Kako
ćemo izaći iz krize, ako nemamo
povjerenja u sebe? Kroz medije javnost se uvjerava da nemamo nikakvu
poduzetničku, niti industrijsku tradiciju, kao da smo
„došli s drveta“
i da nam je jedina šansa da nas Europa nauči
raditi. Mladi više ne
znaju da je koncem 80-tih sa Žitnjaka iz Prvomajske krenuo u izvoz
cijeli vlak pun najsuvremenijih, kompjutoriziranih alatnih strojeva, da
je KONČAR svoje proizvode isporučivao po cijelom svijetu, da smo imali
vrhunske stručnjake i znanstvenike koji su imali ugled u cijelom
svijetu i gradili strojeve koji su bili u rangu strojeva najvećih
svjetskih kompanija
Mr.Sc.
Marijan
Ožanić, Zagreb, svibnja 2012.
Gospodarska
i svekolika kriza koja je zahvatila naše društvo
ne vidi se
samo u broju nezaposlenih, padu BDP-a i porastu cijena, već u velikoj
mjeri u depresivnoj atmosferi koja je zavladala i potpunom gubitku
samopoštovanja i samopouzdanja. Mislim da je sada već
mnogima jasno da
ćemo iz krize izaći jedino, ako budemo sposobni ponovno pokrenuti
proizvodnju i prodavati svoje proizvode na svjetskom
tržištu. Ali, kako
ćemo to činiti kada u javnosti vlada uvjerenje da mi više
ništa ne
znamo napraviti, da mi ništa ne znamo, da
nemamo nikakvu
tradiciju, da
nismo sposobni ništa proizvoditi. Kako ćemo izaći
iz krize, ako nemamo
povjerenja u sebe? Javnost se putem medija uvjerava da mi nemamo
nikakvu poduzetničku, niti industrijsku tradiciju, nešto kao
da smo
„došli s drveta“ i da nam je
jedina šansa da nas Europa nauči raditi.
Mladi više ne znaju da je koncem 80-tih sa Žitnjaka iz
Prvomajske
krenuo u izvoz cijeli vlak pun najsuvremenijih,
kompjutoriziranih
alatnih strojeva, da je KONČAR
svoje proizvode isporučivao po
cijelom
svijetu, da smo imali vrhunske stručnjake i znanstvenike koji su imali
ugled u cijelom svijetu i gradili strojeve koji su bili u rangu
strojeva najvećih svjetskih kompanija. Da bismo javnost, a posebno
naše
mlade upoznali s našom gospodarskom i industrijskom
tradicijom objavit
ćemo razgovore s nekim od naših čuvenih profesora i
stručnjaka
(nažalost sada već pokojnih) koji su stvarali našu
industriju. Ti
razgovori daju sliku nevjerojatno burnog vremena koje je imalo svoje
krvave i mračne strane, ali u kojem je bilo nevjerojatnih primjera
entuzijazma, inovativnosti, kreativnosti i stvaranja. Iz
današnje
perspektive uništene industrije, uništenog
samopouzdanja i uništenog
znanja to sve izgleda potpuno nevjerojatno. O tom se vremenu, iako nije
previše godina prošlo, slabo zna ili su saznanja
vrlo površna, pojednostavljena
i jednostrana. Današnji
„antifašisti“, odnosno bivši
komunisti to vrijeme glorificiraju, a današnji ga
antikomunisti često
gledaju samo kroz Udbu, Goli Otok i Titovu diktaturu. Mi stariji smo u
tom vremenu živjeli i moramo doprinijeti svojim sjećanjima u stvaranju
realne slike tog dijela naše povijesti, kakva god ta slika
bila. Samo
da bude istinita.
Drama oko razvoja Tehničke visoke škole
(1919.-1926.) i Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (počevši od
1926) i tragična sudbina prof. dr. Đure Stipetića, strijeljanog 1946.
Dr. Branko Leskovar, doktorirao na ETF-u, od 1965.
radio na University of California, Berkeley
Dr. Miroslav
Sedlaček, doktorirao na ETF-u, od 1965. na Odsjeku za elektroniku
Kraljevskog tehnološkog instituta u Stockholmu
Dr.
Ivan Hrvoić, diplomirao na
ETF-u u Zagrebu, poduzetnik u Kanadi, bavi se proizvodnjom magnetometara
Prof.dr. Zvonko Vranešić, rođen u Zagrebu,
profesor emeritus Sveučilišta u Torontu, stručnjak za projektiranje
računala
Prof.dr. Daniel Gajski, University of California,
Irvien, stručnjak za projektiranje računala
George M.
Skurla, voditelj tima za izradbu Lunarnog Modula programa Appolo 11
(NASA; prvi čovjek na Mjesecu)
Darko Sertić,
voditelj poduzeća Applied Cermacis
u SAD-u
Profesor Tefko Saračević,
Rutgers University, SAD,
istaknuti hrvatsko-američki stručnjak za Informacijske znanosti
Angelo Zgorelec,
osnivač časopisa Personal Computer
World
u Londonu,
prvog časopisa za osobna računala u Europi
Maestro Franjo
Dugan st., znameniti hrvatski
orguljaš, iza svoje smrti 1948. je u rukopisu
ostavio
knjigu koja
je, pregnućima prof.dr. Zvonka Benčića, objavljena tek 2014.:
Franjo
Dugan st., Glazbena
akustika,
Kiklos - Krug knjige, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-56937-6-5 (302 str.)
(Podrobnije informacije možete dobiti putem adrese
kiklos.hr@hotmail.com )
U njoj možete pronaći sljedeću malo poznatu i važnu činjenicu (str.
279-295, u dodatku koji je napisao Veljko Lipovšćak, Franjo Dugan st. - prvo
javno snimanje za
gramofonske ploče u Europi):
Prvo
javno snimanje na daljinu za gramofonsku ploču u kontinentalnoj Europi
obavljeno je u
Zagrebu godine 1927.,
a to je
ujedno bilo i treće takvo snimanje u svijetu (SAD, New York, 1925.
i Velika Britanija, London, 1926.). Radi se o snimci dviju hrvatskih božićnih pjesama
("Narodil
nam se Kralj Nebeski" i "Tebe Boga hvalimo") koje je u Zagrebačkoj
katedrali na
orguljama izveo Franjo Dugan (u Katedrali je bilo oko 2000 vjernika
koji su pjevali), a koncert je elektroničkim putem bio direktno
prenošen u studio koji je kasnije postao poznat kao Dvorana Istra,
te tamo
snimljen na gramofonskoj
ploči Edison - Bell
- Penkala
Co. u Zagrebu.
Narodil nam se Kralj Nebeski
Tebe Boga hvalimo
Radijske
emisije
Početci
elektrotehnike
u
Hrvatskoj,
govore Prof.dr. Ivan Ilić, prof.dr. Zijad Haznadar,
mr.sc. Marijan Ožanić, voditeljica Nives Nedved, Hrvatski Radio,
Zagreb 2007.:
Zvonko
Viduka, iznimno
uspješan hrvatski
poduzetnik, voditelj mr.sc.
Marijan Ožanić, Hrvatski katolički
radio HKR, 16. listopada 2012. G. Viduka je utemeljitelj poduzeća ALTPRO:
Goran
Oreškovići
njegovo poduzeće VESKI d.o.o.,
voditelj mr.sc. Marijan
Ožanić, Hrvatski katolički radio HKR, 22. siječnja 2013.:
Koliko
hrvatska znanost može
doprinijeti izlasku Hrvatske iz krize,
gosti profesori Zvonko Benčić i Igor Čatić, voditelj mr.sc. Marijan
Ožanić, Hrvatski katolički radio HKR, 16. travnja 2013.:
Informatička
tvrtka IN2,
gost g. Ante Mandić, voditelj mr.sc. Marijan Ožanić, Hrvatski katolički
radio HKR, 15. listopada 2013. Više podataka: www.in2.hr
Bernarda
DOO,
gost Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica poduzeća za proizvodnja
madraca iz Pušćine kod Čakovca, Hrvatski katolički radio
HKR,
18. veljače 2014. Više podataka: www.bernarda.hr
Marijan Bušić i Academia Cravatica, voditelj
mr.sc. Marijan Ožanić (HKR, Argumenti, 2014):
Applied
Ceramics,
gost Darko Sertić, vlasnik
i direktor poduzeća iz SAD-a (California), Hrvatski katolički radio
HKR,
14. listopada
2014. Više podataka: Darko Sertić
Vilim
(William)
Feller(najveći
hrvatski
matematičar u povijesti) i Antun
Lučić - Anthony F.
Lucas(otac
svjetske naftne
industrije),
gost Darko Žubrinić, profesor matematike na Sveučilištu u
Zagrebu, Hrvatski katolički radio
HKR,
4. studenog
2014. Više podataka: www.croatianhistory.net
. Koristimo prigodu zahvaliti g. Žarku Nikinu na digitalnoj doradi
predivne međimurske pjesme "Vuprem oči",
kao i pjesme "Vilo moja"
koje ćete čuti na sljedećoj
snimci (prvu počevši od 48:35, a
drugu pri samom kraju emisije, 58:55):
Prof.dr. Darko
Gojanović, INTEL,
SAD-a (California), gost Hrvatskog katoličkog radija
HKR, 7. travnja
2015.
Intervju s dr. Ivicom Siladićem
(Mireo) i dipl.ing. Zdravkom Ivančićem (Numicon), Hrvatski
katolički radio, Argumenti, 6. listopada 2015.:
Mirko Kuljiš: Na valovima
sudbine radioelektronike u Hrvatskoj 1942.-2014.,
Kiklos, Zagreb
2014. (626 str.), ISBN 978-953-7992-03-3 (knjiga se može naručiti na
kiklos.hr@hotmail.com )