugoslavije. Kronologija mirotvornog djelovanja i humanitarnog rada profesora Langa započinje pomaganjem rudarima u štrajku glađu na Kosovu 1989.g., zatim nastojanjima u sprečavanju sukoba u Hrvatskoj i Jugoslaviji 1988. – 1990.g., djelovanjem među ugroženim grupama u Hrvatskoj 1990.g., protestom protiv ratnih sudova JNA u Zagrebu
1991.g., skupom protiv antisemitizma u Zagrebu 1991.g. Opredijeljenost za djelovanje pod svaku cijenu i u najtežim ratnim okolnostima profesor Lang iskazao je suorganiziranjem Konvoja “Libertas” za Dubrovnik 1991.g., zaštitom zarobljenika 1991. – 1995.g u Bosni i Hercegovini, organizacijom zaštite i brige za prognane i izbjegle u RH, organiziranjem i vođenjem “Bijelog Puta” za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu 1993.g. vođenjem akcije „Spasimo život“ i povratka u Veliku Kladušu 1995. i
1996.g.

Djelovanje i vizionarstvo istinskog zdravstvenog radnika dokazao je pokretanjem i organizacijom izgradnje bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj, te iniciranjem i osnivanjem Medicinskog Fakulteta u Mostaru, kao temeljima zaštite ugroženih grupa u
Bosni i Hercegovini.

Stvaranje „Novog javnog zdravstva“

Završetkom rata i mirnom reintegracijom okupiranih područja javlja se potreba za sveobuhvatnim sagledavanjem i osnaživanjem javnozdravstvene djelatnosti i ukupne skrbi za zdravlje. Prepoznavši tu potrebu profesor Lang bio je inicijator i utemeljitelj prvog Hrvatskog kongresa za preventivnu medicinu i unapređenje zdravlja. Hrvatski kongres preventivne medicine i unapređenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem održan je od 26. do 29. 11. 2003. godine. Na Kongresu su tada po prvi put aktivno učestvovali Predsjednik Republike, Ravnatelj Europskog ureda SZO, Ministar zdravstva, Nadbiskup zagrebački i niz uglednih međunarodnih i hrvatskih stručnjaka. Prikazano je više od 300 radova i održano 12 ciljanih radionica. Rezultat Kongresa je knjiga sažetaka, monografije «Hrvatski zavod za javno zdravstvo od osnutka do danas, 1893 – 2003», i «Tko je tko u hrvatskom javnom zdravstvu», knjiga «Pedeset savjeta za zdravlje», i Povelja profesionalizma. Na istom kongresu profesor Lang bio je inicijator pokretanja Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo (HČJZ), čiji je glavni i odgovorni urednik. HČJZ je utemeljen 2003. godine s ciljem jačanja narodnog zdravlja znanjem te radi obnavljanja tradicije „Zdravstvenih novina” Škole narodnog zdravlja „A.Štampar“, koje su izlazile u periodu od 1947. do 1957. godine. HČJZ je prvi hrvatski medicinski časopis u elektronskom izdanju, potpuno dostupan bez naplate, na hrvatskom jeziku. Prvi broj HČJZ-a izašao je u online obliku 2005. godine na www.hcjz.hr i od tada redovito godišnje izlaze četiri broja. HČJZ je kao najvredniji resurs odredio  profesionalce javnog zdravstva, pristupio stvaranju mreže javnog zdravstva, odabrao oblike njihove suradnje i postavio nove standarde u promišljanju i djelovanju u javnom zdravstvu.

Za svoj rad i djela profesor Slobodan Lang primio je više desetaka priznanja, nagrada i odlikovanja, među kojima navodimo najznačajnije:

  • Medalja Ministarstva pomorstva Republike Hrvatske - Priznanje za prinose slobodi vječnoga Dubrovnika u teškim vremenima 1991 i 1992.
  • Spomenica Domovinskog Rata 1990. – 1992.
  • Spomenica Domovinske Zahvalnosti
  • Red Hrvatskog Trolista
  • Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske
  • Red Nikole Šubića Zrinskog (za Hrabrost)
  • Red Kneza Branimira s ogrlicom
  • Medalja ECTF-a (European Community Task Force)
  • Zastava Kongresa Sjedinjenih Američkih Država
Izvor www.zdravi-gradovi.com.hr -> [PDF]


Pojedinosti s lančića koje dr. Slobodan Lang nosi oko vrata. U sredini je znak Bolnice Nova Bila, BiH.
Izgradnju bolnice potaknuo je dr. Lang, a predložio je i ovaj znak bolnice.
Bolnica je izgrađena potporom Republike Hrvatske.
Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Langa.


Dvije legende Lašvanske doline: fra Mato Grebenar i  dr. Slobodan Lang.
Fotografirao D.Ž.

Biografija, intervji, Bijeli put



Slobodan Lang i Branko Čulo: Bijeli put, pobjeda dobra u ratu [PDF], Zagreb, 2014., 551 str., ISBN 978-953-280-215-3

[PDF]



Branko Čulo - Ante Lauc u emisiji Glagoljica u Osijeku dne 9. ožujka 2016.




Branko Čulo, Franjo Grebenar i Slobodan Lang


Branko Čulo, blizak suradnik profesora Langa tijekom humanitarnih operacija Libertas (deblokada Dubrovnika I, II, 1991.),
Bijeli put (srednja Bosna 1993.) i Spasimo život [PDF] (1995.).

Branko Čulo je sa svojim kolegama organizirao je 2006. hodočašće
"Lanac istine o generalu Anti Gotovini i Domovinskom ratu" od Hrvatske do Haga.

Godine 2008., s istom je svrhom organizirano hodočašće od Vukovara do Dubrovnika.



Otvaranje izložbe Ranjeni Krist dr. Slobodana Langa i g. Ivana Matkovića - Laste dne 10. veljače 2002. u Vinkovcima.





Članci:

Članci i korespondencija Slobodana Langa na engleskom jeziku:


Dr. Slobodan Lang u Dubrovniku 1991., četvrti s desna. Drugi s desna prof. Alojzije Prosoli, drugi s lijeva pjevač Đelo Jusić.


Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Slobodana Langa.

Branko Čulo, Osijek: Lanac istine (pogledajte u desnom stupcu pod DOKUMENTI)

  • Slobodanu Langu zahvalni Dubrovčani
  • Slobodan Lang: Deset godina rada na unapređenju humanitarnog zdravstva u ratnim uvjetima (1990 - 2000), [PDF], 21 str.
  • Blokada hrvatskih prognanika 1994., [PDF]
  • dr. Slobodan Lang i dr. Vesna Ivanović: Pisma predsjedniku Dr Franji Tuđmanu od savjetnika Dr Slobodana Langa, 12. listopada 2009., [PDF], 291 str.


Slobodan Lang on the ruins of the Catholic church in Kupres, 
destroyed during the Serbian aggression on Bosnia and Herzegovina.
Photos by the courtesy of dr. Slobodan Lang.


Neke od posljedica srpskog razaranja Sarajeva. 


Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.



Naša, Vaša i Njihova Hrvatska, članci objavljeni u tjedniku Hrvatski list, Zadar, [PDF], 35 str
SADRŽAJ:
1. Pismo generalu Mirku Norcu i Marku Perkoviću Thompsonu: Svi zajedno suprotstavimo se ovom neviđenom valu antihrvatstva! 5. lipnja 2008.
Na Dan branitelja sud je izrekao duboko nepravednu presudu generalu Mirku Norcu koja predstavlja uvredu i provokaciju. Moja bol i osjećaj nepravde preduboki su Gospodine Perkoviću, vas ne ţalim zbog napada koje doţivljavate, nego vam ovim tekstom iskazujem poštovanje. Vrijeđa me što vas napadaju zbog navodnoga antisemitizma. Podrijetlom sam iz obitelji stradalih u holokaustu, al i nači n na koj i vas se napada oživljava sjećanja na optužbe totalitarnih društava
2. Molitva hrvatskih branitelja Gospi u Lourdesu, 19. lipnja 2008.
Potpuno smo svjesni da uloga povijesti nije u okretanju prošlosti već u stvaranju danas i sutra, a da će ishod bitke za istinu o hrvatskoj povijesti značajno utjecati na hrvatsku drţavu, narod i ljude u vremenu koje je pred svima. Zašto ove, 2008. godine, na trg nisu došli predstavnici Hrvatske akademije, Sveučilišta, Matice hrvatske; gdje je bio ministar znanosti i edukacije i svi drugi koji su danas potrebni i odgovorni u bitci za istinu o obrani i stvaranju hrvatske države?
3. Hrvatsku treba braniti, 3. srpnja 2008.
Thompsona najviše napadaju Slavko Goldstein, Ivo Banac i Vesna Pusić. Ove kritičare povezuje i činjenica da nitko od njih nije sudjelovao u obrani Hrvatske i da su dvoje od njih značajan dio tog vremena proveli u inozemstvu. Nisu bili na mjestu stradanja, nisu se bojali, pomagali stradalima, smještali prognane, pokapali ubijene - nisu se molili, ni dajući vlastiti, ni spašavajući tuđe živote; nisu mislili što činiti, kako spasiti, gdje pokopati; nisu slušali ni pjevali glazbu i pjesme vjere i nade. Nakon rata nisu otišli ni prognanicima, ni udovicama, ni djeci poginulih; nisu obišli mjesta stradanja i nisu pitali branitelje. Zatvorili su oči, uši i srce za Hrvatsku. Pjevali smo 1991. godine Juru i Bobana. Ta je pjesma bila izvor snage i hrabrosti, i to će ostati. Nitko ju danas ne mora pjevati ni voljeti, ali nikada ne ću ni prihvatiti da ju se zabranjuje ili kleveće.
4. Thompson i Woodstock, 17. srpnja 2008.
Moćni nikad nisu shvaćali dobrotu, mir i mlade. Thompsonovim se koncertom ponovno bavim iz dvaju razloga. Prvo, jer se o svjetskim odjecima tih koncerata zna premalo i fragmentarno i jer se u prvi plan ne stavljaju ocjene Thompsona i njihova razložitost, nego imena i funkcije pojedinaca koji te ocjene izriču.
5. Moj doček Zvonka Bušića (1), 28. kolovoza 2008.
Pred Božić 1998. pisao sam Bušiću u zatvor: "Vaša je obveza da se vratite u Hrvatsku i širite mir među ljudima, bez obzira na vjeru i nacionalnost."
6. Moj doček Zvonka Bušića (2), 11. rujna 2008.
Prije odgovora na pitanje je li Bušić terorist, oni koji ga takvim bespogovorno smatraju, neka odgovore na pitanje je li se Jugoslavija koristila drţavnim terorizmom unutar i izvan zemlje protiv Hrvata.
7. Nove antisemitske i antihrvatske laži o dijamantima, 2. listopada 2008.
Što se tiče dijamanata, bio bih ponosan da se doista radi o ţidovskom blagu. U onim teškim danima Ovčare, Dubrovnika, razaranja i ubijanja cijele Hrvatske, uz međunarodno nerazumijevanje i blokadu nabavke oruţja, prognanici, bolesnici, žene, djeca, starci i branitelji dramatično su trebali da nam se omogući obranu ţivota svakog čovjeka i cijelog naroda. Ako je židovskim dijamantima to omogućeno, onda je to najbolje ikada upotrijebljen novac, bilo čiji, a ne samo židovski.
8. Dr. Juraj Njavro, čovjek koji je izrastao iz velike škole patnje hrvatskog naroda! 25. rujna 2008
Napad na Vukovar bio je i izravna bitka između JNA i četnika s jedne, i dr. Njavre s druge strane. Oni su sa svih strana i svim oružjima napali ljude i grad, ubijajući, ranjavajući i razarajući - čineći zlo, a on se zatvorio u svoju bolnicu, u kiruršku salu i činio dobro. Što je bilo više napada i stradanja, to je on duže operirao i pomagao.
9. Nove antisemitske i antihrvatske laži o dijamantima, 2. listopada 2008.
Što se tiče dijamanata, bio bih ponosan da se doista radi o ţidovskom blagu. U onim teškim danima Ovčare, Dubrovnika, razaranja i ubijanja cijele Hrvatske, uz međunarodno ne-razumijevanje i blokadu nabavke oruţja, prognanici, bolesnici, žene, djeca, starci i branitelji dramatično su trebali da nam se omogući obranu života svakog čovjeka i cijelog naroda. Ako je židovskim dijamantima to omogućeno, onda je to najbolje ikada upotrijebljen novac, bilo čiji, a ne samo židovski.
10. Prodajom Inina udjela MOL-u prevareni su branitelji i mali dioničari! 9. listopada 2008
Braniteljima je Vlada uskratila pravo na raspolaganje imovinom uvlačeći ih u novu rasprodaju nacionalne imovine za nekoliko kuna na računu
11. Ministar pravosuđa – stručnjak ili političar? 16. listopada 2008
12. Zdravi grad, 23. listopada 2008
Zdravi gradovi u ratu, pojedinačno i kao mreža (Dubrovnik, Vinkovci, Osijek, Split, Metković, Rijeka, Pula, Sisak) ispisali su veličanstvene stranice hrvatske povijesti, hrabrosti, čovječnosti i vjere, istinski pozivajući na novi a Europi i svijetu toliko potrebni humanizam. Nakon rata pridružili smo se stvaranju države i ponovno krenuli među ovaj predivni i napaćeni narod da mu iskažemo ljubav i divljenje, pružimo ruku i okupimo ga, pozovemo da ima nade i da možemo graditi bolju i Hrvatsku i svijet. Sada je u Zagrebu ponovno održan Kongres zdravih gradova, vjerojatno najvećeg pokreta zdravlja današnje Europe i svijeta. Zagreb je bio domaćin, a cijela Hrvatska na prvoj crti zalaganja za bolji svijet.
13. Nemojmo se boriti protiv zla, nego povedimo bitku za dobro! 30. listopada 2008
Gospodine premijeru, odabrali ste tri suradnika (Šimonović, Karamarko i Faber) u borbi protiv mafije, organiziranog kriminala, terorizma ... Upozoravam Vas da se od Abrahama na ovamo zna da treba okupiti najmanje deset dobrih ljudi. Okupite dobre ljude, vjerujte prije svega u vlastiti narod. U Hrvatskoj ima puno dobrih ljudi
14. Završeni predsjednički izbori u SAD-u i započeti Predsjednički izbori u RH, 13. studeni 2008.
Nije izabran zato što je crnac, nego zato što ima bolje ideje. I u Hrvatskoj je vrijeme za promjene.
15. Istina o Hrvatskoj državi, 27. studeni 2008.
Dvadeseto stoljeće u Europi bilo je vrijeme kolonijalizma, totalitarizma i rata, uz potpuno oslanjanje na oruţje, mrţnju, nasilje, suđenje i osvetu. Samo se Hrvatska uspješna obranila. Teško je ovakvu istinu i saslušati i razumjeti, a kamoli prihvatiti. Još ju je teţe obrazložiti, opisati i dokazati. Ipak, upravo je to istina koju vam nastojim iskazati.
16. Neka im Bog oprosti sve laži o Tuđmanu, 11. prosinca 2008.
Dr. Tuđman kojemu sam bio savjetnik, volio je vlastiti narod, ali nije imao predrasuda ni prema komu. Otkad sam mu postao savjetnik pa do smrti nikad ga nisam čuo da negativno govori o drugim narodima i vjerama. Bio je svjestan politike granica u današnjoj Europi i nije tražio promjene za Hrvatsku.
17. Goldsteinova knjiga 'Hrvatska 1918. – 2008.' pamflet je koji vrijeđa žive i mrtve, 25. prosinca 2008
Tražim od Haaškog suda da ne rabi ovu knjigu, od akademske zajednice i medija da se ne koriste njome jer je u suprotnosti s istinom. Od javnih knjižnica traţim da ju ne naručuju, a od ministra prosvjete da ju ne koristi u edukaciji. Od autora i recenzenata traţim da se ispričaju javnosti, a od Mesića i Sanadera da se ograde od ulizivačkih pohvala. Opširnije.
18. Hrvatska Hanuka 2008., 1. siječnja 2009.
Sjedimo sa zagrebačkim rabinom na Trgu bana Josipa Jelačića i gledamo ukrašene božićne borove i ogromnu Menoru. Poštujem svih, ali moj Božić je s' "Ranjenim Kristom" u svim hrvatskim domovima koje smo branili, a Hanuka u domovima Židova kojima smo pružili pomoć
19. Hrvatsko bi iskustvo moglo doprinijeti prekidu sukoba u Gazi!, 8. siječnja 2009.
Svijet koji ne vidi, ne čuje i ne rabi hrvatska iskustva sprječavanja genocida i zaustavljanja rata, već tome čak sudi, nema šanse izbjeći buduće ratove, genocide i nuklearnu katastrofu. A mi smo prvi na svijetu pokrenuli sprječavanje genocida i etničkih progona. Hrvatska obrana je prva u kojoj se nije na nasilje odgovorilo nasiljem. Silu smo rabili samo u slučaju neuspjeha nenasilne obrane, i to što manje i što kraće.
20. Zašto mislim da je Goldsteinova „Povijest“ neprihvatljiva, 19. veljače 2009.
Povijest obrane moralno je nasljeđe koje predajemo svojoj djeci i narodu kako bi bili bolji ljudi i stvarali bolju Hrvatsku. Svijetu prenosimo svoje iskustvo, za pomoć ljudima bilo gdje kada i m je potrebno. Odgovornost prema budućnosti obvezuje nas na istinu, ne zbog mrţnje, progona, razaranja ili kaţnjavanja, već kako bismo činili i ostvarivali dobro.
21. Komu je stalo do demonizacije Hrvatske, 26. oţujka 2009.
Zločini 1945. uvreda su za sve ţrtve prije 1945. Današnja intelektualna, sveučilišna, medijska, politička i akademska Hrvatska drastično je podijeljena stavom o prihvaćanju demonizacije Hrvata ili ne. Ovo se nastavlja napadima na obranu Hrvatske, branitelje, predsjednika Tuđmana, Katoličku crkvu ... Hrvatsku treba osloboditi demonizacije u zemlji, svijetu i prije svega pred mladima Hrvatske.
22. Dajmo žrtvama lijepu riječ i pravo na grob!, 16. travnja 2009.
23. Moje predstavljanje knjige o Thompsonu, 7. svibnja 2009.
U demokraciji je samo jedan odgovor na članak, predavanje, knjigu ili pjesme koje vam se ne sviĎaju. Napravite drugi članak, drugo predavanje, drugu knjigu i druge pjesme. Klima progona Thompsona nespojiva je s načelima demokracije.
24. Presuda Glavašu i našem pravu na sječanje!, 14. svibnja 2009.
Sramota je što se u obranjenom Osijeku prije počelo suditi Glavašu koji je vodio obranu, nego onima koji su je planirali i zapovijedali.
25. Što je prava hrvatska kriza? 21. svibnja 2009.
Hrvatska nije bila u krizi dok se branila od agresije, stvarala državu, međunarodno uključivala, razvijala demokraciju. Znala je što hoće i povezivala ljude. Hrvatska je trebala zatim stvoriti svoj ih deset zapovij edi, međutim krenula je putem «zlatnog teleta». To je prava hrvatska kriza.
26. Na ovim izborima nitko nije pobijedio, 11. lipnja 2009.
Birači su svojim glasovima samo pozvali izabrane da se dokažu rezultatima. Pobjednike ćemo znati za četiri godine kada vidimo što je postignuto.
27. Sanaderova ostavka državnički je čin, 9. srpnja 2009.
Sanader je svojom ostavkom pozvao Hrvatsku da sagleda svoje stanje i donese što prije odluke nužne za rješavanje sadašnjih teškoća i budućeg razvoja. Upoznati se s postojećim stanjem i pokretanjem što većeg broja ljudi trebalo bi što brže. Da bi on to postigao', odlučio se za metodu 'Crnog labuda', koju je ostvario svojom ostavkom. Mislio je i želio dobro
28. Langova analiza predsjedničkih kandidata, 13. kolovoza 2009.
Birajmo na temelju doprinos obrani zemlje, karaktera i sposobnosti kandidata!
29. Križ naš svagdašnji, 27. kolovoza 2009.
Križ je poziv na moralne vrijednosti u ovoj moralnoj krizi. Na kraju mandata današnji predsjednik RH svojim najvećim uspjehom smatra umirovljenje hrvatskih generala jer je tako navodno spriječio drţavni udar. Drţavni udar je kazneno djelo i za njega se provodi istraga, suđenje i kaţnjava se, a ne šalje se u mirovinu. Istina je da nikakvog plana drţavnog udara nije ni bilo
30. Ne nasjedajmo na Radmanov traktat protiv demokracije! 10. rujna 2009.
Tuđman je vjerovao da samo ponosan narod može biti slobodan, a samo ponosan čovjek sretan. Nekad se to činilo 'nediplomatski' , ali kada nakon Tuđmanove smrti stranci nisu došli na pogreb, a narod se u nepreglednoj koloni tišine, korak po korak, penjao uz Pantovčak, bilo je više dostojanstva, nego u današnjim manifestacijama naših i stranih političara na koje narod ne dolazi.
31. Hrvatska se prestala brinuti za mir i humanizam! 24. rujna 2009.
Skrivanje, laganje i razaranje prošlosti spada među najveće zločine sprječavanja ostvarivanja sadašnjosti i pripremanja za budućnost. Ne dajte se zavarati pričama da sila ne moţe razoriti sjećanje i ubiti ideale. Na ţalost, njih se moţe razoriti, a kada su mrtvi, ne može ih se oživjeti
32. I danas politika manipulira Jasenovcem kao i 50 jugoslavenskih godina, 22. listopada 2009.
'Pravo na grob' zbog nerazumijevanja i zlonamjernosti izokrenuto je u navodno miješanje kostiju pa je tako spriječen pokop ţrtava. Tuđman nikad nije traţio pomirenje, već je smatrao da je s hrvatskom slobodom, . vrijeme i ustaša i partizana postalo prošlost, a da se danas koristi samo da dijeli mlade.
33. Bio je heroj svima, 5. studenog 2009.
In Memoriam. Umro je dr. Marek Edelman, liječnik, zapovjednik ustanka u varšavskom getu. Bio je učitelj čovječnosti, domoljublja, lječništva i – židovstva.
34. Dokle sežu granice hrvatskog sluganstva, 3. prosinca 2009.
Do kada će nam hrvatske granice određivati stranci. Hrvatska politika i javnost o tome znaju nedopustivo nedovoljno, hrvatske granice i njihove promjene otvorene su rane koje se hrvatska politika gotovo ne usudi liječiti.
35. Ocijenimo politiku prije i poslije Tuđmana,10. prosinca 2009.
Pa ćemo spoznati koliko je bio velik. Deseta obljetnica smrti prvoga hrvatskoga predsjednika.
36. Kardinalova misa nade, 17. prosinca 2009.
Kakav je ovo svijet - istoga dana Barracku Obami Nobelova nagrada za mir, hrvatskim generalima suđenje u Haagu, a prodane hrvatske duše zapovjedile pretres stanova hrvatskih časnika.
37. Je li Josipovićeva pravda za Hrvatsku ili je to pravda nad Hrvatskom, 7. siječnja 2010
Pravda je osloboditi Hrvatsku i sve optuţene u Haagu od sramotne optuţbe za zločinački pothvat, ali o tomu SDP-ov kandidat ne govori. Zločin je agresija, obrana je junaštvo. Dok se ova pravda ne ostvari, sve drugo je manje vazno. Ova pravda je glavna obveza pred-sjednika RH.
38. Moje pismo predsjedniku Josipoviću, 21. siječnja 2010
Hrvatska već deset godvdaina nema ni viziju ni strategiju, u svijetu je ponižena i ne shvaćena, u zemlji je došlo do rascijepa politike i društva, ljudi su podij eljeni i sukobljeni, opljačkani i odbačeni. Zaustavljen je razvoj demokracije, besramno smo zaduženi, ograničene su mogućnosti javnog govora, proširena je korupcija, prodaje se vlastita zemlja, nemamo međunarodne politike, mnogi su u siromaštvu, a mladi neza-posleni. Hrvatska je deset godina bez misli, nade i dostojanstva.
39. Pošta: Moje pismo dr. Ivi Josipoviću - otvorite Hrvatsku mišljenju! 4. veljače 2010
Gospodine Lang niste sami ni jedini u svojim molitvama za Hrvatsku!
40. Povlačenje tužbe nije stvar srpsko-hrvatske nagodbe nego spoznaje i očuvanja istine! 11. veljače 2010
Ni predsjednik Josipović, ni,Vlada, ni Sabor nemaju moralno pravo zataškati svijetu istinu o stradanjima koja su se dogodila, a povlačenjem tužbe protiv Srbije za genocid, to bi se dogodilo.
41. Bog me spasio, 4. ožujka 2010.
i ostavio da branim hrvatski narod od svih laži (razgovarao: Ivica Marijačić)
42. Moje otvoreno pismo predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, 11. oţujka 2010
Da su se Hrvati mogli vratiti u svoje domove, Oluja ne bi bila potrebna i Srbi ne bi otišli!
43. Ovo je zločin riječima prema hrvatskom narodu, 18. oţujka 2010
44. Hrvatski bijeg od slobode, 25. oţujka 2010
Na Nadinom ću grobu moliti za nju! Hodočašće u Krašić na misu povodom 50 godišnjice smrti bl. Kardinala Alojzija Stepinca i sve nakon toga.
45. Dr. Esther Gitman: Stepinac je spasio najmanje 400 Židova, 1. travnja 2010
Kao i mnogi Hrvati, i Stepinac je želio nezavisnu Hrvatsku, ali se već u svibnju 1941. odbio pridružiti Paveli ću u dvjema diplomatskim misijama - posjetima vojvodi od Spoleta i traženju od Vatikana da službeno prizna NDH. Nacistički general u Zagrebu izjavio je: "Da ma koj i biskup u Njemačkoj ovako javno govori, ne bi se živ spustio s propovjedaonice."

Zahvaljujem dr. Slobodanu Langu na dopuštenju za objavljivanjem ovog priloga. 
D. Žubrinić

Dr. Slobodan Lang: "Storm" was humanitarian operation that prevented genocide



Branko Čulo (Osijek)  i D.Ž. u Zagrebu s najnovijim dvojezičnim izdanjem knjige
SAVING LIFE / SPASIMO ŽIVOT
objavljene godine 2016.

Profesor Slobodan Lang nije doživio novo, hrvatsko-englesko izdanje ove knjige,
na pripremi koje je radio zajedno s kolegama Čulom i Domazetom.
Preminuo je 23. veljače 2016. godine.

Lang, Čulo, Domazet: SAVING LIFE / SPASIMO ŽIVOT [PDF]

Predstavljanje knjige 23. veljače 2017. u Zagrebu, u spomen na prvu obljetnicu smrti Slobodana Langa.



www.slobodan-lang.com



Croatia - Overview of History, Culture, and Science