Slobodan Lang (1945.-2016.)

Predstavljanje knjige

Slobodan Lang, Bosiljko Domazet i Branko Čulo: Saving Life / Spasimo život [PDF], 2016.

u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u Zagrebu, dne 23. veljače 2017., povodom obilježavanja prve obljetnice smrti Slobodana Langa.



Otvaranje izložbe Ranjeni Krist dr. Slobodana Langa i g. Ivana Matkovića - Laste dne 10. veljače 2002. u Vinkovcima.




Mate Granić, Nada Lang (supruga pok. Slobodana Langa), David (unuk) i Maroje Lang (sin), te Maja Lang (kći S. Langa).

S lijeva Andro Vlahušić i Sven Seifert, Mate Granić, Nada Lang, David Lang i Maroje Lang.
U drugom redu s lijeva Vesna Škare Ožbolt i Branko Čulo, a iza njih Željka Križe i Ante Nazor.

Dr. Slobodan Lang: "Storm" was humanitarian operation that prevented genocide





Akcija Spasimo život

U svojem kratkom obraćanju skupu održanom 23. veljače 2017. u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar u Zagrebu", Ante Nazor (ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata) je među inim naglasio da je UN pokušao iskoristiti humanitarnu akciju Bijeli Put (koju je pokrenuo Slobodan Lang) za izseljavanje Hrvata iz BiH. S tim je u vezi i tragični događaj u Križančevu selu pored Viteza.


Dvije legende Lašvanske doline: fra Franjo Grebenar i  dr. Slobodan Lang.
Fotografirao D.Ž.

Željka Križe, urednica knjige Saving Life / Spasimo život, istaknula je da je humanitarna akcija "Spasimo život", koju je odmah nakon vojno-redarstvene operacije Oluja pokrenuo Slobodan Lang, bila neovisna o naciji i vjeri. Uz odobrenje i podporu predsjednika Franje Tuđmana, organizirano je dvadesetak mobilnih timova koji su na području Hrvatske krajine organizirali obilaske ostavljenih osoba u udaljenim selima. Svaki mobilni tim se sastojao od medicinskog, tehničkog i socijalnog dijela. Svaki je od tih 20 mobilnih timova (ukupno oko 400 stručnjaka) dnevno obilazio sedam do osam kućanstava, a radi nedostupnosti bilo je nerijetko potrebno i pješice dolaziti u udaljena sela. Socijalni dio svakog tima je bio važan radi ljudskog kontakta osamljenih, uglavnom starijih ljudi. Pomoć je bila potrebna u svemu - u medicinskoj pomoći, odjeći, hrani, ogrjevu, uključujući i u cijepanju drva za ogrjev.

Tijekom jeseni i zime 1995. g. zbrinute su 10,594 napuštene osobe (28,8% osoba hrvatske nacionalnosti i 71,2% srpske) u ukupno 604 sela, te im je pružena medicinska, tehnička i socijalna pomoć, uz organiziranu socijalnu skrb. Detaljan popis tih 10,594 osoba, s podrobnim podatcima (u 120 rubrika) o svakom od njih, napravio je tijekom akcije Spasimo život Branko Čulo. Za dodatne pojedinosti vidi "Upitnik o kvaliteti života starijih i napuštenih osoba" u Saving Life / Spasimo život [PDF],  na str. 150-158.

Tih 10,594 uglavnom starijih osoba bilo je planski ostavljeno tijekom bijega pobunjeničkih postrojba u vrijeme operacije Oluja, u nadi agresora da će većina njih stradati, kako bi poslužili za međunarodnu diskvalifikaciju Hrvatske. Slobodan Lang je to formulirao kao "izazov hrvatskom grijehu". Bilo bi, naime, dovoljno da se ne napravi ništa, pa da dođe do tragedije. Naime, približavala se zima 1995., a u tom je području već vladao socijalni kolaps. Slobodan Lang je, poduprt predsjednikom Franjom Tuđmanom i ljudima poput Branka Čula i Bosiljka Domazeta, to uspio na vrijeme spriječiti.


Slobodan Lang, savjetnik za dobro, s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Slobodana Langa.

Operacija Spasimo život izvedena tijekom jeseni 1995. jedna je od najblistavijih humanitarnih operacija u hrvatskoj povijesti. Ona zajedno s humanitarnim operacijama Bijeli Put 1993. g. (koju je također pokrenuo Slobodan Lang) i Libertas (tj. Konvoj za Dubrovnik, u kojoj je S. Lang također imao važnu ulogu) iz 1991., ulazi i u anale europske i svjetske humanitarne povijesti.

Predsjednik Franjo Tuđman je vrlo vjerojatno jedini državnik u povijesti koji je imao posebnog savjetnika za humanitarna pitanja, a to je bio Slobodan Lang. F. Tuđman ga je kratko zvao "savjetnikom za dobro". Zanimljivo je da je S. Lang skupljao financijsku pomoć čak i od članova državnog vrha, kako bi se nabavio na pr. ogrjev za konkretne obitelji na terenu. O tome je vrlo zanimljivo izvjestila Vesna Škare Ožbolt.


Profesor Slobodan Lang nije doživio novo, hrvatsko-englesko izdanje ove knjige,
na pripremi koje je radio zajedno s kolegama Čulom i Domazetom.
Preminuo je 23. veljače 2016. godine.

Lang, Čulo, Domazet: SAVING LIFE / SPASIMO ŽIVOT [PDF]

Bosiljko Domazet, jedan od triju atura knjige Saving Life / Spasimo život (zajedno s pok. Slobodanom Langom i Brankom Čulom), naglasio je misao S. Langa da se previše naglašava zlo koje se dogodilo, a premalo se ističu primjeri dobra, kao što su na pr. bili akcije Libertas, Bijeli Put i Spasimo život, te da bi trebalo pisati učbenike dobra.

Skupu su se, osim Mate Granića, Andre Vlahušića i Svena Seiferta (prodekana za nastavu Medicinskog fakulteta), pri samom kraju obratili još Vladimir Matak iz Udruge za vjersku slobodu (čiji je S. Lang bio jedan od utemeljitelja) i Dubravka Horvat iz Hrvatskog Crvenog Križa, koja je u vrijeme Langove akcije Spasimo život vodila službu traženja.




Bosiljko Domazet iz Osijeka, jedan od autora knjige Saving Life / Spasimo život  (uz pok. Slobodana Langa i Branka Čulu).
U prvom redu su David Lang, Maroje Lang i Maja Lang.

Branko Čulo, koatur knjige Saving Life / Spasimo život (uz pok. Slobodana Langa i Bosiljka Domazeta)
U prvom redu su Nada Lang, David Lang, Maroje Lang i Maja Lang.





Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", u kojoj je održana gore opisana komemoracija,
  gdje je Slobodan Lang djelovao kao sveučilišni profesor.

Prvo predstavljanje knjige Saving Life / Spasimo život u Osijeku 4. listopada 2016. u Tvrđi:

Govore Damir Buljević (predsjednik Udruge hrvatskih zatočenika srpskih koncentracijskih logora Županije Osječko-Baranjske), Mato Rupić (djelatnik Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata), Branko Čulo (jedan od trojice autora knjige), general Tihormir Blaškić, Nevenka Špoljarić (novinarka Glasa Slavonije).





Govore Marijan Gubina (zatočenik srpskih logora kao dijete) i Matko Martinić Jerčić (Hrvatski memorijalni dokumentacijski centar Domovinskog rata).


Govore autori knjige, Bosiljko Domazet (djelatnik Ministarstva turizma u Zagrebu) i Branko Čulo.



Misa zadušnica za Slobodana Langa održana 23. veljače 2017. u Kapeli Ranjenog Isusa kod Trga bana Jelačića u Zagrebu.


Saving Life / Spasimo život

Knjiga Saving Life/ odnosno Spasimo život naslovljena je, prema istoimenom jedinstvenom projektu koji je bio usmjeren ka spašavanju ljudskog života kao najveće vrijednosti, dakle nevezano za nacionalno porijeklo, vjersko određenje ili bilo kakvu drugu identitetsku odrednicu. Idejni začetnik projekta o kojem govori ova knjiga, i jedan od autora knjige, uz gospodina Čulu i gospodina Domazeta, bio je dr. Slobodan Lang, savjetnik predsjednika Tuđmana „za dobro“.

Ukratko ću istaknuti da se je cilj projekta bilo organizirano zbrinjavanje civilnog stanovništva koje je nakon Operacije Oluja ostalo na netom oslobođenom teritoriju, tijekom zime. Radilo se najviše o starijim i nemoćnim, napuštenim osobama, koje bi zimu bez adekvatne pomoći teško preživjele.
Projekt je pokrenut u listopadu 1995. a nositelji i suradnici na projektu bile su vladine ustanove i ministarstva i nevladine hrvatske i međunarodne organizacije – Hrvatski Crveni križ, Međunarodni Crveni križ, Crveni polumjesec, UNHCR, UNICEF i dr.). Uz zahtjev da se projektu dodijeli visoki prioritet, podržao ga je predsjednik Tuđman. Projekt su na terenu provodili mobilni timovi. U dva mjeseca u 604 naselja zbrinuto je 10 594 osoba.

Valja napomenuti da su i prije pokretanja ovog projekta, odmah po završetku operacije Oluja, hrvatske vlasti započele s humanitarnim aktivnostima i poduzele niz mjera za pomoć stanovništvu zatečenom na oslobođenom području. Pružala im se medicinska, tehnička i novčana pomoć, a u prosincu 1995. svi ti korisnici uključeni su u redovni sustav socijalne skrbi. No projekt Spasimo život svakako je umnogome pridonio uspješnosti skrbi o tom stanovništvu, prvenstveno izravnim radom na terenu i osobnim kontaktom sa socijalno ugroženim osobama.

Engleski dio knjige Saving Life objavljen je prvi put, dok je hrvatski dio reprint verzije knjige Spasimo život iz 1997. Engleski dio obogaćen je fotografijama u boji, dok su u hrvatskom dijelu fotografije izostale jer je bilo izlišno ponavljati ih. Isto tako grafovi i tablice u engleskom dijelu su u boji, dok su u hrvatskoj verziji crno bijeli. U odnosnu na izvornik iz 1997. hrvatskom je dijelu, nakon reprinta pridodano kao prilog poglavlje prevedeno iz engleske verzije knjige o suradnji Ministarstva rada i socijalne skrbi i Međunarodne federacije društava Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca.

Knjiga je sadržajno podijeljena na dva veća dijela. U prvom se dijelu opisuje sam projekt i njegova provedba. Objašnjava se nastanak projekta, projektni ciljevi, koordinacija između različitih ustanova, zatečeno stanje na terenu pri čemu se donosi pregled tablica i grafikona u kojima su iskazani statistički podaci o osobama kojima je bila potrebna pomoć – 21 tablica i 20 grafikona.

U poglavlju naslovljeno “Pomoć“, opisuje se rad, odnosno doprinos projektu centara za socijalni rad, Ministarstva zdravstva, Crvenog križa i drugih humanitarnih organizacija, domova umirovljenika te mobilnih timova.

Donosi se opis jednog uobičajenog radnog dana mobilnog tima koji se sastoji od socijalnog tima, medicinskog tima i tehničkog tima pa tako doznajemo primjerice da jedan mobilni tim dnevno posjeti sedam do osam kućanstava, da se često terenskim vozilima moraju probijati do zabačenih zaseoka bez asfaltiranih cesta i do kuća na brežuljcima, što je osobito teško zimi. Ako vozilom baš nikako nije moguće proći, „paketi humanitarne pomoći uzimaju se u ruke i ekipa kreće pješke.“ Tehničke ekipe popravljale su sve u kućama i oko kuće, cijepali drva, medicinski su pratili zdravstveno stanje korisnika, osiguravali im lijekove, prevozili na specijalističke preglede. Socijalni timovi razgovarali su s korisnicima, pružali im ljudski kontakt te su to često bile jedine osobe s kojima su ti ljudi razgovarali i njihova jedina veza sa svijetom.

Možda najzanimljivije poglavlje knjige nazvano je „Ljudi“, ovdje se donose autentična osobna iskustva članova mobilnih timova pri pomaganju te oslikavaju životne priče i okolnosti korisnika pomoći. Na kraju prvog dijela donose se glavni rezultati provođenja istraživanja.

U drugom dijelu knjige donose se dokumenti, odnosno izvješća vezana za provedbu projekta s tim da su dokumenti međunarodnih institucija i organizacija u engleskom dijelu u izvorniku, a dokumenti na hrvatskom su prevedeni dok je u dijelu knjige na hrvatskom suprotno. Ukupno je objavljeno 15 dokumenata. Pri kraju knjige donosi se i popis svih djelatnika Hrvatskoga Crvenoga križa i djelatnika centara za socijalni rad, koji su doprinijeli projektu.

Naposljetku, ova knjiga iznimno je važna jer svjedoči o snažnoj motiviranosti  hrvatskih vlasti te domaćih i međunarodnih organizacija za spašavanjem i pomaganjem slabijim članovima društva. Isto tako, ova knjiga govori i o velikoj solidarnosti i požrtvovnosti velikog broja djelatnika centara za socijalni rad te djelatnika i volontera Crvenoga križa koji su svoje znanje, vrijeme i trud uložili u spašavanje života.

dr. sc. Željka Križe

Zahvaljujemo g. Branku Čulo na poslanom prilogu koji je na svečanoj komemoraciji pročitala dr. Željka Križe.



S komemoracije u spomen Slobodanu Langu održane 23. veljače 2017. u društvu Napredak u Zagrebu.
Gore lijevo, Franjo Tuđman i Slobodan Lang.



Slobodan Lang



www.slobodan-lang.com



Croatia - Overview of History, Culture, and Science