Profesor Miroslav Plohl - osnivač elektrostrojarstva u HrvatskojZvonko Benčić Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska 3, 10000 Zagreb zvonko.bencic@fer.hr Branko Hanžek Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb bhanzek@hazu.hr Sažetak: Dani
su prijelomni životopisni datumi
prof. Miroslava Plohla: tijekim civilnog i vojnog školovanja
te
tijekom vojničke (19 godina), tvorničke (3 godine) i fakultetske službe
(14 godina). Svi datumi i drugi podatci temelje se na izvornim
dokumentima. Radio je na nekoliko područja elektrotehnike:
radiotehnika, elektrostrojarstvo, umjeravanje električnih instrumenata
(posebice brojila električne energije) te elektrifikacija naselja i
željeznice. Posebice je zaslužan za razvitak elektrostrojarstva,
stanice za umjeravanje brojila električne energije i za elektrifikaciju
Savske banovine.
Ključne
riječi: Miroslav Plohl,
Tehnički
fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet za elektrotehniku i
računarstvo
Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za elektrotehniku, Zavod za
elektrostrojarstvo
1. UVOD Visoka tehnička škola u Zagrebu osnovana je 10. prosinca 1918., nakon proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. Elektro-inženjerski odjel osnovan je za akad. god. 1919./20. Dekan Elektro-inženjerskog odjela bio je Marije Kiseljak. Godine 1925. osnovan je Zavod za elektrotehniku s Laboratorijem za jaku struju. Već u jesen 1925. godine na Tehničkoj visokoj školi zaposlio se Miroslav Plohl i odmah je bio zadužen za ostvarenje Zavoda i Laboratorija. Zgrada Zavoda i Laboratorija izgrađena je 1926. godine u dvorištu zgrade na današnjem Rooseveltovom trgu 6. Godine 1926. (31. ožujka) Tehnička visoka škola proglašena je Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. 2. ŽIVOTOPISNI DATUMI PROF. PLOHLA 2.1. Školovanje 1881-07-30 rođen u Gorici, Austro-Ugarskoj (Slovenija); sin školskog savjetnika profesora realne gimnazije Slovenca Franje Plohla Zavod
za elektrotehniku (1930.) u dvorištu zgrade na
Rooseveltovom trgu 6 (tadašnji Wilsonov trg 10)
1887–1891 osnovnu školu završio u Gorici 1891–1896 pet razreda gimnazije s dobrim uspjehom završio u Gorici 1896-09-15 – 1900 Pomorsku vojnu akademiju Austro-Ugarske Ratne mornarice završio s odličnim uspjehom u Rijeci Naslovni
dio Vjenčanog lista
Miroslav Plohl sa suprugom Marijom, rodom iz Zadra. 1902 polazio Viši stručni oficirski kurs i položio završni ispit za pomorskog oficira Ratne mornarice s dobrim uspjehom 1904/5 polazio Viši torpedni i elektrotehnički kurs i položio s vrlo dobrim uspjehom propisani ispit za torpedooficira i elektrooficira Ratne mornarice u Puli 1930-05-20 diplomski ispit položio s odličnim uspjehom na Tehničkom fakultetu Univerze Kralja Aleksandra I. v Ljubljani 2.2. Vojnička služba 1900-07-1 – 1919-02-28 služio u Ratnoj mornarici Austro-Ugarske monar- hije 1900-07-01 – 1902-07-16 pomorski kadet 2 klase 1900-07-21 – 1901-05-01 sudjelovao u tzv. Kitajskom ratu 1902-07-17 – 1905-04-30 pomorski kadet 1 klase 1905-05-01 – 1910-04-30 imenovan za poručnika fregate 1907 – 1908 učitelj torpedokursa 1911 – 1912 učitelj kursa za praktičnu naobrazbu kadeta Ratne mornarice 1910-05-01 – 1918-10-28 imenovan za poručnika bojnog broda 1914-07-01 – 1919-02-28 sudjelovao u I. svjetskom ratu 1918-5-9 – 1918-12-1 po komandi Ratne mornarice delegiran u Trst kao konstrukter za turbogeneratore 1918-10-29 – 1919-02-28 kapetan korvete 1919-02-28 penzioniran prema zaključku Internacionalne komisije za likvidaciju 2.3. Tvornička služba 1919-07-01 – 1920-11-15 konstrukter u Odjelu torpeda kod tvrtke Whitehead & Co. u Rijeci, služba prestala talijanskom okupacijom (D'Anunzio) 1923-01-01 – 1924-12-31 tehnički ravnatelj tvornice Radio G.m.b.H Wien u Beču Nema podataka gdje je radio tijekom 1921. godine. 2.4. Fakultetska služba Prof.
Miroslav Plohl
(1881.–1939.)
1925-09-01 – 1930-11-8 kontraktualni nastavnik Tehničkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu za discipline: Jaka struja I. i II., Prenos i razdioba električne energije i Praktičke vježbe u Laboratoriju za jaku struju 1925-10-15 kontraktualni nastavnik Kraljevske tehničke viso-ke škole u Zagrebu za predmet Jaka struja, ugovor sklopljen na tri godine 1925-10-12 profesorsko vijeće Kraljevske tehničke visoke škole u Zagrebu predlaže ministru prosvjete da se postavi za kontraktualnog učitelja za predmet Jaka struja 1926-04-16 Ministarski savjet donosi rješenje o sklapanju ugvora s rektoratom Kraljevske Tehničke visoke škole i za kontraktualnog učitelja za predmet Jaka struja 1926-06-10 ministar odobrio da se primi za kontraktualnog učitelja naTehničkom fakultetu Sveučilišta Kralje-vine SHS 1928-10-13 ponovno imenovan za kontraktualnog učitelja za daljnje tri godine za predmete: Jaka struja (s vježbama u laboratoriju), Prenos električne energije, Akumulatori, Brodska elektrotehnika (za brodare) na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1929-09-01 – upravnik stanice za žigosanje strujomjera pri Tehničkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu 1930-11-8 – 1939-09-30 redoviti profesor Tehničkog fakulteta Univerzi-teta u Zagrebu 1935-8-2 odobren izbor za honorarnog profesora za Jaku struju i Brodsku elektrotehniku na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu za daljne tri godine 1936 – 1939-09-30 dekan Tehničkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu 1936-10-6 Savjet Strojarskog odsjeka Tehničkog fakulteta zaključio da mu se ponovno povjere predavanja i vježbe iz predmeta Slaba struja 1939-09-29 Savjet Strojarskog odsjeka predložio Savjetu Tehničkog fakulteta da mu se ponovno povjere predavanja, vježbe i ispiti iz predmeta Slaba struja 1939-09-30 poginuo u prometnoj nesreći u Borlinu blizu Karlovca vraćajući se sa službenog puta iz HE Vinodol (?) Preporuka
prof. dr. Milana
Vidmara da se inž. Miroslav Plohl
izabere za profesora Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 3. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI PROF. PLOHLA U dokumentu naslovljenom na Zavod za elektro-tehniku Tehničkog fakulteta u Zagrebu od 29. siječnja 1937. godine, prof. Plohl navodi svoje radove ovako: 3.1. Radovi do imenovanja redovitim pro-fesorom Tehničkog fakulteta u Zagrebu (do 8. studenoga 1930.) 1. Uporaba magnetskog polja konstantnog smjera i periodično promjenljive intenzitete u svrhu množe-nja frekvence izmjenične struje odn. električnog tit-ranja. – Aus. pat. br. 58426, 62242 ex 1912.–1913. (Telefunken) Electrical Engineers Data Books Wedmore 1925. 2. Povećanje iskoristivosti turbokompresora, DRP br. 310599, 332824, 335382 ex 1918.–1920. (Whitehead & Co) 3. Projekt za proširenje, modernizaciju i elektri-fikaciju tvornice kisika Radio G.m.b.H Bruck bei Wien i izvedba, 1926.–1928. 4. Laboratorij za jaku struju Tehničkog fakulteta u Zagrebu sa stanicom za ispitivanje strujomjera i izvedba, 1926.–1928. 5. Proizvodnja osobito kratkih električnih valova sa iskrištem, DRP br. 499339 ex 1930. 6. Proračun transformatora na osnovu najmanjeg presjeka željezne jezgre, 1930. (predano g. prof. Dr. Vidmar-u na uporabu) 3.2. Radovi od imenovanja redovitim pro-fesorom Tehničkog fakulteta u Zagrebu (do 29. siječnja 1937.) 1. Einrichtung zur Erzeigung elektromagnetischer Schwingungen, Aus. pat. br. 120093, ex 1933., 25. studenoga 1930. 2. Projekt o proširenju „Električnih poduzeća Split i elektrifikaciju Primorske banovine“, za opštinu grada Split, 1932. 3. Projekt o modernizaciji i proširenju gradske električne centrale grada Karlovac, za opštinu gra-da Karlovac, 1934. 4. Jaka struja I dio, udžbenik u pripremi 5. Ispitivanje mogućnosti zaustavljanja motora i pogonskih mašina iz daljine odn. smetnja njihovog regularnog rada. Ova eksperimentalna istraživanja su u vezi s aktom pov. br. 1387/34 od 8. III. 1935. Ministarstva vojske i mornarice, Inspekcije zemalj-ske odbrane, Beograd. Rad iz niže navedenih razloga još nije dovršen. 6. Elektrifikacija Savske banovine po Ban. el. poduzeću (za Kr. bansku upravu Savske banovine) u vezi s elektrifikacijom željezničke pruge Sušak – Srpske Moravice (za Generalnu direkciju Državnih željeznica), u provedbi) 3.3. Uvjeti stručnog i znanstvenog rada na Tehničkom fakultetu U spomenutom dokumentu prof. Plohl se žali na radne uvjete na Tehničkom fakultetu, pa piše: »Kako je to navedeno i obrazloženo u svim izvještajima o „radu u školskoj godini“ od godine 1931. do 1935., nemam za vrijeme obuke radi pomanjkanja pomoćnog osoblja mogućnosti za opširniji naučni odn. stručni rad. Naslovna
stranica patenta: Sklop
odašiljača s iskrištem
Za vrijeme ferija prilike nisu povoljnije iz ovog razloga: Zavod za elektrotehniku nema nikoga za tekući popravak postrojenja, naprava, aparatura, sprovod-nih vodova, u kratko čitave instalacije u Laboratoriju za jaku struju odn. Zavodu za elektrotehniku. – Vidi sve predloge budžeta u gore navedenim godinama. – Budući da se ove radove može da vrši u glavnome samo za vrijeme ferija, to imam u ovo vrijeme da obavljam i poslove mehaničara, što naravno mora da koči svaki naučni odn. stručni rad. Ka tome proizlazi još pomajnkanje novčanih sredstava, koja bi se moglo utrošiti u svrhe eksperimentalnoga rada.« 4. NOVINSKI STRUČNI ČLANCI 1. Pitanje izgradnje centrale u Bujavici , Novosti, br. 211., 2. augusta 1932.(?), str. 4. 2. O izobrazbi naših zanatlija, tehničara i inženje-ra, Tehnički list, br. 8., 1932., str. 109. 3. Aktuelna pitanja naše radiofonije – Postati općim dobrom i najširih slojeva pučanstva, to je osnovna zadaća naše radiofonije Hrvatski dnevnik, 24. svibnja 1936., str. 35. 4. Još o aktuelnim pitanjima naše radiofonije, Hrvatski dnevnik, 6. lipnja 1936., str. 11. 5. Problemi elektrifikacije, Hrvatski dnevnik, 27. lipnja 1936., str. 14. 6. Elektrifikacija željezničke pruge Sušak–Moravice i pitanja podavanja električne energije Hrvat-ski dnevnik, 27. travnja 1938., str. 10. 7. I najsiromašniji moraju dobiti električnu struju, predavanje prof. M. Plohla pred banskim vjeć-nicima, Hrvatski dnevnik, 10. ožujka 1939., str. 7. 8. Elektrifikacija Savske banovine – Mišljenje Prof. inžinira Miroslava Plohla, Jutarnji list, 25. VI. 1939., str. 11. 9. Elektrifikacija Savske banovine, Hrvatski dnev-nik, 25. lipnja 1939., str. 9. 10. Elektrifikacija Savske banovine, odgovor pred-sjednika »Bepa« g. prof. ing. Plohla, Novosti br. 173., 25. juna 1939., str. 7. 11. Elektrifikacija Savske banovine, odgovor sve-učilišnog profesora ing. M. Plohla, Primorje – hrvatski tjednik br. 41., 1. srpnja 1939., str. 1. 5. NOVINSKI NAPISI U SVEZI PROF. PLOHLA 1. Ekonomske potrebe sile na upotrebu elektricitete, Zavod za elektrotehniku Tehničkog fakulteta u Zagrebu – Razvitak elektrostrojarstva, Stanica za baždarenje električnih aparata u Zagrebu, Novosti br. 170., 22. lipnja 1930., str. 4. 2. Stanica za baždarenje električnih mjerila na Tehničkom fakultetu u Zagrebu – za najužu saradnju s industrijom, Novosti br. 184, 6. srpnja 1930., str. 5. 3. Svaki čovjek ima pravo na svjetlo. Občina Novoselec-Križ dobiva električno svjetlo. – Sloga naroda omogućuje plodan rad. – Razgovor s profesorom Tehničkog fakulteta ing. Miroslavom Plohl. Električna energija mora služiti cijelom narodu. Gospodarska sloga, br. 1–2, 193?, str. 3–?. 4. Elektrifikacija Vojnog Križa provedena je u djelo, Jutarnji list, 16. I. 1939., str. 15. 5. Smrt Prof. Ing. Plohla oplakuju znanstveni kru-govi i cijeli hrvatski seljački narod, Jutarnji list, 4. X. 1939., str. 9–10. 6. Sveučilišni profesor ing. Miroslav Plohl poginuo u automobilskoj nesreći kod Karlovca, ??? 7. Tragična smrt prof. ing. Miroslava Plohla, Hrvatski dnevnik, 1. listopada 1939., str. ?. 8. Prof. Ing. Miroslav Plohl (napis o smrti), Gospodarska sloga, god. IV., br. 19., 3. listopada 1939., str. 1–2. 6. PROF. PLOHL O SVOJIM RADOVIMA U dokumentu Curriculum vitae datiranom 1. srpnja 1925. piše: »God. 1911. do 1912. iznašao sam novi postupak, koji je omogućio proizvađanje neprigušenih titraja električnih valova kod istovremene uporabe istos-mjerne i izmjenične struje. Austrijski patent 58426 i 62242. Svrha je naprave proizvađanje magnetsko-električnih polja konstantnog smjera i periodički promjenljive intenzitete, tako da velike električne energije u metalnim transformatorima mogu da isijavaju neprigušene titraje. Praktički je ovaj izum imao svrhe, da omogući nesmetani međusobni razgovor dvaju stanica i onda, kada općenita upora-ba prigušenih valova takav razgovor više nije dozvoljavala. Patente kupila je Telefunken-Gesell-schaft Berlin a služili su za osnovu radiostanica Pola i.t.d. Nakon rata obnovilo je društvo Tele-funken ponovno gornje patente. God. 1914. radio sam na izumu novog mjerila distansa. Radi sloma ovi su radovi bili prekinuti. Dozvolom mornarice izrađivao sam god. 1918. u Trstu kod brodogradilišta Stabilimento Tecnico Triestino vlastitu konstrukciju turbo kompresora, koji stoji u uskoj vezi sa razvojem plinske turbine. Radi sloma prekinuti su radovi nastavljeni kod tt. Whitehead & Co. na Rijeci. Po vlastitim idejama izgrađeni dvostepeni turbo kompresor dao je kod raznih ispitivanja zadovoljavajuće rezultate. Svrha je tog izuma, da se na osnovi jednog osobitog načina postignu veće visine pritisaka u jednom stepenu lopatičnog kola kod turbinskih kompresora. Patenti 310599, 335382, 332824. God. 1921. i 1922. posvetio sam se specijalnom studiju elektromotora i generatora. Svrha ovih studija bila je direktno pretvaranje trofazne struje u istosmjernu struju visoke napetosti. Istraživanja još nijesu završena. Prijava patenta usljedila je svoje-vremeno, ali radi financijskih razloga opet natrag povučena. Uporedo sa studijem plinske turbine zanimala me proizvodnja visokih temperatura, napose tempera-tura preko 2700 oC. I na ovom području imadem nekoliko prijava patenata. Postupak osnova se na međusobnoj uporabi vodika, kisika i ulja. Svrha ovog izuma bila je, da se na drugi način proizvedu i tehnički dalje iskoriste temperature koje se dobi-vaju lukom svjetla. God. 1923. i 1924. studirao sam proizvodnju kisika. Pod mojom upravom sagrađena je tvornica kisika tvrtke Radio-Gesellschaft Brunn am Gebirge kraj Wiena. Električni je uređaj tvornice izveden pod mojim vodstvom. God. 1925. bavio sam se ponovno radio-telefonijom. Pod mojim vodstvom građeni su aparati za primanje dotično kompletni uređaji radio-stanica prema najnovijim sistemima i najnovijim izumima.« Još je svojom rukom dopisao: »God. 1926.–1927. radio sam na izumu davača novog sistema talasa iskrištem i elektronskim cijevima. Komisionalni pokusi vršili su se u augustu 1927. kod ratne mornarice u Šibeniku (prepis protokola posjedujem). Radnja se sada dovršava, pokuse kod ratne mornarice ću tokom sledećih sedmica nastaviti i dovršiti.« U intervjuu danom Novostima (22. lipnja 1930.) novinar piše: »Naš zavod – naglasio je s dubokim uvjerenjem g. prof. ing. M. Plohl – posjeduje sva sredstva, koja su potrebna za potpunu izobrazbu inžinjera elektro-strojarske struke. Nije potrebno, da naša mladež polazi na izobrazbu na vanjske tehničke visoke škole, jer imamo u vlastitoj domovini ako ne bolje a ono iste mogućnosti školovanja.« U istom intervjuu novinar dalje piše: »Vodeći našeg surednika kroz strojarski odio, nastavio je g. ing. M. Plohl ovako: „Elektrotehnika sama za sebe teško da postoji. Ona mora da se prianja na strojarstvo, jer ne može da stvara struju bez pogonskog stroja, ne može da gradi svoje dinamo-strojeve, sprave i uređaje bez tačnog poznavanja osnovnih nauka strojarstva.“« 7. ZAKLJUČAK Prof. Miroslav Plohl bavio se pravim stvarima u pravo vrijeme. Dok još nije uveden civilni radio, bavio se vojnom radiotelefonijom. Uočivši nužnost elektrifikacije, na Tehničkoj visokoj školi Sveučilišta u Zagrebu osnovao je Zavod za elektrotehniku unutar kojega je izgradio elektrostrojarski laboratorij te stanicu za umjeravanje brojila električne energije i preciznih mjerila. Postavši prvim predsjednikom Banovinskog električnog poduzeća zalagao se da električnu energiju dobiju i mala naselja. Svojim inovativnim radom utemeljio je današnji Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, odakle se elektrostrojarstvo proširilo na sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci. Zato se prof. Miroslav Plohl može smatrati osnivačem studija elektrostrojarstva u Hrvatskoj. ZAHVALA Autori zahvaljuju prof. dr. sc. Miroslavu Plohlu (Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju, Bijenička 54, Zagreb), što je dao na uvid izvorne dokumente u svezi njegovog djeda prof. ing. Miroslava Plohla Miroslav Plohl, Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija, FER Zahvaljujemo prof.dr. Zvonku Benčiću i dr. Branku Hanžeku na poslanom prilogu. D.Ž. Zapisnik 9 vanredne sjednice Savjeta Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane dne 3. listopada 1939., daje nam nadahnuti govor predsjedatelja sjednice i dekana Tehničkog fakulteta prof. ing. Ljubomira Peterčića (1889.-1952.): Žalobni zbore!
Smrt ie i opet pokucala na vrata Almae matris croaticae ugrabivši Tehničkom fakultetu najboljeg od najboljih. Žalosna vijest o tragičnoj smrti učenjaka, sveučilišnog profesora i prodekana Tehničkog fakulteta ing. Miroslava Plohla najdublje je sve one, koji su ga poznavali tim više, što ga je ugrabila u času, kad su se već mogle dobro nazrijeti konture oživotvorenja zadatka, koji si je po stavio životnim ciljem i koji je u interesu hrvatskog naroda rijetkom energijom i neslomljivom voljom počeo u život provoditi. Nije ga slomila bolest, nego je pao kao žrtva fatalnog slučaja baš kod oživotvorananja toga svog životnog zadatka. Prof. Miroslav Plohi rodio se je 1881 god. u Gorici. Nakon svršenih studija na višem torpednom i elektrotehničkom tečaju služio je u mornarici kao pomorski časnik, zatim kao konstruktor turbo-kompresora u Trstu, a kasnije na Rijeci. Od 1923 god. je tehnički ravnatelj Radio društva u Beču. 1925 dolazi na Tehnički fakultet u Zagrebu u svojstvu kontraktualnog nastavnika za disciplinu Jake struje i Prenos i razdiobu električne energije. Od l930 god. je redovni sveučilišni profesor. Za vrijeme svojeg dugogodišnjeg rada mnogo se je bavio i naučno i istraživanjem na polju elektrotehnike, a neke njegove važne pronalaske na tom polju preuzele su tvornice Teleffunken i Siemen & Halske. Došavši na Tehnički fakultet organizira nastavu iz elektrotehničke struke, osniva i izgradjuje elektrotehnički laboratorij, za jaku struju. Osniva stanicu za ispitivanje i žigosanje strujomjera, koja postaje službeni institut za baždarenje električnih brojila. Njegova visoka sprema i reputacija naučnog radnika uz druga odlična svojstva potakla su Savjet Tehničkog fakulteta, da ga za škol. god. 1936/37 izabere dekanom. Slijedeće godine bude ponovno izabran. Na položaju dekana razvija, i ako slabe tjelesne konstrukcije, zavidnu energiju i samo njegovom radu, nadasve borbenom duhu i neslomljivoj volji može Tehnički fakultet zahvaliti, da je unatoč ogromnih teškoća došlo do izgradnje nove, vlastite zgrade Tehničkog fakulteta, čije dovršenje na žalost nije dočekao. U priznanje njegovog rada bira ga Savjet Tehničkog fakulteta i po treći put dekanom, koju je dužnost tek pred 8 dana s novom škol. godinom predao. Cijeli rad i život prof. Miroslava Plohla bio je prožet shvaćanjem, da treba narodu služiti, i da tehnika, da ispuni svoj zadatak, mora biti u stalnom kontaktu sa životom i svojim narodom, da iz njega mora crpsti poticaje za svoj rad, a da Tehnički fakultet ako želi imati svoj raison s'etre, mora pružati vlastitom narodu onakove metode rada i sredstva za rješevanje životnih problema, kakove se ukažu potrebnima. Kao ideolog elektrifikacije naše domovine Hrvatske on je potražio i našao te metode i ta sredstva preuzevši na sebe tešku zadaću oživotvorenja te zamisli. I u privatnom životu bio ie prof. Plohl rijetko ugodan čovjek i drug. Njegov veliki osjećaj taktičnosti i njegovo ravno kročenje u životu, spojeno s finoćom ophodjenja s ljudima, koja je svakog osvajala, te njegova velika skromnost pribavili su mu poštovanje i udivljenje sviju, s kojima je došao u bilo kakav kontakt. Bio je majstor riječi, a u društvu pun duha i humora. Tehnički fakultet duboko žali preranu i tragičnu smrt ovog velikog učenjaka, suradnika i promicatelja njegovih interesa i zadržati će mu trajnu i časnu spomen, a njegovo ime ostati će s puno časti ubilježeno u povijesti razvitka Tehničkog fakulteta u Zagrebu. A obitelji prof. Miroslava Plohla neka u ovom bolmom momentu, kad se rastajemo zauvijek s tijelom našeg dragog druga Miroslava, bude utjehom, da za njim ne tuguje samo ona, ne tuguju samo drugovi i osoblje Tehničkog fakulteta i svi bivši i sadanji njegovi učenici, nego da tuguje i cijeli hrvatski narod, a naročito hrvatski seljački narod, kojemu je elektrifikacijom Banovine Hrvatske unašajući kao lučonoša svjetlo u skromne njihove domove, želio podići kulturni nivo i životni standard. A Tebi, Miroslave, neka je lahka ova hrvatska gruda, koja Te nije rodila, ali koja Te sad prima u svoje krilo kao svog odličnog i zaslužnog sina, i za koju si predano i bez trunka egoizma radio i u službi koje si konačno i život izgubio! A silazeći u grob možeš s pravom kazati "Mea feci" "Svoje sam načinio" ali će se Tvoje neprisustvo i odsustvo Tvojih intelektualnih i organizatornih sposobnosti na mnogim mjestima nadvojbeno u velike osjetiti. Neka je slava i trajan spomen prof. Miroslavu Plohlu! Zahvaljujem prof. Jadranki Lisek, voditeljici Knjižnice FER-a Sveučilišta u Zagrebu, na dostavljenim zapisnicima sjednica Tehničkog fakulteta, na temelju kojih je D.Ž. priredio ovaj prijepis. Mr.sc. Marijan Ožanić: Velikani hrvatske znanosti Croatian Science Croatia, An Overview of Its History, Culture and Science |