Vladimir Ćepulić 

počasni član DPG-a od 22. veljače 2013.


Budući da ove godine slavimo 20. rođendan Društva prijatelja glagoljice, prisjetit ćemo se samih početaka Društva, osnovanog 22. veljače 1993. Ideju za osnivanje društva natuknuo je profesor Ćepulić još dvije godine ranije, godine 1991., rekavši u jednom od naših razgovora na Zavoda za primijenjenu matematiku FER-a sljedeće: "Mogli bismo osnovati Društvo prijatelja glagoljice. Evo, nas dvojica smo već tu!" I meni se slična misao javljala u to vrijeme, ali za razliku od mene, prof. Ćepulić je imao vrlo jasnu zamisao i o tome kako osnovati to društvo, što je i ostvareno dvije godine kasnije.

Neposredni povod za naše razgovore o glagoljici bila je moja glagoljicom pisana božićna čestitka, koju sam poslao na pet-šest adresa, među inim i dragom kolegi i prijatelju prof. Vladimiru Ćepuliću. Meni je to bio prvi susret s glagoljicom, dok je prof. Ćepulić to hrvatsko pismo upoznao puno ranije.

Još u vrijeme dok Društvo nije bilo osnovano, započelo se s povremenim predavanjima o glagoljici i tečajima glagoljice. U tom početnom razdoblju su nam velikodušnu pomoć pružili akademici Eduard Hercigonja i Stjepan Damjanović s Filozofskog fakulteta, obojica počasni članovi DPG-a, te dr. Milan Mihaljević sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Ti prvi susreti i predavanja održavali su se u zgradi FER-a, koji se tada još uvijek zvao Elektrotehnički fakultet. Trebalo je kontaktirati profesore i dogovarati s njima teme za predavanja. Prve tečaje glagoljice održavao je na FER-u upravo prof. Ćepulić. Naravno, s upravom fakulteta trebalo je također sve dogovoriti, i tu je prof. Ćepulić naišao na razumijevanje i susretljivost. Bilo je vrlo neobično vidjeti kako se u dvorani B4 Elektrotehničkog fakulteta odvijaju prvi susreti na temu glagoljice. Predavanja i tečaji bili su javni, pa se malo po malo po Zagrebu počeo širiti glas da se na FER-u odvijaju glagoljaški susreti.


1. Marko Orešković, 2. Jadranka Ostić, 3. Vladimir i Ana Ćepulić, 4. Darko Žubrinić, 5. Eduard Hercigonja (počasni član DPG-a), 6. Marijan Pribanić, 7. Antica Menac, 8. Miljenko Pandžić, 9. Frane Paro, 10. Nedo Grbin (počasni član DPG-a, izabran posthumno; prve tečajeve brzopisne glagoljice održao je još koncem 1980tih godina u Knjižnici Novi Zagreb u naselju Travno, na poziv mr.sc. Narcise Potežice) 11. Mato Marčinko, 12 -, 13. ?, 14. Ante Sekulić, 15. Joja Ricov, 16. ?, 17. Nikola N. Kekić, 18. Julijana Divković Pukšec, 19. Damir Kremenić, 20. Narcisa Potežica, 21. Petar Bašić, 22. Stjepan Damjanović (počasni član DPG-a), 23. Izak Špralja (počasni član DPG-a), 24. Vlatko Bilić, Matko Bilić. Nedostaje još jedan list

Planirano osnivanje Društva prijatelja glagoljice bilo je predviđeno za 22. pervara, kao što je zapisano u kolofonu hrvatskog prvotiska iz 1483. Prema riječima prof. Ćepulića, bili smo o nedoumici glede datuma održavanja skupštine, jer je on krivo shvatio "pervara" kao prvoga mjeseca - siječnja, pa smo mislili da smo zakasnili. Međutim, prof.dr. Julijana Divković-Pukšec s FER-a nas je potaknula - pitala je otprilike: "Onda kaj, bu nekaj?". Pogledavši pažljivije, prof. Ćepulić je shvatio da se radi o veljači i da još imamo vremena. Najuži krug utemeljitelja Društva bili su profesori Vladimir Ćepulić, Julijana Divković-Pukšec i Darko Žubrinić s FER-a, akademici Eduard Hercigonja, Stjepan Damjanović i Josip Bratulić s Filozofskog fakulteta, te profesor Frane Paro s Akademije likovnih umjetnosti.


Hrvatski glagoljički prvotisak misala iz 1483. Knjižnica HAZU.

Svečanost osnivanja Društva prijatelja glagoljice obavljena je 22. veljače 1993. u prostorijama Matice hrvatske, točno na petsto desetu obljetnicu objavljivanja hrvatskog prvotiska iz 1483., uz velik broj sudionika. Tu je ključnu ulogu odigrao prof. Vladimir Ćepulić, koji je izabran i za prvog predsjednika Društva. Svečani govor u povodu osnivanja Društva održao je akademik Josip Bratulić. Na svečanosti su bili nazočni predstavnici Katoličke crkve, sveučilišni profesori, akademici, i mnogi drugi. Sa strane Matice hrvatske, osobito veliku potporu radu Društva davali su naši dragi prijatelji g. Krešimir Mikolčić, g. Mato Marčinko, danas obojica pokojni, te g. Stjepan Sučić. DPG i danas ima službenu adresu u Matici hrvatskoj.


Prvotisak misala iz 1483.

Prof. Ćepulić je djelatnost DPG-a poticao u nekoliko smjerova. Prvo, predložio je osnivanje Stručnog vijeća DPG-a, sastavljenog od desetak istaknutih stručnjaka za razne aspekte hrvatskog glagolizma: povijesne, pravne, liturgijske, književne, glazbene, likovne itd. Ono nam je trebalo pomoći u napredovanju Društva, te u održavanju redovite mjesečne tribine. U proteklih dvadeset godina su do danas, 22. veljače 2013., održane čak 204 redovite mjesečne tribine, uz sudjelovanje 127 predavača.


Službeni znak Društva prijatelja glagoljice izradio je,  prema naputcima prof.dr. Vladimira Ćepulića, njegov sin Tomislav.
Ovu inačicu je za potrebe Interneta izradio g. Vlatko Bilić.

Predložio je osnivanje redovite mjesečne tribine DPG-a, koja postoji i danas. Ta je mjesečna tribina jedna od najvažnijih djelatnosti DPG-a. U proteklih 20 godina održano je više od 200 redovitih mjesečnih tribina, tijekom prvih nekoliko godina u dvoranama FER-a, kasnije u Matici hrvatskoj, i od nedavno u dvorani Vijenac na Kaptolu. Sudjelovalo je oko 120 predavača, među njima desetak akademika. Trebalo je planirati koji su potencijalni kvalitetni predavači, dogovoriti teme, rezervirati dvorane. Tribina je na svoj način postala i okupljalište članova, gdje se nakon predavanja odlazilo na razgovor uz čašicu. To nam je bila prigoda da bolje upoznamo predavače, ali i oni nas, te da se međusobno učvrste kontakti i prijateljstva. Naše društvo, za koje mislim da je vrlo kvalitetno, još niti danas nema svoje prostorije.


Bašćina, časopis Društva prijatelja glagoljice, prvi broj. Inicijal priredila Jadranka Ostić iz Pule.


Od drugog do desetog broja inicijale je priredio g. Vlatko Bilić, grafički urednik Bašćine.

Prof. Vladimir Ćepulić je predložio pokretanje časopisa Bašćina. On je bio ne samo idejni pokretač časopisa, nego i glavni urednik za prvih deset brojeva. To znači da je i koncepcija časopisa temeljena uglavnom na njegovim zamislima i prijedlozima, u suradnji s članovima redakcije. Sastancima redakcije pribivali su povremeno akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, g. Mato Marčinko, g. Vlatko Bilić, i drugi.

Prof. Ćepulić je predložio sljedeći princip u pogledu uprabe latinice ili glagoljice za pojedine članke: Latinicom samo o glagoljici, a glagoljicom o bilo čemu. Tako su u Bašćinu ulazili i kratka proza i poezija, ukrajinske narodne pripovijetke, hrvatske i katalonske poslovice, kineske priče o izrekama i opis kineskoga šaha i drugo, otisnuto glagoljicom.

Postupak tehničke pripreme časopisa temeljio se na računalnom sustavu TeX, za koji sam ja izradio prvi glagoljički font još 1992. Kasnije je svoju inačicu tog fonta napravio i prof. Ćepulić, i obje su se pojavljivale na stranicama Bašćine. U prvom broju je objavljen njegov značajan članak Mali glagoljski pravopis Društva prijatelja glagoljice, nastao u suradnji s članovima Stručnog vijeća DPG-a.


Božićno evanđelje po sv. Luki iz Hrvatskog prvotiska iz 1483., objavljeno u prvom broju Bašćine


Priredio i protumačio prof.dr. Vladimir Ćepulić, povremeno uz konzultaciju s 
akademikom Stjepanom Damjanovićem i dr. Milanom Mihaljevićem.


Razmišljanja fra Bonaventure Dude uz Božićno evanđelje. Tekstovi su za Bašćinu prenošeni iz njegovih 
triju knjiga razmatranja o nedjeljnim i blagdanskim čitanjima. On nam je dozvolio da to možemo činiti.


Osobita je vrijedna i značajna rubrika koju je uveo prof. Ćepulić bila ona, posvećena čitanjima izvornog glagoljičkog štiva iz Misala po zakonu rimskoga dvora, hrvatskog prvotiska iz 1483. Ta je problematika za početnike veoma teška, jer treba dobro poznavati čitav niz stručnih pojedinosti, od hrvatskog crkvenoslavenskog jezika do samoga glagoljičkog pisma. U tom smislu vjerujem da je Bašćina dobro poslužila, a i danas služi studentima kroatistike. Veseli nas da pojedini znanstvenici, kao što su na pr. dr. Marica Čunčić, sadašnja ravnateljica Staroslavenskog instituta, u svojoj znanstvnoj bibliografiji dostupnoj putem internetskih stranica Instituta Ruđera Boškovića, navode i svoje članke objavljene u našoj Bašćini. Današnja vrlo kvalitetna oprema časopisa Bašćine u četverobojnim tisku, na izvrsnom papiru, s velikim brojem suradnika, te s izvrsnim glagoljičkim fontovima g. Filipa Cvitića iz Zagreba i g. Nenada Hančića iz Duesseldorfa, bila je naš san od samoga početka.


Prof.dr. Vladimir Ćepulić, dr. Marica Čunčić i g. Stjepan Bahert, dramski umjetnik,
2009. g. prigodom predstavljanja Bašćine u MH.

Ljubav prof. Vladimira Ćepulića prema kineskoj, ukrajinskoj i katalonskoj kulturi, osobito glazbenoj, našla je također odraza na stranicama Bašćine, uvođenjem rubrike "Iz bliza i daleka", sa štivom pisanim glagoljicom. Moram ovdje spomenuti da je prof. Vladimir Ćepulić, osim DPG, utemeljio i vodio još dvije udruge: Udruga za kineski jezik i kulturu, te udrugu Hrvatski prijatelji katalonske kulture (Amics croats de la cultura catalana). Također je i jedan od utememljitelja Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika, osnovanog iste godine kao i DPG, te vodi redovitu mjesečnu tribinu te udruge.


Znak Udruge za kineski jezik i kulturu, koju je 2003. osnovao prof.dr. Vladimir Ćepulić. U središnjem kvadratu tradicionalnim kineskim znakovima piše "Kineska kultura", a čita se s desna na lijevo, odozgor prema dolje. Kvadrat je okružen početnim slovima nazive udruge pisanim hrvatskom glagoljicom.

Hrvatski prijatelji katalonske kulture, Amic croats de la cultura catalana
Znak udruge Hrvatski prijatelji katalonske kulture / Amics croats de la cultura catalana,
koju je osnovano prof. Vladimir Ćepulić.


Prof. Ćepulić je potaknuo i osnivanje mješovitog pjevačkog zbora Bašćina 1995. godine, o kojemu je brigu preuzeo naš dragi dr. fra Izak Špralja, počasni član DPG-a, i u to vrijeme ravnatelj Instituta za crkvenu glazbu. Prof. Ćepulić je u početnom razdoblju i pjevao u tom zboru. Ove godine mješoviti pjevački zbor Bašćina navršava 18 godina uspješnog djelovanja. Htio bih kazati da je prof. Ćepulić tada pjevao, a pjeva i danas, u Ćirilo Metodovom koru, što mu je pomoglo u druženju s crkvenoslavenskim tekstovima.


Znak mješovitog pjevačkog zbora Bašćina u obliku glagoljičkog slova buki,
stavljenog u notno crtovlje. Osmislio Vlatko Bilić, dipl. ing.

U njegovu obiteljskom ozračju stalno se njegovala glazba. Ostao mi je u nezaboravnom sjećanju poziv prof. Ćepulića njegovoj obitelji u Kačićevu ulicu, još početkom 80tih godina. U svojem domu mi je priredio pravi obiteljski komorni koncert. Svirao je na glasoviru, njegov sinčić Tomislav na violončelu (sada profesor povijesti) i  kćerkica Marija na violini (sada izv. profesorica violine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu). Njegova kći Antica je prof. grčkoga i latinskoga, a sad uz ostalo proučava tekstove sv. Ivana Zlatoustoga u našim glagoljičkim misalima i brevijarima.

Akademik Branko Fučić na godišnjoj skupštini DPG-a, 1997.
Akademik Branko Fučić nakon proglašenja za počasnog člana DPG-a tijekom skupštine održane 1997. godine na FER-u.
Desno su D.Ž., Vladimir Ćepulić i Julijana Divković Pukšec.

U složenom funkcioniranju DPG-a, prof. Ćepulić i njegov tajnik susretali su se s mnogim organizacijskim problemima, ponekad i frustrirajućim. Tu je od ogromne pomoći bila još jedna značajna osoba s FER-a, prof.dr. Julijana Divković-Pukšec, rizničarka DPG-a, koja je veoma savjesno i točno vodila sve financijske poslove, i s oduševljenjem pribivala velikom broju događanja unutar DPG-a.

Od osnutka DPG-a 1993. do 2013., prof. Ćepulić je održao ukupno dvadeset tečaja glagoljice. Radi se o korizmeno-uskrsnom tečaju glagoljice, a prihod je redovito bio namijenjen Caritasu. Glagoljički je opismenjeno na stotine osoba svih uzrasta, ali ne samo opismenjeno, nego na pristupačan način uvedeno u vrlo složenu problematiku hrvatskog crkvenoslavenskog jezika i razumijevanja tog značajnog segmenta hrvatske kulture. Prof. Ćepulić je svoje tečaje temeljio upravo na čitanju stranica iz hrvatskog prvotiska iz 1483.
Svi su ti tečaji održani u dvoranama FER-a u Zagrebu. Jedan od tečaja glagoljice održao je i na Riječkoj bogosloviji, a također i na poziv knjižnice u gradu Vukovaru. Tečaji koje je vodio prof. Ćepulić nikada se nisu svodili na suhoparnu faktografiju. Tu su slušatelji mogli otkriti osobu iznimno široke kulture, kojoj je hrvatska glagoljička baština predmet iskrenog zanimanja, dubokog poznavanja i velike ljubavi.

Zahvaljujući svojoj ljubavi prema glagoljici, prof. Vladimir Ćepulić je, zajedno s Darko Žubrinićem, godine 1999. postao počasni član Kulturnog društva "Sv. Petar" iz sela Gabonjin kod Dobrinja na otoku Krku. Sekciju Malih glagoljaša u toj udruzi vodi g. Svetko Ušalj, počasni član Društva prijatelja glagoljice.


Prof.dr. Vladimir Ćepulić u Knjižnici Vukovar zajedno s g. Stjepanom Bahertom (desno uz njega)
i polaznicima tečaja 2010. u Vukovaru.


Tečaj glagoljice 2010. godine u seminarskoj učionici Zavoda za primijenjenu matematiku na FER-u u Zagrebu





Treba na kraju istaknuti da je prof. Vladimir Ćepulić svu tu djelatnost obavljao nesebično žrtvujući svoje slobodno vrijeme, uz svoj primarni posao redovitog sveučilišnog profesora na FER-u, održavajući predavanja i ispite za generacije studenata, uspješno vodeći dugogodišnja znanstvena istraživanja u području matematike, organizirajući znanstevne seminare, unaprjeđujući međunarodnu znanstvenu suradnju, vodeći zahtjevne znanstvene projekate, brinući o znanstvenom podmlatku, te uz mnogobrojne obiteljske obveze.


Korizmeno-uskrsni tečaj glagoljice prof.dr. Vladimira Ćepulića na FER-u godine 2011.



Prof. Vladimir Ćepulić je 2012. godine na FER-u vodio jednosemestralni kolegij Uvod u kineski jezik i kulturu,
koji su pohađali ne samo studenti, nego i nekoliko profesora FER-a, kao i sam dekan FER-a prof.dr. Nedjeljko Perić.
Opšrinije vidi u Croatia - China.

Vladimir Ćepulić, prvi predsjednik DPG-a 1993.-2000., fra Izak Špralja, voditelj mješovitog pjevačkog zbora Bašćina,
Narcisa Potežica, predsjednica DPG-a 2004.-2010., Darko Žubrinić, tajnik DPG-a 1993.-2000. i predsjednik 2000.-2004.

Prof. Ćepulić je izvrstan primjer društveno angažiranog intelektualca u Hrvatskoj. On je izvanredno interesantan i komunikativan čovjek, neobično široke kulture. Kao prvi predsjednik DPG-a udario je solidne temelje za daljnji razvoj djelatnosti Društva. Na tim temeljima su, uz svesrdnu pomoć svih članova društva, djelatnost DPG-a dalje razvijali kasniji predsjednici: moja malenkost, mr.sc. Narcisa Potežica, i danas prof. Biserka Draganić.

Darko Žubrinić, veljače 2013.



Korizmeno-uskrsni tečaj glagoljice 2013. (22. put)

DRUŠTVO  PRIJATELJA  GLAGOLJICE  pozivlje ljubitelje hrvatske kulturne baštine na

Korizmeno – uskrsni tečaj glagoljice

koji će započeti u utorak 5. ožujka 2013. u 19,30 sati, a nastavit će se  idućih pet tjedana, u ukupnom trajanju od 12 sati. Učit će se glagoljsko pismo i čitati tekstovi Muke i Uskrsnuća po sv. Marku iz prve hrvatske tiskane knjige – glagoljskoga Misala iz 1483. godine. Voditelj tečaja je dr Vladimir Ćepulić. Cijena tečaja, koja uključuje i materijale tečaja, je 50 kuna, a za učenike, studente i umirovljenike 30 kuna. Sav prihod tečaja namijenit će se za Caritas.
Prijave se primaju u ponedjeljak 4. ožujka i utorak 5.ožujka od 13-15 sati na telefon 4826-016 (Ćepulić).

Radosno očekujemo Vaš dolazak
Ravnateljstvo DPG



Počasni članovi DPG-a

Društvo prijatelja glagoljice

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice