Hrvatski glagoljički nadpisi odkriveni nakon 1982.

Posvećeno uspomeni na Branka Fučića (1920.-1999.)
Darko Žubrinić, 2017.

Prvi dio
(ova mrežna stranica): 12. - 18. st. (uključivo)
Drugi dio: 19. st i kasnije

Ovo je skromni pokušaj nastavka znamenitog djela Glagoljski natpisi akademika Branka Fučića, objavljenoga godine 1982. u Zagrebu (u izdanju tadašnje JAZU, danas HAZU). Od tada je odkriveno mnoštvo (nekoliko stotina) novih glagoljičkih nadpisa. Ovo je pokušaj vrlo sažetog evidentiranja barem nekih od njih. Razčlanba nadpisa je svedena na najmanju moguću mjeru, a nisu navedene niti dimenzije. S vremenom će se http://www.croatianhistory.net/etf/glf.htmlpodatci, nadamo se, malo po malo nadopunjavati.

Štivo je pisano umjereno korijenski, prema prijedlozima Dragutina Antuna Parčića (1832.-1902.), znamenitog hrvatskog glagoljaša i leksikografa.

Svaki novi podatak o nenavedenim glagoljičkim nadpisima (kao i dopune i ispravke o navedenim) primit ću sa zahvalnošću.


Branko Fučić u Bermu u Istri, ispred crkve Sv. Marije na Škrilinah



Sadržaj 12. - 18. st. (uključivo)


Bolja fotografija nego u monografiji Glagoljski natpisi: Boljun u Istri 1641.


Po stoljećima (12. - 18. st.): 11.-12. st. | 13.-14. st. | 15.-16. st.  | 17.-18. st. |
Drugi dio: 19.-20. st. |



11.-12. st.


Župa Dubrovačka
Župski odlomak, 11. st.


Glagoljički nadpis iz Župe Dubrovačke, 11. st., nakon temeljite restauracije
u Muzeju hrvatski arheoloških spomenika u Splitu koju je obavio g. Marko Rogošić.

Vidljivo je na primjer ime YVAN'.

Lit.




Konavle, selo Dunave
Konavoski nadpis, 11. st.


Konavoski glagoljički nadpis iz 11. st.

Podrobnu razčlanbu ovog nadpisa daje sljedeći znanstveni rad:

Lit. Marica Čunčić: Novo čitanje hrvatskoga glagoljskoga konavoskoga natpisa iz 11. stoljeća [PDF], Slovo, sv. 59 (2009), 123-133.



Subocka (između Lipovljana i Novske)
1095. g., izgubljeni nadpis koji je evidentirao Ivan Kukuljević Sakcinski

Prema podatcima Ivana Kukuljevića Sakcinskog, nađen je glagoljski nadpis s konca 11. st. u Subockoj u Slavoniji (između Lipovljana i Novske). Original je propao, ali Kukuljević bilježi da je sadržaj glasio:

Počiva vod Bu(di)mir sin (Pri)babla Sudemi(rova) 1095.

Lit.

  • Josip Horvat, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, Zagreb 1980., vidi str. 113




Sv. Petar u Šumi, Istra
Supetarski ulomak, 12. st.


Supetarski ulomak, 12. stoljeće: AMEN' YJAKOV'; Y = Iže)

Lit.




Benediktinski samostan Rudine kod Požege (Slavonija)
opeka s nadpisom glagoljicom iz 12. st.

U ruševinama romaničkoga benediktinskog Samostana sv. Mihajla, na Rudin kraj sela Čečavca nedaleko Požege, ispod Psunja, pronađen je 1970-ih godina ulomak opeke s nadpisom koji se, prema Valentinu Putancu, sastoji od četiri glagoljska slova: ČRIZ, što daje brojnu vrijednost 1129. Potvrdu o tome da se doista radi o glaggoljici dao je i ak. Branko Fučić (obavijest o tome dobio sam u pismu ravnateljice Gradskog muzeja u Požegi, Dubravke Sokač-Štimac). Opeka se nalazi u spomenutom Muzeju.


Opeka iz Rudina s glagoljičkim nadpisom na kojem je, prema Valentinu Putancu,
glagoljicom upisna godina ČRIZ, tj. 1129.


Lit.
  • Valentin Putanec: Prva pojava natpisne glagoljice iz 11-12. st. na području sjeverne Hrvatske, Vjesnik Muzeja Požeške kotline 1, Slavonska Požega, 1977, str. 69-73
  • Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljica / Biti pismen - biti svoj, Zagreb 1996., str. 159-160



Brodski Drenovac između Požege i autoputa (u Slavoniji)
Crkva sv. Dimitrija, vanjski dio, lijevo od ulaznog portala
glagoljički grafiti iz 12. st.

Trokutasti A kao na Bašćanskoj ploči
Trokutasti A, isti kao na Bašćanskoj ploči,
ali stavljen kao samostalan znak (nije dio neke riječi)

Č R K (= 1140)
Č R K - 1140 (godina?)
...DRENOVECE...E PISA
DRINOV-
ICE
E PISA

Podpuni precrt glagoljičkog teksta s vanjske strance crkve sv. Dimitrija, lijevo od ulaznih vrata,
na kamenu smještenom na visini oko 1 m, koji je očevidno pripadao nekoj starijoj crkvi.

Milan Paun:

... O starini ovoga zapisa svjedoče oblici slova, a gotovo ih sve možemo dovesti u vezu s Bašćanskom pločom. Evo koja su slova identična oblikom slovima Bašćanske ploče: D s dvama malim pravokutnicima spojenim nepravilnim lukom, N s dvama lijevim produžetcima, trapezasti, gotovo trokutasti jat, Č s gornjim lijevim repićem i četvrtastim stupom, P koje ima stup i crtu jednake veličine, nezaobljeno E i široko na trokut nasađeno S. Slovo C je ravnog dna, kao šalica a takvo se nalazi u Kločevom glagoljašu iz 11. st. ili još starijim sinajskim rukopisima. Veličinom i oblikom se naša slova mogu lako povezati s onima u nedalekim Kijevcima kod Bosanske Gradiške, a akademik Fučić ih stavlja u 12. st. Da ovaj kamen nije uzidan u zid Sv. Dimitrija i da je nađen u Istri, svaki bi ga paleograf svrstao u 12. st. ...


Jedan od panoa Društva prijatelja glagoljice


Lit. Milan Paun: Glagoljički nadpisi u Slavoniji (Sv. Martin u Lovčiću i crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu)

Još nekoliko glagoljičkih nadpisa nalazi se i unutar crkve sv. Dimitrija, iz 14. st. Vidi niže.



Ročki abecedarij, oko 1200.
na vodoravnom dijelu zavjetnog križa u crkvi sv. Antuna opata u Roču
Komentar uz precrt akad. Branka Fučića


Roč abecedarium from 1200 in the church of St. Antun opat in Roč (photos by DŽ)


Votive cross in the church of St. Bartol in Roč


The Roč abecedarium incised in the horizontal part of the votive cross.


Precrt akad. Branka Fučića objavljen u njegovim Glagoljskim natpisima


Left part of the abecedarium. Note that ZELO has a flag oriented on the right, while it is usually oriented to the left.
Also, IŽE, second graphem in the second line, has a triangle.


34 slova hrvatske glagoljičke azbuke u Ročkom abecedariju (imamo dva znaka za poluglas, a ne jedan, na poziciji 30 i 31)



Komentar
Primijetite sitan lapsus u Fučićevu precrtu Ročkog abecedarija: iznad pozicije br. 24 treba doći slovo H (a ne K).
Također primijetite da u abecedariju imamo dva poluglasa, na pozicijama 30 i 31 (lijevi ključ i hrvatski štapić).
Čini se da je srednja okomita crtica na poziciji br. 25 za ot zapravo oštećenje (tj. srednje vertikalne crtice izgleda da zapravo nema). Inače bi slova na pozicijama 25 i 32 (tj. ot i šća) bila skoro potpuno ista.
Također primijetite da slova jat i šća (na pozicijama 26 i 32) imaju zamijenjena mjesta u odnosu na kasnije tablice hrvatske glagoljice.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi, vidi pod Roč




Gradac kod Drniša
Groblje Gradac, 10tak km. sjeveroistočno od Drniša
Glagoljički kameni nadpis iz druge polovice 12. st. ili iz prve polovice 13. st.


Gradačka ploča nađena kod Drniša, široka je 43 cm. (nadpisno polje: 23 x 9 cm.)

Se pisa Ivan Radavčić
Človiće vsaki ne vesel-
i se da si hitar da (=nego) ve-
seli se da je srića
dobra.


Lit. Vicko Kapitanović: Gradački glagoljski grafit [PDF], Slovo 47-49 (1997-1999), 169-175.



13.-14. st.



Trsat, Rijeka

Odlomak iz Svetog Križa iz 13. st.,
pronađen kod Trsata, Rijeka, godine 2004.


Izvor: [Deković, Svetokrižki odlomak].
Jasno se vide glagoljicom pisani grafemi Slovo, Az i (J)est,
dok bi gornji trokutić mogao biti Jat (naime, postoje slične potvrde
u drugim glagoljičkim dokumentima, koje navodi i Branko Fučić u Glagoljskim natpisima).

Lit. Darko Deković: Svetokrižki odlomak, glagoljični nadpis iz Sv. Križa pored Trsata, Drugi Hercigonjin zbornik, Zagreb 2005., str. 97-100.




Lovčić, selo zapadno od Slavonskog Broda (kraj autoputa, južno od Pleternice)
crkvica sv. Martina
glagoljički grafiti iz 12. ili 13. st.

Drugi grafit

Treći grafit

Lit. Milan Paun: Glagoljički nadpisi u Slavoniji (Sv. Martin u Lovčiću i crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu)



Opatovac, sjeverozapadno od Cernika i Nove Gradiške
13. st.?

Nadpis se sastoji od triju slova glagoljice, možda u značenju brojeva. Područje Opatovca pripadalo je okružju znamenite benediktinske opatije Rudini kod Požege. Već i sam naziv Opatovac upućuje na benediktince.

Lit.
  • Mateo Žagar: Glagoljica u Slavoniji, u [Drnić (ur.), str. 39-41], osobito str. 40.



Novska (zapadna Slavonija), crkva sv. Luke Evanđelista
Malo zvono s glagoljičkim nadpisom iz 14. st.


Malo zvono širine blizu 5 cm, s glagoljičkim nadpisom, pronađeno u Novskoj (zapadna Slavonija)

Marija M



Marija Mati Bo(žja)
Fotografije iz kataloga (Drnić, 2021.), vidi Lit. malo niže.

Na zvonu, otkrivenom u grobu pored crkve sv. Luke Evanđelista u Novskoj (zapadna Slavonija), nađeno je malo zvono uz pokojnika (svećenika) iz 14. st., s glagoljičkim tekstom sljedećeg sadržaja:

Marija, mati Bo(žija)

Vidi katalog [Ivan Drnić (ur.), str. 33-34 (s fotografijom) i str. 40]. Glagoljicom uparani grafiti na zvonima su rijetki, a postoje jedino u Hrvatskoj. Ovaj nadpis, odkriven tijekom arheoloških iskapanja 2018. g., predstavlja još jedan dokaz o rasprostranjenosti glagoljice na tlu Slavonije.

Lit.

  • Ivan Drnić (ur.): Arheološka baština Novljanskog kraja, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb 2021.
  • Mateo Žagar: Glagoljica u Slavoniji, u [Drnić (ur.), str. 39-41]



Kosinjski nadpis iz 1320.

Rudolf Strohal (vidi u Lit. malo niže) u svojem članku iz 1929. g. piše o glagoljskom kamenu iz Kosinja ovo:

„Vanjsko lice kamena ima u sredini isklesan križ, oko kojega je bio natpis glagolskim slovima. Od ovoga napisa mogu se ova slova pročitati: č.t.i. (=1320.) oltar. Kamen se je našao u Kosinju u Lici te je pripadao jednom crkvenom žrtveniku (oltaru).“

Prema Ivanu Manceu, na žalost ne znamo gdje je taj kamen s glagoljskim nadpisom danas, no sada ga možemo postaviti u oltar župne crkve u Bucima iz 1374., a koja je u cijelosti (ili taj oltar) izgrađena očigledno 1320.god.

Lit.




Vrbnik
Glagoljički nadpis iz godine 1340.



Druga strana ovog kamena sadrži nadpis klesan 1546. g.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.



Akvileja (Aquileia), Italija
Chiesa dei Pagani
Glagoljički zapis Jurja Cvitovića

U Akvileji u Italiji (između Trsta i Venecije), na jednoj freski u zgradi nasuprot glavnom ulazu u katedralu Chiesa dei Pagani, jedan se glagoljaš pop Juraj Cvitović nepoznatog datuma ovjekovječio svojim podpisom:


SI PISAH JA POP
JURAI CVITOVIĆ

Nadpis se nalazi s desna, na zidnim freskama u hodniku koji vodi do krstionice.

Fotografiju mi je 2007. poslao g. Alberto Černac iz Slovenije, kojemu srdačno zahvaljujem. Postoje i drugi kraći glagoljički nadpisi na zidovima kripte.


Fotografija ljubaznošću g. Željka Bistrovića, poslana lipnja 2017.

Lit.



Livno, BiH
Groblje sv. Ive, glagoljički nadpis iz 1368.

Glagoljički nadpis u Livnu (sadržaj: A SE PI / SA LU / KA DI / AK / 13 / 6 / 8) 1368, (i još tri odlomka, iz groblje sv. Ive), čuvaju se u Franjevačkom samostanu Gorica.


[1] [2] [3] [4]
Najljepše zahvaljujem fra Boni Vrdoljaku, Livno, za ove podatke

Postojao je i nadpis nađen koncem prvog svjetsokg rata u Drageljima, selu južno od Bosanske Gradiške. Zna se da je iz Sarajeva poslan u Zagreb, ali je izgubljen (ne postoji fotografija ili crtež). Vidi Stjepan Damjanović: Glagoljica na području današnje Bosne i Hercegovine, str. 73-85, u Spomen-spis, povodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacije Gavrana, Zagreb 2004.

Glagoljički nadpis iz Bihaća (čuva se u Fojnici), još se uvijek proučava.


Glagoljaški benediktinski samostan Emaus (Na Slovanech) u Pragu

14. st.


U glagoljaškom samostanu Emaus (ili Na Slovanech) u Pragu iz 14. st. je oko 2000., tijekom obnove, pronađen nadpis pisan hrvatskom uglastom glagoljicom. Na slici se nalazi na gornjoj borduri iznad triju krugova upisan crnom bojom.
Na početku je vidljivo slovo Č (črv, 1000). Fotografirao Vladko Bilić.




Brodski Drenovac kod Požege (u Slavoniji)
Crkva sv. Dimitrija
Glagoljički grafit iz 14. st.



Jedan od nekoliko grafita u unutrašnjosti crkve sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu

Milan Paun:

Znanstvenu analizu jednoga glagoljskog grafita s freske u crkvi sv. Dimitrija je 1989. napisao akademik Branko Fučić, ali do danas još nije objavljena. Toj analizi gotovo da se nema što dodati ni zamjeriti, izim što mogu posvjedočiti da je akademik zadnjih godina, kada sam mu predožio nove nalaze, bio skloniji tvrdnji da je grafit nastao u 14., a ne u 15. st., kako je napisao. Sam Fučić nije žurio s objavljivanjem svoje analize i nije mislio da su njegove prosudbe konačne, nego da su potrebna dodatna istraživanja. Možda su stanovitu pomutnju u stručnim krugovima izazvale interpretacije Fučićeve analize i povijesne činjenice, a one bi, pojednostavljeno, glasile: crkva sv. Dimitrija je izgrađena koncem 14. st. pa ni glagoljski grafit ne može biti stariji što je potvrdio i Fučić i tu je kraj priče. No u jesen 1996. g. uočio sam u crkvi još nekoliko glagoljskih grafita, ali i uklesanih slova u kamenje crkvenih vrata i temelja. Neke sam otkrio tek kada sam skinuo naslage ostataka žbuke i blata. Poneki kamen morao sam oprati, a jedan se zapis nalazi na kamenu u temelju tako nisko da sam čeprkao zemlju oslobađajuči slova.


Lit. Milan Paun: Glagoljički nadpisi u Slavoniji (Sv. Martin u Lovčiću i crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu)

Još nekoliko glagoljičkih nadpisa nalazi se i na vanjskom dijelu crkve sv. Dimitrija (lijevo od ulaza), iz 12. st. Vidi gore.



Selo Srednji Lipovac jugoistočno od Pleternice (i južno od Požege)
Crkva sv. Luke
Glagoljički grafit iz 14. ili 15. st.

Nadpis izgleda po oblicima slova blizak onome is sela Slatina kod Banje Luke (smještenom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu), koji je opisan Fučićevim Glagoljskim natpisima iz 1982 g. na str. 326.


NE  A...I
Slovo između A i I je zapravo vodoravno zrcaljeno glagoljičko slovo P.
Takvo (nezrcaljeno) slovo P je blisko onome koje se pojavljuje na Bašćanskoj ploči.


Nadpis se nalazi na sredini ove ploče

Prikaz broda s jedrom iznad ploče s glagoljičkim nadpisom

Franjo Novak, prof., ravnatelj Gradske knjižnice u Pleternici

Crkva sv. Luke u selu Srednji Lipovac kod Pleternice

Ovaj nadpis, zajedno s onima u obližnjem Brodskom Drenovcu i u Lovčiću, čini jednu cjelinu.

Zahvaljujem prof. Franji Novaku i dr. Damiru Svibenu iz Požege i Pleternice na susretljivosti i gostoprimstvu. D.Ž.



Škrljevo, istočno od Rijeke
Crkva sv. Ambrozija, Škrljevski ugrebenac, 14. ili 15. st.

Prvi poznati glagoljički nadpis u Škrljevu, istočno od Rijeke.

Lit. [Deković, Škrljevski ugrebenac]



Lovran
Crkva sv. Ivana Krstitelja
nekoliko glagoljičkih grafita od početka 14. st. do 15. st.

U romaničkoj crkvici Sv. Ivana Krstitelja u Lovranu nalazi se nekoliko glagoljičkih grafita iz razdoblja od  14. st. do 15. st. Iz početka 14. st. je grafit čija transkripcija, prema Željku Bistroviću, glasi (fotografija ljubaznošću Ljubice Štambuk, snimljeno 2017. s dopuštenjem vlč. g. Matije Rašpice):



SE PISAH
NA PETROVU
MAŠU Ja Z?M-
INA



Precrt lovranskoga nadpisa iz Crkve sv. Ivana objavljen u [Bistrović, str. 274-275].

Ovo je do sada najstariji poznati glagoljički nadpis u Lovranu, pa i u širem, liburnijskom dijelu Istre. Na zidovima u unutrašnjosti crkvice nazire se još nekoliko glagoljičkih nadpisa.


Crkvica sv. Ivana u Lovranu, koju je gradila Bratovština sv. Ivana Krstitelja, jedna od šest lovranskih bratovština.
Građena je na temeljima još starije crkvice iz 12. st. Izvor fotografije bestofcroatia.eu.

Lit. Željko Bistrović: Kulturno-povijesna važnost crkva Sv. Ivana u Lovranu (prilog problematici srednjovjekovne povijesti Lovrana), Zbornik Lovranšćine, Knjiga 1, Katedra Čakavskog sabora Lovran 2010., str. 255-279.


Crkva sv. Ivana Krstitelja u Lovranu



Škofja Loka, SL
Crkvica sv. Nikolaja u Godešiču kod Škofje Loke
glagoljički nadpis iz 1400.

Latinicom i glagoljicom upisana godina 1400. na freski furlanskih majstora iznad portala župne crkve sv. Nikolaja u Godešiču kod Škofje Loke.

Lit. Franc Križnar: Med koralom in glagoljaštvom, u Pasijonski almanah / Passionis Annuarium / Pasionski ljetopis 2017,  Pasijoni na Slovenskem in Hrvaškem / Pasioni u Sloveniji i Hrvatskoj, Škofja Loka 2017, str. 141-158 (osobito str. 144)


15.-16. st.


Gologorica u Istri, između Pazina i Boljuna
Crkva sv. Marije na lokvi
grafiti s podpisom popa Antona iz Rijeke godine 1416.



Prvi redak na ovoj slici: POP' AN'TON' ZREKI TO PISA

U redku iznad ovoga (nije na slici) stoji ČUIB (1416.) MISECA MARČA

Ovo je izgleda najstariji poznati spomen grada Rijeke glagoljicom, 1416: pop Anton z'Reki.

Zahvaljujem g. Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji i opisu.

Lit.

[Bistrović, str. 83]

Riječki glagoljaški krug



Vodice
stara crkvica sv. Križa, nadpis iz godine 1421. ili 1721. (otučen, vjerojatno od talijanskih fašista)

Nadpis se nalazi ugrađen u kameni prag ispod ulaznih vrata u crkvicu, s desne strane. Izvorno je vjerojatno bio na nadvratnik crkvice.
Na samom vrhu nalazi se križić, koji je jedini ostavljen neotučen. Slijede četiri otučena redka. Četvrti redak predstavlja godinu 1421. (prema dr. Grozdani Franov Živković, riječ je o godini 1721. ispisanoj arapskim brojkama, s križem na početku, a predhodna tri redka su pisana glagoljicom).


Nadpis iz crkvice sv. Križa u Vodicama iz 1421., otučen vjerojatno od talijanskih fašista.
U zadnjem redku se nazire godina 1421.: prvo dolazi ČRV (= 1000), zatim UK (= 400), a zatim dolaze sljubljeni I (= 20) i AZ (= 1).
Naziru se i točkice koje razdvajaju ČRV, UK i I + AZ.
Prema dr. Grozdani Franov Živković, radi se godini 1721. pisanoj arapskim brojkama.

Nadpis je primijetio i fotografirao DŽ tijekom jednog zajedničkog predavanja održanog 17. kolovoza 2022. (s Mirnom Lipovac i dr. Vladimirom Lučevom).


Crkvica sv. Križa iz 1421. u Vodicama (predavač gđa. Mirna Lipovac, vlč. Franjo Glasnović skroz desno)

Vidi članak koji je objavio portal Infovodice 2022.




Benkovac, izvanredno lijepi glagoljički nadpisi iz godine 1426.
Crkva sv. Duha (nekada sv. Marka) u Podgrađu

Evo jedno važno odkriće s kojim se i Benkovac upisao u kartu glagoljaških naselja. Do odkrića je došlo za vrijeme obnove crkve sv. Duha (nekada crkva sv. Marka) u Podgrađu, Benkovac, nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995. Crkva je bila minirana tijekom srpske agresije.


Vrlo lijep nadgrobni spomenik iz Benkovca s glagoljičkim nadpisom iz godine 1426. Čuva se u Zadru. Zahvaljujem g. Dariju Tikulinu na informaciji i pomoći te don Pave Keri na dodatnim pojašnjenima. Nadpis glasi: VA (I)ME B(O)Ž | IE AMEN' | lLIT' G(OSPOD)N(I)H | 1426. | OVO (J)E GRO | B POPA N | I(KOLE?) | SINA P (E) | RKOVA M | ALJANI | IN' (Malina Vas oko Perušića kod Benkovca; neke nejasnoće pomogla je riješiti mr.sc. Grozdana Franov Živković). Foto D.Ž.


Drugi odlomak nekog glagoljičkog nadpisa iz Benkovca. Sadržaj: ...E | BOŽIE A | (MEN)... lLIT B(O)ŽI(H) | ... 26 TEČ(AŠE) . Početni redak je, nema sumnje, zaziv "V ime Božie...", pa pripada izgleda nekoj drugoj ploči. Foto D.Ž.


Treći odlomak nekog glagoljičkog nadpisa iz Benkovca. Sadržaj: BS(?) | KIE(?) | E POG | Ž'L (ili spojenica PL?) | C(E)S(A)R(STVO).
Čini se da se radi o tri različite ploče. Foto D.Ž.

Ti su odlomci iz Benkovca opisani u članku [Sambunjak, Glagoljski natpisi iz Asserie...]. Po izgledu slova čini se da je sva tri odlomka klesala ista ruka, iako nadpisi vjerojatno pripadaju različitim spomenicima. Ista je ruka klesala još jedan nadpis, koji bi se po informaciji g. Darija Tikulina treba nalaziti u Narodnom muzeju (ali tamo nije pronađen):


Jedan od četriju glagoljičkih odlomaka iz Benkovca, 1426. (ili blizu te godine),
navedena u [Fučić: Glagoljski natpisi, str. 378] kao nepoznat nadpis.

Ovo je fotografija iz monografije [Fučić: Glagoljski natpisi, vidi pod Zadar]. B. Fučić spominje da taj odlomak potječe iz "nepoznatog mjesta" (sada znademo da je iz Benkovca, točnije, iz crkve sv. Duha). Nadalje, B. Fučić spominje da je u "Arheološkom muzeju u Zadru" (u međuvremenu je, očevidno nakon 1982. kada je monografija objavljena, prenesen u Narodni muzej, ali nakon upita 2009. nije pronađen u tom muzeju). Zahvaljujem g. Dariju Tikulinu na podatcima. Odlomci su zalaganjem don Pavla Kere izloženi na Izložbi glagoljice u sklopu Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru, kod zadarskih benediktinki blizu crkve sv. Donata.

Lit.




Vižinada u Istri,
Crkva sv. Barnabe, grafit iz 1437.



Ovo je grafit iz crkve sv. Barnabe u Vižinadi, pisan 1437. godine, tj. više od sto godina prije nego su franjevci trećoredci došli na Božje polje. G. Anton Selar (koj živi u Kanadi) gornji dio tekst čita ovako:

l..nih ČUJŽ (1437) to pisa pop  H.... komu biše bogatastvo grisi  otačastvo  grob.


Zahvaljujem g. Antonu Medenu iz Kanfanara na poslanoj informaciji 2021.



Zadarsko područje
Nadpis popa Radmila na drvenom prijenosnom oltaru iz 1442. (izgubljen ili uništen):


“Va ime Boga. Let gospodnjih 1442. To delo stvori Radmil pop. Totu počiše moći Štipana, Martina, Ivana Zlatousta. Ukršten 25. dan juleja.”


Vidi prilog Nede Grbina pod Zadarsko područje



Turanj kod Biograda
glagoljicom upisana godina 1444.

Prema podatcima Vladislava Cvitanovića, na završnim rubnim stijenama kule u Turnju ispisano je hrvatskom ćirilicom ČUMD (1444.) i glagoljicom ČUKG (1444.), što predstavlja godinu gradnje kule.

Lit. [Grbin, 1990, str. 446]



Veprinac
Crkva sv. Ane
glagoljički nadpis iz 15. i 16. st.

U Veprincu (iznad Opatije), u crkvici sv. Ane (iz godine 1442.) pronađene su freske i nekoliko glagoljičkih nadpisa.


Izvor: Crkva sv. Ane i Veprinac


Crkvica sv. Ane u Veprincu. Izvor Goran Moravček, www.fluminensia.org.

Zahvaljujem Mateu Žagaru na prvoj informaciji srpnja 2017.

Lit.




Udbina
Crkvica sv. Marka Groba na Krbavskom polju neposredno ispod grada (tj. na silazku sjeverno od Crkve hrvatskih mučenika)
15.st.


... A PR ...
TR D?
... N


NAR K D
... TA? ...
... KNU
...
... Jat



Nadpisi u crkvici sv. Marka Groba pronađeni su nakon oslobodilačke operacija Oluja 1995. Sada se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zadru. Zahvaljujem Radomiru Juriću, bivšem ravnatelju spomenutog Arheološkog muzeja, na poslanim fotografijama.

Nema sumnje da se radi o tragovima glagoljičkih nadpisa, ali je vrlo teško kazati nešto više od toga, jer se naziru tek pojedinačna slova.



Kolunić, selo u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (kod Bosanskog Petrovca)
glagoljički nadpis na stećku iz 14.-15. st. (prema ak. Branku Fučiću; vidi njegove Glagoljske natpise na str. 215)

U selu Kolunić, 5 km jugozapadno od Bosanskog Petrovca (u zapadnom dijelu BiH) na lokalitetu Panađur, pronađen je stećak s nadpisom klesnim hrvatskom glagoljicom u kojem dvaput stoji ime "OSTOJA" (kosim slovima JA označili smo glagoljički "jat"). Nalazi se pored gotičke crkve (radi se o katoličkoj crkvi koja je nakon dolaska Turaka postala pravoslavna). Donosimo fotografiju prema ovom video zapisu:


"OSTOJA" pisano s lijeva na desno, na gornjoj strani stećka. Slovo O se pojavljuje dvaput: prvi O je pogrešno uklesan,
jer su oba "trbuha" nalaze desno od vertikalne linije (a treba biti na lijevo, kao kod drugog O). Jat je nezgrapno uklesan.
 

Ovdje je bočno upisano ime OSTOJA, ali vodoravno zrcaljeno.
Očevidno je u predlošku križ bio s lijeve strane, ali je nepismeni klesar predložak zabunom okrenuo,
pa je nastao zrcaljen nadpis. Sličan je slučaj poznat i u Vrbniku na otoku Krku,
u nadpisu Jelene Šuline koji je opisao Branko Fučić u svojim Glagoljskim natpisima.

Stećak ima hrvatskom glagoljicom klesani nadpis vidljiv bočno (u prednjem planu),
te na gornjoj strani lijevo.

Nadpis je opisao Branko Fučić u svojim Glagoljskim natpisima kao izgubljen. Evo precrta Ćire Truhelke objavljenog u njegovu radu iz 1894. (a prenesenom u Glagoljskim natpisima na str. 215):



Hrvatsko prezime (i pleme) Kolunić zabilježeno je u više izvora:



Lit.
  • video zapis o hrvatskom glagoljičkom nadpisu u Koluniću. Godine 2021. pronašao ga je paroh Zdravko Bogojević. Zna se da ga je prije toga još 1889. spomenuo Petar Mirković, učitelj iz tog sela koji ga je precrtao, ali je nadpis nakon toga smatran izgubljenim. Nadpis je opisao Ćiro Truhelka 1894. i 1896. (što navodi Branko Fučić, vidi odmah niže).

Evo i reference Ćire Truhelke koje uz taj nadpis daje Branko Fučić u svojim Glagoljskim natpisima na str. 215:

  • Ć. Truhelka, Starobosanski pismeni spomenici. 2. Glagolski natpis iz Krajine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine VI, Sarajevo 1894, str. 773—775.
  • Ć. Truhelka, Slavische Inschriften in Bosnien. 4. Eine glagolitische Inschrift aus der Krajina. Wis­senschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und Her­cegovina. Bd. IV, Wien 1986, str. 345—346. Fig. 8.



Grobnik kod Rijeke
"Blaž" pod križem - Novi nalaz glagoljice u gradu Grobniku, glagoljički nadpis iz 14. st. ili 15. st., vjerojatno ne kasnije od 16. st.

Taj je glagoljički nadpis odkrio Darko Deković godine 2006. Radi se i šest ili sedam slova uklesanih u jednu od gromada napukle žive stijene:

[B']LAŽ
'S

Lit.

  • Darko Deković: "Blaž" pod križem - Novi nalaz glagoljice u gradu Grobniku, Dometi 1-4/2005, Matica hrvatska Rijeka, str. 115-118.


Nadpis na crkvi sv. Tome u Tkonu, otok Pašman
vjerojatno s početka 15. st.

Nadpis na vanjskom dijelu župne crkve sv. Tome u Tkonu, lijevo od južnih sporednih ulaznih vrata, vjerojatno s početka 15. st.
Skroz gore desno nazire se glagoljičko slovo T, malo niže slovo D i do njega možda L.
Još niže, nazire se glagoljičko slovo U (s udvojenim polukružnim dijelom, ispred izduženog vertikalnog križa), a još lijevije od njega možda slovo Č,  što bi zajedno s U moglo predstavljati godinu 1400. Glagoljičko slovo L se nazire i skroz desno dolje.
Zahvaljujem g. Branimiru Sabljaru i gđi. Martini Rudić iz Tkona na odkriću nadpisa i poslanoj fotografiji.

Crkva sv. Tome u Tkonu poznata je po glagoljaškom pjevanju.



Kastav
Brežuljak zvan Gora Kalvarija, u romaničkoj crkvici sv. Viktora, glagoljički grafit 15. st.



TO PISA MA(TE) TAPU[T]'
KADA NESMEŠE (V') GRAD[']

Ovo je napisao Mate
kada nije mogao ući u grad.

U Kastvu je, kako navodi Darko Deković, do sada poznato ukupno 18 glagoljičkih nadpisa. Taj broj je sada 19, s nadpisom koji je odkrio Ranko Starac u tavanu općine Kastav.

Lit. Darko Deković: Još glagoljskih natpisa u Puli i Kastvu, Slovo 35 (1985), 131-134.


Kastav
dva kamena ulomka iz druge polovice 16. st.

Dva ulomka s glagoljičkim slovima nađeni su 2014. oko ruševnog fortifikacijskog zida najstarijeg dijela Kastva. O tome je kratko izvijestio Branko Kukurin, a prenio Laudato.



Čirkoti, Bujština u Istri
Grobljanska crkva sv. Primusa i Felicijana
mnogobrojni grafiti, odkriveni pod odpalom žbukom zbog prokišnjavanja oronula krova; 15. st.

Na pr., urezan broj izvršenih misa, zajedno s godinom:

30, 1446.

Pogledati video: Glagoljica u Bujštini, 8:30-8:50.

Vidi također Završje - Čirkoti, kao i [Milohanić, str. 90-95].



Krasica, Bujština u Istri
Crkvica sv. Ivana Krstitelja iz 15. st.
par glagoljičkih grafita iza oltara


9:40-10:05

Pogledati video: Glagoljica u Bujštini, 9:40-10:05.



Kanfanar u Istri
Crkvica sv. Antona kod Dvigrada, koju je oslikao Šareni majstor između 1470. i 1483.
Glagoljički grafiti iz 15. -17. st., odkriveno je 13 novih grafita; vidi [Komšo]


Crkvica sv. Antona opata, XV. st. (kod Dvigrada, tj. blizu Kanfanara)

To je jednostavna crkvica iz sredine 15. st., pačetvorinastog tlocrta, bez apside i s preslicom na vrhu ulaznog pročelja. Zidana je od vrlo kvalitetno klesanih blokova i s masivnom profilacijom ulaznog otvora. U crkvi se nalaze zidne freske koje se također pripisuju "Šarenom majstoru", a mogu se datirati u isto vrijeme kad i one iz obližnje crkve sv. Marije od Lakuća, tj. između 1470. i 1483.g. (Izvor)


Unutrašnjost crkvice sv. Antona kod Dvigrada, koju je oslikao Šareni majstor između 1470. i 1483.


Freske Šarenog majstora

Teško čitljivi glagoljički grafiti u crkvici sv. Antona opata, iz 15. i 16. st.
(izbor; mnogi od njih nepovratno su uništeni naknadnim žbukanjem):













Fotografirao ovu i predhodne motive D.Ž. Zahvaljujem g. Antonu Medenu koji me je doveo do ove crkvice.


Fotografirao g. Anton Meden iz Kanfanara, evo i njegova čitanja:
Dvigrad, crkvica Sv. Antuna opata

( ČA ? ) SET..

IVANA I P(A)VLA

Na gornji se grafit odmah nastavlja ovaj:


ČFA (=1501.) NA D(A)N...



ARBANA... ČFN (= 1570.)

Z BRIBIRA ...



PRE ZAHARIE Z ...

U nastavku predhodnog grafita stoji, prema čitanju g. Antona Medena:


PRVI DAN IJUNA



PRE MIHO RADEŠIĆ


Najljepše zahvaljujem g. Antonu Medenu i Marku Jeleniću iz Kanfanara, kao i g. Alojziju Prosoliji i suprugi Nedi, voditeljima udruge Sveta glazba (Musica sacra) iz Zagreba i utemeljiteljima Dvigradskog festivala rane glazbe.

Članak o ovim glagoljičkim nadpisima objavili su Željko Bistrović i Darko Komšo u Dvegrajskom zborniku.

Rujna 2010. je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli, govorio u sklopu obilježavanja Dana općine Kanfanar o novoodkrivenim nadpisima na glagoljici na Kanfanarštini, a taj se rad nadovezuje na rad pokojnog Branka Fučića. Novi grafiti evidentirani su u crkvama svete Agate, svete Marije od Lakuća, svetog Antona i Svete Marije Magdalene. Vidi www.dvegrajci.hr.

Dr. Željko Bistrović je tijekom svojeg predavanja održanog 9. rujna 2020. g. na redovitoj mjesečnoj tribini Društva prijatelja glagoljice naveo podatak da postoji još oko 300-400 neevidentiranih glagoljičkih nadpisa na području Istre i Riječkog zaljeva, koji nisu evidentirani na ovoj mrežnoj stranici. Procjena se temelji na terenskim istraživanjima u suradnji s dr. Darkom Komšom.

Lit.

  • [Komšo]
  • Branko Fučić: Šareni majstor, objavljeno u zborniku radova Kanfanar i Kanfanarština, Dvegrajci, Kanfanar 1998., ISBN 953-6262-18-5, str. 59-68.




Kanfanar u Istri
Crkva sv. Marije od Lakuća kod Dvigrada
Glagoljički grafiti iz 15.-17. st.: odkriveno je 7 novih grafita (pored 10 opisanih u [Fučić, Glagoljski natpisi])



OVDE PISA POP

IVAN PRENGAR IZ BUZETA

Č F N B (1572)



RAINIKA PRE ZAHARIE



(BOG) GA POMILUI AMEN


Zahvaljujem g. Antonu Medenu na fotografiji i njegovu čitanju grafita.

Lit. [Komšo]



Kanfanar u Istri
Crkva sv. Marije Magdalene kod sela Šorići
Glagoljički grafiti iz 15.-17. st.: odkrivena su 2 nova (pored postojećih 9 opisanih u [Fučić, Glagoljski natpisi])

Lit. [Komšo]

Za još jedan grafit iz iste crkve doznali smo ljubaznošću Anton Meden iz Kanfanara, koji nam daje i čitanje:



TO PISA POP
ŠTRAPIĆ



Teško oštećeni grafiti, koje nam je poslao g. Anton Meden



ČFO (1580.) MISECA
MA
(pri dnu je latinicom upisano Brainovich)
Postojanje grafita objavljeno je u [Komšo], bez fotografije. Ovo je fotografija koju smo dobili ljubaznošću g. Antona Medena.





ČFKV (=1543)
MISECA F(EBR)ARA NA G ...



Grafit iz crkve Sv. Marije Magdalene kraj sela Šorići, koji nam je sa svojim čitanjem poslao g. Anton Meden

Č F P (=1590.)  MISECA JENARA

....  PRE LUKA  GL...



Kanfanar u Istri
Crkva sv. Agate (kod Kanfanara)
Glagoljički grafiti iz 15.-17. st.: odkriveno ih je 10

Lit. [Komšo]

Ljubaznošću g. Antona Medena dobili smo fotografije tih grafita.



ČFI (=1520.) I Ž (=27) TO PISA
TOMAS ŽAKAN
Z NOVAKI


Isti motiv kao s prethodne fotografije, u drugom tonu.

U drugom redku:
ČFIE (=1526.) TO PISA BLAŽ ŽAKAN ZBRIBIRA
Objavio [Komšo] u Dvegrajskom zborniku.
U redku iznad, slabo čitljivo (čitanje Antona Medena):
ČF..  .... ....A ŽAKAN
. A  ..


Slabo čitljivi tekst pisan glagoljicom: ... PISA MIKULA ...



Plomin
Župna crkva sv. Jurja
zapisi meštra Alberta iz Konstanza pisani godine 1475.

Na glagoljskome dvorednom nadpisu ispod freske sv. Ivana Evanđelista čitamo glagoljički zapis meštr Alberta (Alberto de Constanca; precrt je objavio [Srećko Greblo, str. 61-61], vidi također [Fučić]):


TO PISA MESTAR ALBERTO NA ČAST SVETE MARIIE SA (ZA)
SVOIE GREHI LET GOSPO(D)NI(H) .Č.U.N.D. (=1475.)

Još jedan glagoljički nadpis može se vidjeti upisan u auri sv. Kuzme (sveti Kusman):


SVETI KUSMAN' (umjesto slova Buki, na precrtu u auri treba biti Vidi)

Lit.

Zahvaljujem Željku Bistroviću na informaciji.



Stara Fužina kod Bohinjskog jezera, SL
crkva sv. Pavla

Hrvatski glagoljički grafit iz 15. st. kod Bohnjskog jezera u Sloveniji, sastoji se od dva dijela:

GAŠPAR S'KRŠ(A)NA 1499

ILIJA 1475

Nalazi se na crkvi sv. Pavla u selu Stara Fužina u kod Bohinjskog jezera, na freski s desne vanjske strane od glavnog ulaza. Desno od glagoljičkog nadpisa ILIJA 1475 nalazi se opet ime GAŠPAR, ali zapisano hrvatskom ćirilicom.


GAŠPAR S'KRŠ(A)NA 1499


ILIJA 1475 (kurzivnom glagoljicom)       GAŠPAR (hrvatskom ćirilicom)


Oba su nadpisa u drugoj vodoravnoj prugi odozdol.


G. Juraj Mužina fotografira fresku na kojoj se u drugoj vodoravnoj traki odozdol nalazi glagoljički grafit
hrvatskih glagoljaša Ilije iz 1475. i Gašpara iz 1499.


Crkva sv. Pavla u Staroj Fažani kod Bohinjskog jezera u Sloveniji.

Početno čitanje GAŠPAR S'KRAŠNA 1499, g. Juraj Mužina je korigirao GAŠPAR S'KRŠ(A)NA 1499, jer se iznad riječi KRŠ(A)NA nalazi vitica, koja upućuje na ispušteno slovo A, pa bi onda bila riječ o Gašparu is mjesta Kršan u Istri.

Glagoljički nadpis u Bohinju našli su gg. Arne Marjan Mavčič i Peter Zajšek iz Ljubljane, na temelju informacije monsign. mag. Boža Rustje (Božo Rustja) iz tajništva Koparske biskupije. Izvor Rustjeve informacije je Krajevni leksikon Dravske banovine. (Zahvaljujem g. Mavčiću na ovim podatcima.)

Spomenuti glagoljaš Ilija mogao bi biti isti kao onaj Ilija koji je svoje ime upisao u crkvici sv. Miklavža (Mikule) u selu Mače kod mjesta Preddvor (10 km sjevero-istočno od Kranja) u Sloveniji. Upisao se na značajne gotske freske dolaska i poklonstva sv. Tri Kralja, na desnoj prvoj nozi smeđeg konja srednjeg kralja. Taj je nadpis opisan monografiji Glagoljski natpisi Branka Fučića, pod Mače na str.  246. Mjesto Stara Fužina kod Bohinjskog jezera nalazi se tridesetak km zapadno od Kranja.

Na str. 225 svoje monografije Glagoljski natpisi, Branko Fučić navodi dva glagoljička nadpisa iz Kršana (pod brojevima 325 i 326), prvi na crkvenom zvonu, a drugi izgubljen (spominje ga don Luka Kirac oko 1930.).

Zahvaljujem g. Jurju Mužini na informaciji, te na izletu koji je dne 25. svibnja 2018. organiziralo Društvo krčana i prijatelja otoka Krka iz Zagreba, u suradnji sa slovenskim prijateljima Arne Marjan Mavčičem, Peterom Zajšekom i Damjanom (Damjana) Škantar iz Ljubljane. Kolegama iz Ljubljane također zahvaljujem na informaciji da bi Ilija upisan u Preddvoru mogao biti isti kao Ilija upisan u Staroj Fužini.

Zanimljivo je da naselje Fužine postoji i u Hrvatskoj, u Gorskom kotaru. Značenje riječi "fužine" je rudnik, rupa, jazbina. Također i mjesto Mače postoji u Hrvatskom Zagorju, sjeverno od Zlatar Bistrice.



Drivenik kod Crikvenice

Frankapanski kaštel

Glagoljičkim brojkama uklesana je godina 1476. i spojenica TO.


1476.
TO ...

Čini se da je ispod godine 1476., a iza glagoljičke spojenice TO, bio nekada tekst koji je radi oštećivanja izgubljen. Također izgleda da je riječ o nadpisu na kamenu koji je pripadao nekom još starijem objektu.


Glagoljički nadpis vidljiv je dolje desno. Obje gornje fotografije snimio je Damir Krizmanić, a poslao Željko Bistrović.


Impresivna utvrda Drivenik u području Vinodola blizu Crikvenice

Osobna informacija g. Jurja Lokmera



Tukljača kod Sv. Filipa i Jakova (zapadno od Biograda)
nadpis ispred ulaza u Gospinu crkvu u Tukljači

Nadpis na grobnoj ploči don Šime Bolića odkriven je 2021., te je u postupku istraživanja.

Lit. Danijela Deković: Kameni glagoljski natpisi Turnja, Slovo Rogovsko, str. 13-15.



Turanj kod Sv. Filipa i Jakova (zapadno od Biograda)
nadpis u crkvi Gospe karmelske u Turnju

Nadpis na u sakristiji crkve, otkriven 2021., u postupku je istraživanja.

Lit. Danijela Deković: Kameni glagoljski natpisi Turnja, Slovo Rogovsko, str. 13-15.



Pirovac, Crkva sv. Jurja na groblju
1495. g.


Fotografija objavljena u Izvori za povijest obitelji Draganić Vrančić
u Državnom arhivu u Rijeci, Zbornik radova, Rijeka 2017., str. 236. Zahvaljujem g. Mladenu Uremu
na poslanoj monografiji.

U Fučićevoj monografiji Glagoljski natpisi nalazi se njegov precrt. Ovdje dajemo fotografiju glagoljičkog nadpisa na grobljanskoj crkvi sv. Jurja iz 1495. u Pirovcu: „Let Gospodnjih 1495. to delo svrši meštar Mihovil Jaković. 1495.“

Nadpis je prekriven višestrukim, kristaliziranim slojevima vapna, a odkrio ga je 1972. godine prof. Kazimir Urem. Zajedno s glagoljičkim oporukama pisanim krajem 17. i u 18. stoljeća (koji se čuvaju u arhivskom fondu obitelji Draganić Vrančić u Državnom arhivu u Rijeci), svjedoči o višestoljetnoj prisutnosti i kontinuitetu uporabe glagoljice na području Pirovca.


Crkva sv. Jurja u Pirovcu




Assisi, Italija
glagoljički grafit u Bazilici sv. Franje, 15. ili 16. st.

Upisano prezime

KUŽDILIĆ

Nadpis je odkrila Brigitta Mader iz Beča.

Lit. [Mader]




Assisi, Italija
glagoljički grafit u Samostanu sv. Damjana, 15. ili 16. st.

Upisano prezime

FRA ŠARAFIN
MIHIĆ ŠIBENČANIN 1650

Nadpis je odkrila Brigitta Mader iz Beča.

Lit. [Mader]



Pula
Crkva sv. Franje, glagoljički grafit 15.-16. st.


Va ime Božje... to pisa Jelinić' Franac'

Darko Deković:

Na južnom zidu crkve Sv. Franje u Puli na ostatku zavjetnog križa pronađen je glagoljski grafit iz 15-16. stoljeća čiji tekst sadrži zaziv: Va ime Božje... i ime tvorca: ...to pisa Jelinić' Franac'. Kako ispred imena nema titule, postoji vjerojatnost da je Fran Jelinić pismeni svjetovnjak.

Fotografija ljubaznošću g. Željka Bistrovića. Prema njegovu mišljenju, tekst je upisao pulski fratar.

Lit. Darko Deković: Još glagoljskih natpisa u Puli i Kastvu, Slovo 35 (1985), 131-134.



Roč
Crkva sv. Roka
Glagoljički grafit Šimuna Grebla upisan 1496.

Glagoljički grafit koji je upisao Šimun Greblo, odkriven godine 1997., uparan je na ostatcima zidnih slika u crkvi sv. Roka (a nalazi se među još nekoliko kratkih grafita):

Se pisa Šimun žakan 1496

Lit. Dražen Vlahov: O jednom glagoljskom grafitu u crkvi sv. Roka u Roču, Buzetski zbornik br. 29, str. 75-81 (prenesno u Roč i Rošćina, zbornik, Roč 2007, str. 199-205)



Hum
glagoljički nadpis klesan oko 1500. g.




... IVANA.

Po Branku Fučiću, radi se o genitivu muškog imena Ivan, koji je dio većeg, uništenog nadpisa, vjerojatno TO E HIŠA POPA (ili ŽUPANA) IVANA.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.



Zadobarje (na cesti prema Ozlju, oko 6 km od Karlovca prema Ozlju)
Crkva sv. Antuna Pustinjaka
Glagoljički grafiti iz 16. st.

Glagoljički nadpisi (veći broj) u crkvi sv. Antuna Pustinjaka u Zadobarju kod Karlovca odkriveni godine 2005.


Godina 1539. (ČFJZ), upisana u apsidi, vjerojatno godina crtanja fresaka (desno slijedi N???)


... s(ve)tu ...


Glagoljički tekstovi su upisani u dva niza, na najdoljnoj ravnoj liniji, i na valovitoj (sasvim pri dnu fotografije)

prof. Damir Facan

prof. Zlatan Kovač


Crkva sv. Antuna Pustinjaka, Zadobraje kod Karlovca
Zahvaljujem Zlatanu Kovaču i Damiru Facanu na pozivu (snimljeno rujna 2006.)



Brušane kod Gospića, Lika

Crkva sv. Martina biskupa
Glagoljički nadpis na pragu sakristije iz godine 1512.

Izgubljeni nadpis iz 1512. g. u Brušanima kod Gospia u Lici, opisan u [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 111], našao je župnik Nikola Turkalj.  Vidi [Bogović, Glagoljica, bitna odrednica hrvatskog identiteta, str. 88].


LET GOSPODNIH
1512 V TO VR(IME)

Nadpisno polje 28 x 6 cm.

* * *

Tijekom radova na sanaciji drenaže župne crkve Sv. Martina biskupa u Brušanima, 21. listopada 2011. župnik Nikola Turkalj je odkrio vrlo važnu pojedinost iz povijesti ove crkve – kameni prag (dužine 105 cm, širine 26 cm, visine 32 cm) na kojemu su bila uočljiva neka slova.

Nakon župnikova odkrića biskup Mile Bogović je obišao nalazište i ustanovio da je riječ o glagoljičkom nadpisu za koji Branko Fučić kaže da je "na pragu sakristije", ali je očito da ga Fučić nije vidio već se služio "papirnatim otiscima župnika Janka Bišćana u ostavštini Mijata Sabljara" (vidi [Fučić: Glagoljski natpisi, 1982., str. 111]). Sabljar (+1865.) je tekst pročitao: "LET GOSPODNIH Č F I B (1512.) V TO VR(ime)".

Na kamenu se nalazi još nekoliko glagoljskih slova koja su bez posebnih pomagala nečitljiva. Nije, međutim, jasno kada su nakon glagoljskih slova dodana tri latinička slova (IBT).


Župna crkva sv. Martina biskupa u Brušanima.

Zahvaljujem dr. Antoniji Zaradiji Kiš na informacijama o Brušanskom glagoljičkom nadpisu.

* * *

Vidi također u članku Ljubomira Škrinjara i Damira Borovčaka.



Kurjak (Lika)
nadpis glagoljicom na kamenoj posudi, 16. st.?

Kurjak - Natpis glagoljski kod bunara Kljajinovca, nedaleko Kalianjevih kuća u Kurjaku na kamenoj posudi (duljina 0,80 m, širina 0,70 m; visina 0,30 m (sve mjereno izvana)

Podatak o tom nadpisu (pod gornjim naslovom), zajedno s fotografijom Većeslava Henneberga iz 1932., nalazi se u Fototeci Ministarstva kulture Republike hrvatske. Kurjak je grad Kurjakovića.

Zahvaljujem dr. Ivanu Manceu na ovim podatcima.


Modruš

Glagoljički nadpis (ploča)




Senj

Blaženka Ljubović je u ruševinama crkve sv. Franje u Senju među kamenjem našla ostatke ploče s glagoljičkim slovom G ili D. Vidi [Bogović, Glagoljica, bitna odrednica hrvatskog identiteta, str. 126]




Miranje, selo sjeverno od jezera Vrana kod Biograda

Današnja prvoslavna crkva sv. Arhanđela (predhodno je bila posvećena sv. Mihovilu). Navodno je nad južnim vratima uzidan glagoljski nadpis iz 15. st.

Lit. [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 194]



Mojstrana, Slovenija

Glagoljički nadpisi iz 15. st.

U Sloveniji se nalaze i neki autohtoni hrvatski glagoljički nadpisi, npr. u Mojstrani (i to iz predturskog vremena, tj. prije konca 15. st. (osobna informacija Eduarda Hercigonje), Hrastovlju, Kopru (uključujući okolna mjesta - Zanigrad 1447., Predloku, Korte, Gažon, Puče, Pomjan, Pridvor, Črni Kal), Novom Mestu i drugdje.




Jajce (cesta koja spaja Brod i Jajce)
Glagoljički nadpis iz oko godine 1500.

Ime Franje Berislavića (? - 1517.), bana Jajačkog, zabilježeno je na glagoljičkim nadpisu iz oko godine 1500., nađenom na cesti koja spaja Brod i Jajce. Na nadpisu je upisano sljedeće:

Va vrime uzmožnog kneza Ferenca Berisalića

Vidi [Koprivčević, str. 18], kao i [Starine XVII., str. 52 i dalje]. Koprivčevićev rad je naveden u studiji [Karbić, str. 76].

Lit.

  • Josip Koprivčević: Berislavići Grabarski kao feudalni gospodari Broda i Posavine XII.-XIII. vieka, Prilozi za poznavanje Broda, 1., 1943., str. 12-21.
  • Starine Jug. Akademije XVII., str. 52 i dalje
  • Marija Karbić: Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjer obitelji Berislavića Grabarskih iz Slavonije [PDF], Povijesni prilozi 31. (2006), 71-85 (vidi str. 76)

Zahvaljujem Stjepanu Damjanoviću na poslanom naputku o radovima Marije Karbić. Zahvaljujem Mariji Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje) na susretljivosti i poslanom članku [Koprivčević].




Dubašnica na otoku Krku
glagoljički nadpis iz 1514.

1514, to učini meštar Ivan
Sormilić.

Lit.

  • Nikola Radić: "Izgubljeni" i pronađeni glagoljski natpis u Dubašnici na otoku Krku [PDF], Slovo 61 (2011), 393-394.
  • Nikola Radić: Iz povijesti kapele sv. Andrija
  • Ivan Botica – Tomislav Galović: Glagoljična pismenost srednjovjekovne Dubašnice (s osvrtom na početke hrvatskoglagoljskoga notarijata na otoku Krku), Zbornik radova s Prve medievističke znanstvene radionice u Rijeci [PDF], Rijeka 2014., 55-71. Vidi str. 59



Vodnjan, Istra
Crkvica sv. Katarine
glagoljički grafiti iz 15. ili 16. st. (?)


Izvor fotografije zupavodnjan.com


Crkvica sv. Katarine u Vodnjanu, 12.-13. st.



Šišan, Istra
Crkva Sv. Trojstva iz 1450.
U nojoj se nalazi posvetni križ s glagoljičkim grafitom.

Izvori



Samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kod Tkona
Nadpis na nadvratniku samostanske blagovaonice iz 1517.

Ovaj je nadpis već opisan u monografiji Branka Fučića Glagoljski natpisi (str. 344), s popratnim precrtom. Ovdje dajemo fotografiju nadvratnika.


1517. aprila nad(a)n
29. priur dom Anto Bogd(a)nn-
ić učini to

Taj nadpis spominje i Rudolf Strohal u svojoj knjigi Hrvatska glagolska knjiga u svojoj Skrižaljki na str. 61.

Lit. samostan-cokovac.hr



Karojba u Istri
Nadpis iz 1518. g.

Glagoljički nadpis iz 1518. nalazi se na kamenoj gredi ugrađenoj u privatnu kuću u središta "stare" Karojbe, čija sadašnja vlasnica je jedna gospođa iz Ljubljane. Prema dr. Ante Bartoliću, predsjedniku zavičajne udruge Valigaštar iz Karojbe, nadpis potječe iz pavlinskog samostana koji je do 1792. djelovao na brdu Sv. Spas. Prije toga je na istom mjestu bila benediktinska opatija.  Moguće je da se nadpis odnosi na obnovu samostana, koji su zacijelo za svoje potrebe početkom 16. st. obnovili pavlini.


(Č) F Zelo Iže (= 1518) KADA JA FRA ...
... AL(K?) UČKOH

spojenica KO u riječi UČKOH

Vjerojatno bi se u uloženom nastavku grede moglo vidjeti ime svećenika i preostali dio štiva.


Č F (= 1500)
Nije isključeno da je ovo samo dio veće izvorne ploče, pa bi u tom slučaju mogla biti upisana neka druga godina iz 16. st.

Dr. Bartolić kaže da je vlasnik zgrade u kojoj je nađena greda s glagoljičkim nadpisom bio Emanuel Valentić, čija obitelj je posjedovala yemljište na lokalitetu Sv. Spasa. Stoga je vjerojatno da su Valentići prije 200 g. (18./19. st.), kad su gradili tu kuću, koristili već obrađeno kamenje iz napuštenog samostana.

Valigaštar je jedan od izvora pored Karojbe, a spominje se i u znamenitom Istarskom razvodu.


Fotografija ruševne kuće u Karojbi, u kojoj bi moglo biti još glagoljičkih nadpisa.

Zahvaljujem Mariu Pulatu (Karojba) na susretljivosti i Mariu Labinjaninu na poslanim fotografijama.

Izvori

  • Mirjan Rimanić: Imamo glagoljicu u Karojbi!, Glas Istre, br. 28, god. LX, 30. siječnja 2003., str. 19
  • Mirjan Rimanić: Glagoljica na ruševnoj zgradi skrivena daskama, Glas Istre, br. 297, god. LX, 6. studenog 2003., str. 21



Gradinje u Istri, između Pazina i Boljuna (na zapadnim padinama Učke)
Grobljanska kapelica Svih Svetih
grafit iz godine 1526. s podpisom popa Martina Ambrožića (svećenika boljunskog kaptola)


Fotografija s opisom ljubaznošću g. Željka Bistrovića.

Lit. [Bistrović, str. 79]



Kaštelir Labinci (Brnasi Labinci) u Istri
Nadpisi iz 16. st. u crkvici Presvetog Trojstva

Kaštelir Labinci
Crkva Presvetog Trojstva u Brnasima - Labinci
Rose Art video produkcija

Na freskama vidi se mnoštvo grafita; većim brojem su to glagoljski grafiti što pokazuju prisutnost hrvatske kulture na ovim prostorima.
Od 1.654. godine vodi se  župni arhiv. Matične knjige krštenih i vjenčanih djelomično su pisane glagoljicom. Danas se ove knjige čuvaju  u HAZU u Zagrebu.

Fotografije koje slijede su preuzete is predhodnog videa:


B U

TO PISAH
JA IVAN JURA-
TIĆ

TO KROV TO E UČINIL
  POŠTOVANI MEŠTAR
MATE JA JER NA LETE
 G(OSPOD)N(I)H 1574. TO PISA
MISECA SETEBRA


1530 i 4 (tj. 1534)
POP TOMAS

Sljedeća dva slikopisa se nastavljaju vodoravno jedan na drugi.


1a. redak TO PISA FRA STIPAN BRAINOVIĆ (nastavak ispod sljedećeg slikopisa, redak 1b)
2a. redak ZA KABDAN(?) I TADA BIH (nastavak ispod sljedećeg slikopisa, redak 2b)
3a. redak IM DIM ... BLAŽENOM (nastavak ispod sljedećeg slikopisa, redak 3b)

1b. KADA BIH POLI MA... (prijeđite na 2a. redak gore)
2b. VA VELIKOI NEVOLI KA... (prijeđite na 3a. redak gore)
3b. redak DEVU MARI(JU) DA...

TO PISA JURI SIPIĆ 1552.


TO PISA POP GAŠPAR

Broj grafita u crkvi je veći, ovdje su prikazani samo neki od njih.
Zahvaljujem Josipu i Tereziji Ružić na informacijama.

Lit. [Milohanić]



Kosinjski Bakovac, Lika, 15.-16. st. (?)


Kosinjski Bakovac


Crkva sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu, sa zidom uz cestu, na kojem se nalazi sljedeći glagoljički nadpis.


Omanji kamen uklesan na zidu ispred crkve sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu, ali naopako.
Treba ga gledati ovako:

Ovo je očevidno glagoljičko slovo AZ.
Kamen potječe iz starog grada Ribnika.

Izvor:


Roč, crkva sv. Bartula, 15.-16. st.



Tri riječi, jedna ispod druge (na sivoj površini):
NEGDAR

IMA
UV...ŽN
Najgornja riječ sadržava spojenicu GD. Na crvenoj plohi desno se naziru još neka slova (P, T,...).


Tekst ima tri redka.
U drugom redku (na sredini) je vidljiva i godina:
VZE...V RAK...
NA 1594. MAJA DAN U GROB ...
P(E)TR...VSE... GROBIĆ POLE....
U drugom redku su vidljive spojenice PTR, GR, PO.


Zahvaljujem dr. Željku Bistroviću na informaciji i na poslanim fotografijama. (2023.)



Jurčići (ispod Kastva),
crkva sv. Antuna Pustinjaka, 16. st.



Vide se slova Frt, Iže, te desno riječ MARĆA. Lijevo od Frt mogao je biti Črv, pa bi to sve zajedno davalo
1510. marća. Druga je mogućnost: 1500. 10. marća.

Zahvaljujem dr. Željku Bistroviću na poslanoj informaciji i fotografiji. (2023.)

Dodatni podatci ljubaznošću dr. Željka Bistrovića:

Ima još otkrivenih glagoljskih natpisa na zidnim slikama. Tako u kapelama Sv. Fabijana i Sebastijana u Kastvu, Sv. Antuna pustinjaka u Jurčićima/Jurjenićima podno Kastva te u župnoj crkvi Sv. Bartola u Roču. U potonjoj crkvi zidne slike u svetištu izvela je radionica Ivana iz Kastva. Osim glagoljskih grafita na zidnim slikama se nalaze i natpisi napisani kistom. Tako u nekoliko redova u svitku  iznad ulaza u sakristiju. Te na bordurama u špaleti prozora koji označavaju prikazane svece.



Vrbnik
Glagoljički grafiti iz 15.-16. st.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.



Pašman
Glagoljički nadpis iz 1531.


1531. TOTU LEŽ-
  I DOM ANTON BODG-
  ANIĆ PRIUR S(VE)TOG-
  A KUZMI I DAMJANA
S PAŠMANA



Baška (Jurnadvor)
Nadpis iz 1541. (?)

Ivan Mance je 2023. odkrio glagoljički nadpis u blizini crkvice sv. Lucije u Jurandvoru.


U predzadnjem (četvrtom) redku bi na početku mogla biti uklesana godina 1541. (?).
Nadpis je teško čitljiv. Zahvaljujemo Ivanu Manceu na poslanoj fotografiji.


Hreljin
nadpisi glagoljicom na groblju iz 16. st.
Ranko Starac predpostavlja da se nadpis nekada nalazio u crkvici sv. Stjepana.

Fotografirao Ranko Starac, proslijedio dr. Ž|eljko Bistrović (2023.)


Kamen na kojem se vide glagoljička slova Frt i Kako.

Lijevo od Frt se nazire i Ša, koji bi mogao stajati na kvadratiću, pa bi to bilo slovo ŠĆA.
Riječ je o godini 1540. (desno bi moglo biti još jedna brojka, oštećena).



Zahvaljujem dr. Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji koju je snimio g. Ranko Starac.



Vinica (selo kod Črnomlja u Sloveniji, blizu rijeke Kupe)
1556.


1556
Č F L E (1556)
M G (Mihael Glavičić, svećenik; informacija ljubaznošću dr. Janeza Weissa)


Predpostavka je da glava vidljiva lijevo predstavlja upravo lik svećenika Mihaela Glavičića.

Ulaz u kaštel Vinica

Zahvaljujemo dr. Janezu Weissu (Črnomelj, Slovenija) na podatcima i Tomislavu Beroniću na poslanim fotografijama.



Lovran
Nadvratnik n kući na k.č. (katastarska čestica) 40 k.o. Lovran, u Starom gradu
Upisana godina 1570.


Na nadvratniku u Lovranu nalazi se godina 1570., klesana glagoljičkim brojkama i arapskim brojkama.
Na lijevoj polovici nadvratnika se jasno vide (malo više razmaknute) glagoljičke brojke Č F N = 1570 :


Informacija i fotografije ljubaznošću g. Željka Bistrovića.


Na fotografiji je nadvratnik unutar stana u kojem živi obitelj Kukuljevic, na adresi Stari grad br. 60 u Lovranu.
S desna je Ivan Alexander Kukuljevic, a lijevo njegova majka Pamela r. Chapman. Obitelji Kukuljevic
zahvaljujem na dopuštenju da ova fotografija bude objavljena. (Srpnja 2017., D.Ž.)


Vrbnik
Glagoljički nadpis iz godine 1546.


I(SU)S I MAR(I)JA L[ET GOSPODNIH]
1546. TO E K[APELA KU ČINI]
Z(I)DAT MAR[TIN BOZANIĆ Z-]
A SVOE GRIH[I ČINI NEGA]
SIN POP B[ARIĆ I BIŠE POMO-]
ĆNIK M(E)ŠT[AR B-]
LAŽ.

Druga strana ovog kamena sadrži nadpis klesan 1340. g.

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.



Kampeje
, selo u središnjem dijelu otoka Krka

Glagoljički grafit iz 15.-16. st. u ruševinama stare jednobrodne crkve sv. Petra

inicijali H K

Lit. Branko Fučić: Glagoljski natpisi. Dopune 1, 2, 3, 4, 5, 6. Slovo 38 (1988), 63-73.



Boršt kod Kopra u Istri
glagoljički grafiti u crkvi Sv. Roka

Lit. [Mader]





Privlaka kod Zadra
Privlačka crkva, nadpis iz 1546.

Evo prijepisa nadpisa na jednoj ploči pred crkvom Privlakom (ploča je prenešena 1889.), koji je napravio Nedo Grbin:

Ovdi p[oči]va [M]atij Liva[k M]uškovi-
č(lovik) hrabr[eni] u vo(i)nici
lubleni u drušini
stanoviti u vjeri
i kriposni u delu
[15]46
na [pokloni] marča [pomia
š?] 

Uglaste zagrade označuju oštećeni dio nadpisa, a u oble zagrade je stavljeno razrješenje kratica.

Glagoljski nadpis iz Privlake opisan je i u ostavštini don Luke Jelića na papiriću sa skicom. Vidi [Bobanović, str. 118 i 134].


Lit.

  • Hrvoje Rančić: Izgubljeni privlački natpis iz 1546. godine, Slovo rogovsko br. 2 (2014.), 41-42. (članak se temelji na ostavštini Nede Grbina)
  • Mate Bobanović, Glagoljaška ostavština don Luke Jelića, u Svećenici glagoljaši i njihova ostavština, Zagreb - Zadar 2020., str. 111-138.



Dobrinj
Glagoljički nadpis na k. br. 72
14-15 st.?

Geografske koordinate: 450 7' 49,49' N 140 36' 12,93'' E

Nadpis je odkriven pri rekonstrukciji kuće u Dobrinju na kućnom br. 72. Desni dio nadvratnika s tekstom, te dio desnog dovratnika i prag su izrađeni od kamena. Lijevi dio nekadašnjeg portala, danas je izrađen od betona.
Današnje dimenzije portala su 95 x 130 x 34 cm.



Izvorno su dimenzije tog portala morale biti veće od sadašnjih, što se vidi po zakrivljenosti luka na nadvratniku. Najvjerojatnije je to bio dio ulaznih vrata nekog starijeg objekta na koji je prigrađena ova  kuća. Kamen je znatno oštećen pa je i tekst teško čitljiv.

Na desnoj polovici nadvratnika, djelomice su sačuvana dva reda nadpisa sa ukupno 14 glagoljskih slova. Prvi red je dužine 47 cm visine (slova su visoka 5 cm) i drugi dužine 36 cm (visine slova od 4cm).



... TEBI G(OSPODIN)I KI

... O(T,Ž ili L)VI M(?)R

Ligatura (T,Ž ili L)V

Zahvaljujem g. Jurju Mužini na poslanoj informaciji, fotografijama i opisu nadpisa.



Ladići kod Kanfanara u Istri, oko 1500. g.


Branko Fučić u svojem djelu Glagoljski natpisi [PDF] na samom kraju kataloga, na str. 390, navodi i opisuje precrt izgubljenog nadpisa pod naslovom

NEPOZNATO PORIJEKLO 517

u kojem se spominje ime Grgura Dubravca.
Godine 2019. dobio sam dobrotom g. Antona Medena iz Kanfanara sljedeću poruku:

... tu se spominje Grgur Dubravac, a to selo i prezime Dubravac je u Istri samo u našoj općini Kanfanar. Dugi niz godina sam vlasnika kuće pitao gdje je ta ploča a on mi je govorio da se možda nalazi ispod zemlje  koju mu je kamion dovezao u dvorište, a njegova je žena tamo napravila vrt za cvijeće. ... Jučer sam tog čovjeka opet sreo i kazao mi je da se ploča nalazi u njegovoj kući i kako ju je proširio, ostala mu je pod žbukom, što mu je potvrdio i zidar koji mu je to radio.
Vlasnik te kuće je Anton Rabar, a to je i kuća poznatog profesora Ivana Rabara, koji ima i ulicu u Zagrebu. Njegov je unuk bio Braslav Rabar, naš poznati šahovski velemajstor. Selo se zove Ladići i udaljeno je od sela Dubravci oko 300 metara, pa je ta ploča, ako su Dubravci pokapali svoje mrtve prema Ladićima, lako došla pod ruke graditeljima sela Ladići.

Godine 2021. dobio sam od g. Antona Medena dodatno objašnjenje:

Na Kanfanarštini je pronađen samo jedan glagoljski natpis a to bi po meni trebao biti poslijednji u Fučićevoj knjizi (TO E GB GRGURA DUBRAVCA I EG DI) . Tamo piše da je iz Istre a da informacije o njemu ima Dr. Bratulić. Sada si ja zbrajam podatke i vjerujem da je upravo ovaj iz sela Ladići u kanfanarskoj općini i to na rodnoj kući prof. Rabara koji je osnovao prvu gimnaziju u Osijeku i pisao je knjige a njegov je unuk poznati šahovski velemajstor Braslav Rabar. Ima ulicu u Osijeku, Zagrebu i Kanfanaru. Kada smo na tu kuću postavljali spomen ploču Dr. Bratulić mi je rekao da tu negdje postoji glagoljski natpis. Ja sam kasnije vlasnika (danas Antona Rabara ) maltretirao više od 13 godina da mi nešto kaže gdje bi mogao biti taj natpis. Konačno, lani (2020.) mi je rekao da mu je zidar koji mu je uzidao dio na novoj terasi ispred stare kuće (iznad parkiranog automobila ) da mu je natpis bio uzidan u kuću negdje u visini srednjeg malog prozora. Ja sam mu nudio novac da mu platim ali nije htio pristati da se kopa žbuka na zidu kuće. Dakle, natpis je ispod žbuke na staroj kući u visini malog prozora kasnije dogradnje. Zašto mislim da je to upravo taj natpis, zato jer je u blizini (oko 300 metara) selo Dubravci a tom pokojnom Dubravcu je sigurno neki fratar iz obližnjeg hospicija ispisao tekst. Dakle, sve se poklapa, Istra, Bratulić, Dubravci, međutim, u arhivima sam prvog Dubravca našao tek oko 1580. ali u Istri nema drugih Dubravaca i objektivno sve govori tome u prilog. Akademik Bratulić se više ne sjeća da je imao podatke o tom natpisu ali u svakom slučaju neki natpis postoji i nalazi se na opisanom mjestu ispod žbuke i mislim da bi bilo dobro da to bude u Vašoj arhivi.



Zamask u Istri, kod Motovuna
glagoljički nadpis iz 15. ili 16. st.


U selu Zamask, u središnjoj Istri kod Motovuna, pronađen je glagoljički nadpis iz 15. ili 16. st:

To pisa Marko z t(e)ga grada.

Podatak i fotografija ljubaznošću g. Antona Medena iz Kanfanara godine 2015.
Autori tog čitanja su Anton Selar, Darko Komšo, Željko Bistrović i Anton Meden.



Osor
Samostan sv. Marije prid Osorom (na Bijaru, ili Vijaru)
glagoljički nadpis na prvom katu, na sjevernoj strani zida
15. ili 16. st.


VE CR(I)K-
[V]E K ... BENIEND
... LUKE
... S(VE)TE
  D... D(I)V(I) M(ARIE)...

Prema Jurju Mužini, izgled da se radi o posvećenju (vjerojatno oltara) u susjednim crkvicama Sv. Lovre i Sv. Katarine.

Izvor fotografije www.panoramio.com/photo/927288


Mostir sv. Marije od Anjela na Bijaru prid Osorom


Sljedeći podatci i fotografije dobiveni su dobrotom g. Jurja Mužine.

Mostir SVETE MARIE OD ANJELA na Bijaru prid Osorom


Samostan sv. Marije od Anjela na Bijaru prid Osorom je teško oštećen.
Geografske koordinate: 440 41' 47,86' 'N  140 23' 43,55''  E


Uz stare zidine grada Osora, u uvali Bijar izgrađena je 1003. g. romanička kapela. Osorski  biskup sv. Gavdencije, posvetio ju je između 1024.-1044. g. Crkvu i kuću do crkve su koristili Benediktinci do preseljenja u prostraniji samostan sv. Nikole. Na temeljima te stare romaničke kapele 1414. godine sagradio je Damian de Romeis gotičku kapelu.  Nasljednik Damiana de Romeisa  darova 1460 g.,  franjevcu trećoredcu  Matiji Mastiliću Bošnjaku crkvu zajedno sa kućom, jednim vrtom i zemljištem. Fra Matej se za uzvrat obvezao jednom godišnje pribaviti vosak i ulje za osvjetljenje crkve i oltara. Morao se obavezati da će fratri redovno držati misu nedjeljom, marijanskim praznicima kao i za dan sv. Luke, kad je na Brijaru sajmeni dan. 

Sveti Luka se spominje na glagoljičkom nadpisu koji je uklesan u dovratak od bijelog mramora, koje je vjerojatno izvađen iz neke starije građevine. Nadpis je uklesan prije 1633. g., kada je spolij s već uklesanim nadpisom ugrađen u okvir vrata između crkve i samostana. Na prvom katu  samostana, na zidu koji ga dijeli od crkve, nalazila su se vrata kroz koja se moglo ući izravno iz samostana u pjevalište iznad glavnog ulaza u crkvu. Postoji mogućnost i da je nadpis nastao između 1470. (kad je fra Matej Mastilić preuzeo crkvicu i kuću) i 1500. g (kad je završio izgradnju samostana).

Nadpis ima dimenzije 14 x 15 cm, a visina  slova  iznosi 2 cm.

Donji  dio lijevog dovratka sa glagoljskim nadpisom u pet redaka s više od 60 slova .

U nadpisu se spominje Luka. Moguće je da je tu zapisan dio obaveze franjevaca trećoredaca prema darivatelju, ili se samo spominje blagdan kad se održava sajam na Bijaru.

Juraj Mužina (štivo i fotografije)



Pogledajmo taj nadpis po redcima:



1. redak
                            [    .     .     .     .     .           ]    V              E                           C R (I)  K [  .   ] 


2. redak
                             [    .     .     ]        E              K                Ć               E    N     I       E     N   [  .   ]                                                                             


3. redak
     I  [ . ] S  [ .  . ] T [   .     ]   G    A               L        U        K         E


4. redak
      I     [ . ]      R   Ć   E   N                  I      E              S  (VE)             T           E   [ . ]


5. redak
                       T         A    [    .     .   .  ]                            F         R       [ . ]                       Š         M    '          

Lit.

  • Fra Stjepan Ivančić: Povjestne crte o samostanskom III. Redu sv. O. Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi  (Zadar 1910)
  • Fra Anđelko Badurina : SAMOSTAN I CRKVA SV. MARIJE NA VIJARU (Martinšćica1990)
  • B. Fučić : Izvještaj o putu po otocima Cresu  i Lošinju (Ljetopis JAZU 1949)
  • Hrvatski glagoljički nadpisi na Cresu i Lošinju
  • Osorski glagoljski tekstovi


Punta Križa na otoku Cresu
Crkve sv. Antona na Parhavcu
glagoljički grafiti ispisan kistom u crnoj boji, 16. st.


Snimio Damir Krizmanić, fotograf Konzervatorskog odjela u Rijeci.

.F..
... TO PIS(A)
(AZ PR)VAD ...


Čitanje glagoljskog grafita iz crkve Sv. Antona na Parhavcu u Punta Križi

U crkvi Sv. Antona na Parhavcu nalazi se nekoliko grafita izvedenih crnom bojom, kistom na žbuci. Ovi grafiti pripadaju najstarijem sloju žbuke koja je nositelj posvetnih križeva. Od glagoljskog natpisa koji se rasprostire u tri retka danas je zbog oštećenja čitljivo tek devet glagoljskih slova:

.F..
... TO PIS(A)
(AZ PR)VAD ...

U prvom redu čitljivo je samo slovo F. No to je i najznačaniji dio grafita jer kao dio godine označava stotice. Numerička vrijednost ovog slova iznosi 500, tako da po tome možemo zaključiti da je grafit nastao u 16. st. U drugom redu nalazi se uobičajena fraza TO PISA. Prva riječ ove fraze napisana je kao ligatura. Od druge riječi čitljiva su prva tri slova. U trećem retku možemo prepoznati samo tri slova VAD. Pošto među njima nema razmaka (koji je prisutan između gornje dvije riječi) pripadala su najvjerojatnije jednoj riječi. Na ovom mjestu očekivalo bi se ime ili titula. Moguće je da su navedena slova dio riječi PRVAD kojom glagoljaši prevode latinski termin prezbiter.

Od paleografskih karakteristika ističemo zaobljenja na ustavnim oblicima glagoljskih slova. Zaobljenost linija koje formiraju „oči“ na ligaturi TO, haste slova P i donje linije slova F te vezanje dvije linije na donjem oku slova I. Ovakvo oblikovanje svjedoči o pisarskoj navadi pisca koji učestalo koristi kurzivno pismo.

Datacija i grafološke osobine rukopisa pomoći će nam da u drugoj građi pronađemo rukopis ovog glagoljaša. U objavljenim faksimilima u radovima Leona Košute ne nailazimo na rukopis sličnih grafoloških osobina. No u najstarijim matičnim knjigama na Lošinju neki od zapisa podsjećaju svojim rukopisom na slova grafita u kapeli Sv. Antona.

Grafit je važan na više načina. Kapela Sv. Antona zavjetna je crkva obitelji Bokina koja se nalazi na njihovom posjedu, uz zgradu njihove stancije. Grafit se nalazi na najstarijoj žbuci na kojoj se nalaze i posvetni križevi te zavjetni crteži brodova te je mogao nastati samo uz dopuštenje spomenute obitelji. Stoga se nameće zaključak da je i porodica Bokina imala plodne veze s glagoljašima.

Otočje Cresa i Lošinja u srednjem i ranom novom vijeku izrazito je glagoljaško područje. Glagoljaški je bio samostan franjevaca trećoredaca u Martinšćici čija su Datja i prijatja nastala od 1578. do 1618. objavljena od strane Anđelka Badurine. Poznate su slične knjige iz samostana Sv. Mikule na Porozini, a glagoljaški je bio i samostan franjevaca trećeredaca u Bijaru u Osoru. Glagoljska je i knjiga primitaka i izdataka bratovštine Sv. Antuna u Belom. Sačuvane su i matične knjige iz Malog Lošinja i Nerezina, kao i brojni tekstovi u arhivu osorske općine te notarski protokoli lošinjskih bilježnika glagoljaša koje je obradio Leon Košuta.

Ako računamo Unije, na otočju Cresa i Lošinja sačuvano je 15 glagoljskih natpisa. Sve natpise objavio je Fučić 1983. godine. Jedini novi prinos je Dekovićeva objava grafita iz Dragozetića 2005. godine. Svi su ovi natpisi epigrafski, tj. uklesani u kamen, uz natpis u Ćunskom koji se nalazi ugraviran na podnožju kaleža. Natpis u crkvi Sv. Antuna na Prhavcu za sada je šesnaesti. Poseban je jer je jedini koji je izveden kistom na žbuci. Izuzmemo li Valunsku ploču, najstariji creski glagoljaški spomenik najvjerojatnije iz 11. st., naš je grafit  među najstarijim natpisima s ovog otočja, četvrti iz 16. stoljeća. Iako na prvi pogled skroman, on je važno svjedočanstvo korištenja glagoljice u 16. stoljeću na otoku Cresu.

Željko Bistrović, konzervator u Konzervatorskom odjelu u Rijeci

Prilog će biti objavljen u časopisu Puntarski fuoj.



Zahvaljujem g. Željku Bistroviću na fotografiji i opisu.

Lit. Željko Bistrović: Čitanje glagoljskog grafita iz crkve Sv. Antona na Parhavcu u Punta Križi, Puntarski fuoj, bit će objavljeno 2017.


Punta Križa na otoku Cresu




Svetice kod Ozlja
Ulomak iz crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, 15. st.?
opeka s nekoliko glagoljičkih slova

Zahvaljujući ljubaznoj informaciji g. Tomislava Beronića, doznali smo za novi glagoljički nadpis na opeki pronađenoj u Sveticama kod Ozlja.


Glagoljičko slovo S je jasno vidljivo u sredini.



Svetice kod Ozlja
Crkva Pavlinskog samostana
glagoljički grafiti i dva glagoljička slova iz 15./16. st.

Juraj Lokmer: "U crkvi pavlinskoga samostana u Sveticama, na ostacima fresaka (XV/XVI. stoljeće) iza glavnoga oltara, nalaze se glagoljski grafiti, a kod trećega lijevog oltara u podu je sekundarno upotrijebljen za popločanje dio ploče od žutoga pješčenjaka na kojoj se vide dva glagoljska slova (S E), koja su svakako obla glagoljica."

Vidi sljedeći članak, str. 50 (bilješka br. 4).

Lit. Juraj Lokmer: Glagoljski ulomci iz župne crkve sv. Vida u Ozlju, Croatica Christiana Periodica, br. 59 (2007.), 49-56 (UDK 003.349.1 Ozalj, prethodno priopćenje)



Ozalj
Župna crkva sv. Vida
dvije kamene ploče s uklesanim glagoljičkim nadpisima, prva polovica 16. st.


Dvije glagoljicom klesane kamene ploče odkrio je i proučio g. Juraj Lokmer.
Na dolnjoj ploči uklesano je prezime HOTKOVIĆ, koje se odnosi na niže plemstvo podrijetelom iz Modruškog kraja.

Zahvaljujem g. Jurju Lokmeru na poslanim podatcima.

Lit. Juraj Lokmer: Glagoljski ulomci iz župne crkve sv. Vida u Ozlju, Croatica Christiana Periodica, br. 59 (2007.), 49-56 (UDK 003.349.1 Ozalj, prethodno priopćenje)



Trg, oko 2 km od Ozlja
glagoljički grafit u Crkvi Svih Svetih, 16. st.?

Na oko 2 km od grada Ozlja nalazi se mjesto Trg. Tamo je, na putu prema groblju, stara Crkva Svih Svetih koja se spominje od 1334. godine, odkad je postojala Župa tržka. Crkva je obnovljena u prvoj polovici 2017., izvana i iznutra. Župnici tržki bili su do 17. stoljeća glagoljaši. Više o tome piše Emilij Laszowski, hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik, rođen u Ozlju 1868., umro u Zagrebu 1949. godine.

Uz tržku crkvu Branko Fučić vezuje jednu nadgrobnu ploču koja već u vrijeme nastanka njegove knjige nije bila čitljiva. Vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 348].


GAP... F? ...Ž?
... D? A ...
(čitanje Juraj Mužina i D.Ž.)



Glagoljički grafit je lijevo od freske.



Zahvaljujem Mirni Lipovac na informaciji i poslanim fotografijama, srpnja 2017.



Trst, portal nekadašnje kuće Conti u Starom gradu u Trstu, Via S. Maria Maggiore 2
Sadašnji smještaj: Vrt Arheološkog muzeja u Trstu.
Oko g. 1500.

Pogledajte opis u Fučićevim Glagoljskim natpisima iz 1982 g. na str. 350.
U monografiji Branka Fučića se nalazi precrt, a ovdje donosimo fotografiju s izvorne adrese, snimljenu prije preseljenja u vrt Arheološkog muzeja u Trstu.



Ova je fotografija objavljena u [The Julian March, 1946]. Prati ju sljedeći opis:
An inscription in "glagolica" on the portal of a building in Trieste, near the Town hall, which was destroyed by Italian Fascists.
(Nadpis glagoljicom na portalu zgrade u Trstu, blizu Gradske vijećnice, koju su uništili talijanski fašisti.)
Slijedi isti tekst na ruskom i francuskom.

Kao što vidimo, nadpis je (prema Fučiću) ipak sačuvan, te se nalazi u vrtu Arheološkog muzeja u Trstu.

Lit.

  • The Julian March / Yulijskaya krajna / La Marche Julienne, 1946. Ovu je knjigu predložila vlada FNR Jugoslavije savjetu ministara za vanjske poslove mjeseca svibnja 1946. u Parizu kao podpora i dokaz o opravdanosti zahtjeva naroda Julijske Krajine za priključenje FNR Jugoslaviji. (Prema opisu iz knjige, objavljene na engleskom, ruskom i francuskom.)
  • Jelena Vignjević: Prijateljstvo s glagoljicom i s Hrvatskom zajednicom u Trstu – Stvaralačko druženje, Bašćina br. 12 [PDF], str. 16–24



Prnjani Gubavica u Istri, crkva sv. Margarete
(Prnjani su 3 i pol km sjeverozapadno od Barbana, a Gubavica je jedan od zaselaka)
16. st.


Crkva sv. Margarete u zaselku Prnjani Gubavice kod Barbana u Istri
(fotografija ljubaznošću g. Davida Medena)



TO PISA ŽAKAN D(O u ligaturi  ili U) NIŽ



[prilažemo dvije fotografije istog motiva, gore i dolje]
ČFK (1540)
MESECA IJUNA NA DAN .?
? INIH ... IVAN




ČFNB (1572)
na smeđoj borduri



.........Ž

   SE P (ISA )...............POP  (u ligaturi)

............


Zahvaljujem Antunu Medenu (Kanfanar) na poslanim fotografijama i čitanjima.



Katun Trvški u Istri, zapadno od Pazina
Nadpis iz 1570.


LET OD ROISTVA GS(?)A (Gospodina ) Č F N (1570)

Zahvaljujem Antonu Medenu (Kanfanar) na poslanoj fotografiji i čitanju ovog lijepog nadpisa.



Trst, Italija
Contovello / Kontovel
Madona della Slavia
glagoljički grafiti na haljini svetca, 16. st.

ČFZI = 1519 to pisa pop Ivan
Berkinić z ...

ČFPG = 1594 pisa pop Ivan
Berkina vnuk zgora pisanoga

Amen brije
rkovi

Juri Je

P(op) J

To pisa pop Mikula Têhomilić

Navedene nadpise je odkrila i opisala Brigitta Mader, godine 1987.

Lit. [Mader]



Trst, Italija
Santa Maria Assunta
"Madonna di Muggia Vecchia"
glagoljički grafit iz 16. st.

PPT

Nadpis je odkrila i opisala Brigitta Mader, 1988.

Lit. [Mader]



Duino kod Trsta, Italija
San Giovanni  in Tuba / Štivan
Glagoljički grafit iz 1550.

ČFL = 1550 O


Nadpis je odkrila i opisala Brigitta Mader, godine 1987.

Lit. [Mader]


Svetvinčent, Istra
nadpis fra Bernardina Rabljanina u crkvi sv. Katarine iz 1555.


Crkva sv. Katarine, Svetvinčent



Prilažemo čitanje g. Antona Medena iz Kanfanara, kojem dugujemo ovaj prilog i fotografiju:

ČFLG (= 1555.)  TO PISA

FRA BRNARDIN RABLANIN

HODEČI PRIKO ISTRE NA TRI

DNI AUGUSTA MISECA

NE BIŠE DOBRA LITINA

VELE BOŽE POMOZI




Apostolska knjižnica u Vaticanu
stup s freskom sv. Jeronima iz 1589. (s tablicom glagoljice iznad glave sv. Jeronima)
vidi [Premerl, str. 56-63]


Sala Sistina (the Sixtine Hall) in the Vatican Library,
with the figure of St. Jerome on the right (the first column, with blue background), containing the table
of the Croatian Glagolitic Script above his head (on red background).

Note a lion by St. Jerome's right leg.

The table of the Croatian Glagolitic Script above the head of St. Jerome
It starts with AZ VIDI BUKI..., instead of the usual AZ BUKI VIDI...
The same order of glagolitic letters can be found in the Croatian Glagolitic table of the
French scholar Guillaume Postel published in 1538, as well as in the table of
the Italian scholar Luca Orfei published in 1589.
The fresco of St. Jerome in the Vatican Library was ordered by Pope Sixto V, and was completed in 1589.
(Many thanks to Daniel Premerl, PhD, for this information.)

 
S. Hieronymus Litterarum Illyricarum Inventor
i.e., St. Jerome - inventor of Illyric letters, that is, of the Croatian Glagolitic Script.
Many thanks to Darijo Tikulin for sending me the above two photos, issued as a part of the front cover of his book
"Libri iz armaruna moga dida Mate maranguna", Zadar 2018., published by Društvo zadarskih Arbanasa.

Lit. Daniel Premerl: „Sanctus Hieronymus litterarum illyricarum inventor“ – ikonografija svetoga Jeronima kao tvorca glagoljice, Kroatologija, Vol. 13 No. 3, 2022., str. 53-75



Kršan u Istri, kod Labina
Crkva sv. Jakova na groblju, glagoljički nadpis iz 1590.

U crkvi sv. Jakova na groblju u Kršanu u Istri nađen je godine 1991. glagoljaški grafit (Kršan je napušten grad sjeverno od Labina, na putu prema Pazinu; sredinom 19. st. ovdje je pronađen znameniti Istarski razvod):


Č F P (1590.) to pisah ja pre Gašpar Radmilić
budući va to vrime kapelan v Kršani i va to isto
vrime milezima kako zgora miseca juleja na dan V (3) budući
............ ............ svetoga Jakova i ki učini vrata
......                                 da bi prvo bila do ...

Čitanje g. Antona Selara (živi u Kanadi) se podudara s čitanjem dr. Željka Bistrovića.

Zahvaljujemo g. Antonu Medenu iz Kanfanara na poslanoj fotografiji, te na čitanju njegova rođaka g. Antona Selara.



Boljun u Istri
nadpis iz 1595.


Fotografirao Anton Meden

Čitanje Antona Medena:

1595.
POP JURAI
KALIGARIĆ



Završje - Čirkoti, Bujština u Istri
Groblje oko crkve sv. Primusa i Felicijana
nadpis iz 1603.?

Između Grožnjana i Završja u Istri (Bujština) nalazi se mjesto Čirkoti. Na groblju kod crkve sv. Primusa i Felicijana, Branko Fučić je u Glagoljskim natpisima (str. 384) naveo da nadgrobna ploča potječe iz 1603. (tu godinu navodi Spinčić), te da je vjerojatno razbijena.

Ploča je pronađena na spomenutom groblju 2016. g., vidi [Milohanić, str. 50-53]. Prema priloženim fotografijama, osobito na str. 50 i 52, čini se da je ipak riječ o spomeniku iz 16. st., jer se jasno vide brojke ČRV i FRT, tj. tisuću petsto. Preostali dio godine je pokriven okomitim kamenom, pa se možda radi o godini 1503. Na preostalom dijelu ploče se naziru slova L (ili T?), A i Š. Na str. 52, do dnu dolnje fotografije, naziru se slova RAM.

Vidi također Čirkoti.

Lit. [Milohanić]



Sutomišćica, otok Ugljan, 1620.


1620. ŠD BO
NŠKN ZORZ M


Upisana godina izgleda uklesana kao 1670., ali nam se ipak čini da je riječ o 1620.

Zahvaljujemo g. Tomislavu Mihatovu na dvjema fotografijama istog nadpisa.



Prvić Luka na otoku Prviću (kod Šibenika)
Samostan sv. Marije od Milosti
Glagoljički nadpisi iz 16. i 17. st.


Glagoljički nadpis s vanjske strane Samostana Svete Marije od Milosti u Prvić Luki, vjerojatno iz 16. st.,
na otoku Prviću kod Šibenika. Prekrižene ruke položene na križ označuju franjevački red,
a ispod su vidljiva glagoljička slova Buki i Frt (Braća Franjevci). Foto: Mirna Lipovac.


Prvićka ploča: nadgrobna ploča ispisana glagoljicom 1650. g., unesena u crkvu,
nalazi se desno od oltara u Prvić Luki. Prema Anti Šupuku, sadržaj nadpisa je ovaj:

OVO JE
  GREB IME-
  NEM ŠEMI-
  ĆEVA A(MEN) ČHL (=1650.)

Taj nadpis iz Prvić Luke nije naveden u djelu Branka Fučića Glagoljski natpisi iz 1982., kao niti ostali.
Zahvaljujemo don Boži Škemberu iz Prvić Luke na dopuštenju da fotografiramo ovaj spomenik.


Prvićki nadvratnik sadrži latinicom i glagoljicom zapisane godine: latinicom MDXXVII (1527),
a glagoljicom ČFMG (1564). u dvorištu samostana u Prvić Luci. Moguće da je u oštećenom dijelu
na sredini bilo uklesno još po jedno latiničko i glagoljičko slovo, pa bi godine mogle biti drugačije.
Na pr., ako je u sredini bio latinički X, onda je godina MDXXXVII, tj. 1537.
S samostanu u Prvić Luci nalazi se na prvom katu još jedna glagoljički nadpis, pokriven bojom.

Prema tome, u Prvić Luci postoje ukupno četiri glagoljička nadpisa. Glagoljicom pisane matične knjige iz Prvić Luke, čuvaju se u Šibeniku, kao i glagoljički rukopisi iz obližnjeg otoka Zlarina. Opisani su u monografiji i člancima Ante Šupuka:

Lit. Ante Šupuk: Šibenski glagoljski spomenici (sažetak knjige), JAZU, Zagreb, 1957.



Dr. Marinka Šimić u svojem članku [Šimić, Glagoljica na šibenskom području, str. 21] navodi podatak da je u Šibeniku postojalo više glagoljicom pisanih kamenih nadpisa na području današnje Gorice, prenoseći podatak iz [Šupuk, Sedam stoljeća glagoljice u Šibeniku, str. 30].



Grobnička ploča kod Rijeke
ploča na zvoniku crkve Sv. Filipa i Jakova u Grobniku, 1572.

Prema [Margetić], sredinom 1995. otkriven je na zvoniku crkve Sv. Filipa i Jakova glagoljički nadpis, kojeg je akademik Branko Fučić pročitao ovako:

Va  (v)rime  zmožne  g(ospo)de  kn(e)za 
Š(tefana) F(rankopana) K(rčkoga) S(enskoga) M(odruškoga) i va (v)rime
zmožnoga  g(ospo)dina 
Jurja Zrinskoga i nega m(ilostive)
bratje  ki zaedno  sudova-
hu.







Zvonik crkve Sv. Filipa i Jakova, 1572. Nadpis je u četvrtom redku iznad dolnje kamene bordure, skroz desno.
Izvor fotografija: www.lokalpatrioti-rijeka.com (LPR, toretta, 2013.)


Lit.

  • Lujo Margetić: Novootkriveni natpis na zvoniku crkve sv. Filipa i Jakova u Grobniku i odnosi među Frankpanima i Zrinskim,  Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, No. 12-13, 2001., str. 83-86.

Zahvaljujem gđi. Mirni Lipovac na gornjim podatcima.



Glagoljičko slovo AZ nalazi se na jednom stećku u podnožju Svilaje u Dalmatinskoj Zagori. Podatak je naveden u [Kružić].



Rovinjsko selo, danas dio grada Rovinja
Crkva Majke Božje Sniježne pored Rovinjskog Sela, nadpis iz 1583.

 
Č F O V (1583.) miseca ............... v
to pisa pop Mihovil Klunič iz Ližnana kada be došal
   (v) Selo Rovinsko

Zahvaljujem g. Antonu Medenu iz Kanfanara za fotografiju i transkripciju glagoljičkog teksta iz crkve Majke Božje Sniježne pored Rovinjskog Sela.




Brseč, nadprozornik prvog kata "Mihinove štale"
glagoljički nadpis s upisanom godinom 1588.



Pretpostavlja se da su glagoljicom uklesane godine 1590. i 1604. mogle označavati neku obljetnicu. Objavio Damir Viškanić 1994.

Lit.

  • Damir Viškanić: Brsečka epigrafika, Liburnijske teme 8, Brseč i brsešćina, 1994., str. 93-101
  • Damir Viškanić: Brsečki glagoljski natpisi, Riječki teološki časopis 3/1, 105-110
  • Sandra Požar: Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi, Brseč - Mošćenička Draga, 2017., str. 28



Brseč, nadpis iz "Mihinove štale", danas na pragu ulaza u Brseč, ugrađen naopako
glagoljički nadpis s upisanim godinama 1590. i 1604.

Pretpostavlja se da bi uklesane godine 1590. i 1604. mogle označavati neku obljetnicu. Objavio Damir Viškanić 1994.

Još jedan nadpis iz Brseča je ovaj grafit (izvor) iz 15. ili 16. st.:


Brsečki grafit: GAŠPAR

Lit.

  • Damir Viškanić: Brsečka epigrafika, Liburnijske teme 8, Brseč i brsešćina, 1994., str. 93-101
  • Damir Viškanić: Brsečki glagoljski natpisi, Riječki teološki časopis 3/1, 105-110
  • Sandra Požar: Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi, Brseč - Mošćenička Draga, 2017., str. 28


Mošćenička Draga, 16. i 17. st.

Vidi [Požar, Pod Učkon..., osobito str. 86 i 87].


Škropionica na pročelju crkve sv. Petra u Mošćeničkoj dragi, na kojoj se nalazi nadpis glagoljicom:


DNV DVG
SAGR
Spojenice: DV, GR

Lit. Sandra Požar: Pod Učkun kamiki beli: Glagoljsko naslijeđe Općine Mošćenička Draga. Bašćina 19, Zagreb  2018, str. 86-89



17.-18. st.


Zadar
Crkva sv. Ivana kod Foše, 1643.

U samostanskom kompleksu Sv. Ivana u Zadru u blizini Foše je 2016. godine odkriven glagoljički natpis na jednom nadvratniku iz 1643.



Škabrnja
Stara crkva sv. Luke na groblju, glagoljički nadpis iz 17. st.

Vidi prilog Nede Grbina pod Zadarsko područje. Također i članak Grozdane Franov Živković: Glagoljica u Prkosu i Škabrnji / Matice rođenih, Bašćina, Zagreb, str. 94-95.



Zadar i Zadarsko područje


Iz članka

Glagoljski spomenici na zadarskom području
Nedo Grbin

...

Najstariji danas poznati natpis sa zadarskoga područja (još stariji je onaj iz Benkovca, 1426.; DŽ) bio je onaj popa Radmila na drvenom prijenosnom oltaru iz 1442. a glasio je:

“Va ime Boga. Let gospodnjih 1442. To delo stvori Radmil pop. Totu počiše moći Štipana, Martina, Ivana Zlatousta. Ukršten 25. dan juleja.”

Taj je oltar bio vlasništvo obitelji Bianchi u Zadru, zatim Gradske biblioteke i napokon Muzeja sv. Donata. Vjerojatno je uništen ili otuđen pri bombardiranju Zadra u Drugom svjetskom ratu.

U adaptaciji i pregradnji bivšeg samostanskog kompleksa Sv. Ivana u Zadru u blizini Foše prošle je godine otkriven glagoljski natpis na jednom nadvratniku iz 1643., a pri obnovi stare crkve sv. Luke na groblju u Škabrnji također jedan natpis iz 17. st.

Nadamo se da će se pronaći još glagoljskih natpisa, osobito na kopnenom dijelu zadarskoga područja, koje je vrlo slabo istraženo. Nakon objavljene knjige Glagoljski natpisi Branka Fučića 1982. registrirali smo još 36 natpisa, od kojih se svi nisu očuvali, ali su postojali te ih je potrebno spomenuti. Neke od njih već smo objavili, [9] a i ostali će uskoro biti objavljeni.

...

[9] Nedo Grbin,
  • Glagoljica u Luci. Župa Luka na Dugom otoku o 100. obljetnici obnove župne crkve sv. Stjepana prvomučenika, Zagreb, 1988, str. 29-35;
  • Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu. Župa Sukošan o 700. obljetnici prvog spomena mjesnog imena Sukošan, 1289-1989. Zagreb, 1989, str. 61-65;
  • Glagoljica na biogradskom području, Biogradski zbornik 1, Zadar, 1990, str. 444-446.

Izvor Nedo Grbin





Dubašnica na otoku Krku
glagoljički nadpis iz 1614.

1614. na 15. sektebra...

"1614. na 15. sektembra pisah ja pre Martin Krainović kurato kada bi blagoslovljeni ovi oltar."

Crkvica (kapela) sv. Andrije (Sv. Andrija) u selu Žgombići (a ne Milovčići, kako navodi Fučić u Glagoljskim natpisima, na što je među prvima upozorio don Nikola Radić), sadrži nadpis "Leto 1614. na 15. sektembra svetog Andrije bi postavljen oltar. Pisah ja pre Martin Krajnović kurato.". U vrijeme objavljivanja Fučićeva monografije 1982. g. nadpis je bio izgubljen, ali je kasnije otkriven u spomenutoj kapeli.

Lit.

  • Nikola Radić: "Izgubljeni" i pronađeni glagoljski natpis u Dubašnici na otoku Krku [PDF], Slovo 61 (2011), 393-394.
  • Nikola Radić: Iz povijesti kapele sv. Andrija
  • Tomislav Galović: O Dubašnici i njezinim ljudima, Rijeka 2004. osobito str. 77-81 (Glagoljski natpisi i grafiti Dubašnice)




Brseč, pronađeni nadpis u crkvici sv. Jelene
glagoljički nadpis iz 1631.

Branko Fučić je prema precrtu Kukuljevićeva suradnika Mijata Sabljara pročitao nadpis iz crkvice sv. Jelene kao godinu 1631. g. Kada je 2008. g. sastrugano vapno s nadpisa, primijećeno je da treće slovo nije posve u skladu sa Sabljarovim precrtom. Nije isključeno da je to novi glagoljički nadpis. Ako je tako, onda je nadpis u crkvici, koji odgovara Sabljarovom precrtu (i opisan u monografiji Branka Fučića Glagoljski natpisi iz 1982.), još uvijek neotkriven.


Lit.

  • Damir Viškanić: Brsečka epigrafika, Liburnijske teme 8, Brseč i brsešćina, 1994., str. 93-101
  • Damir Viškanić: Brsečki glagoljski natpisi, Riječki teološki časopis 3/1, 105-110
  • Sandra Požar: Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi, Brseč - Mošćenička Draga, 2017., str. 26




Brseč, kamenica u "Lunčarovoj kući" na kućnom broju 29
glagoljički nadpis iz 1634.

Pretpostavlja se da godina 1634. predstavlja vrijeme izvedbe kamenice. Objavio Damir Viškanić 1994.

Lit.

  • Damir Viškanić: Brsečka epigrafika, Liburnijske teme 8, Brseč i brsešćina, 1994., str. 93-101
  • Damir Viškanić: Brsečki glagoljski natpisi, Riječki teološki časopis 3/1, 105-110
  • Sandra Požar: Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi, Brseč - Mošćenička Draga, 2017., str. 31




Brseč, nadpis na zvoniku župne crkve
glagoljički nadpis iz drugog desetljeća 16. st.

Iže(?) KADA SE SVRŠI TA SAKRŠTIJA

Damir Viškanić predpostavlja da je nadpis klesan u drugom desetljeću 16. st.

Lit.

  • Damir Viškanić: Brsečka epigrafika, Liburnijske teme 8, Brseč i brsešćina, 1994., str. 93-101
  • Damir Viškanić: Brsečki glagoljski natpisi, Riječki teološki časopis 3/1, 105-110
  • Sandra Požar: Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi, Brseč - Mošćenička Draga, 2017., str. 29 i 30



Mošćenice - špilja Druška peć, nadpis iz 1637.

Branko Fučić daje opis i precrt ovo nadpisa u svojoj mnografiji Glagoljski natpisi objavljenoj 1982., na str. 249., ali bez fotografije. Ovdje dajemo fotografiju i referencu poznatog speleologa (špiljara) Vlade Božića.






Lit.


Zahvaljujem dr. Ivanu Manceu na ovim podatcima (2024.).




Boljun
župna crkva sv. Jurja, nadpis glagoljicom iz 1641. (opisano kod Branka Fučića u Glagoljskim natpisima, ovdje dajemo bolju fotografiju)


Fotografirao Anton Meden


Čitanje Branka Fučića (prema njegovim Glagoljskim natpisima, gore je dana bolja fotografija):

ZLAMENIE
SVETOGA
KRIŽA: OD
NEPRIYaTEL
NAŠIH IZ-
BAVI NAS
BOŽE NAŠ
Č H K A



Školjić kod Preka na otoku Ugljanu


Otočić Galevac (Školjić) kraj Preka, sa samostanom franjevaca trećoredaca glagoljaša, gdje je kao predstojnik boravio
Dragutin Antun Paričić od 1860. do 1864. Izvor navadriatic.com.

Pogled na otočić Galevac (Školjić), ispred kojeg je gradić Preko na otoku Ugljanu, a u pozadini Zadar i Velebit.
Autoru ove fotografije g. Alanu Ferini zahvaljujemo na dopuštenju za objavljivanje.

Dva glagoljička nadpisa u Samostanu sv. Pavla Pustinjaka, jedan s godinom 1686., a drugi s godinom 1761. Vidi [Brkljačić, str. 40 i 41]:


Č H O E (= 1686.)

Č Ot M A (= 1761.)

Glagoljički nadpis SP (Sveti Pavao (Pustinjak)), koji se nalazi na dolnjoj strani stare oltarne menze, je nedatiran. Vidi [Brkljačić, str. 41]:


S P

Zahvaljujemo Marku Brkljačiću na dopuštenju za objavljivanje ovih slikopisa.

Lit.
  • Marko Brkljačić: Glagoljaška baština Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću [PDF], Diplomski rad, Sveučilište u Zadru, Zadar 2017.



Neviđane na o. Pašmanu
Vladislav Cvitanović navodi da u Neviđanima postoji kamena grobna ploča s nadpisom u bosančici i glagoljici. Ploča je iz oko 1720. i nalazi se na groblju.

Lit. [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 195]



Sukošan u Biogradskom području
Nadpisi iz 18. st. na posudicama od srebrnog lima za sveta ulja, koje su bile u uporabi u župnoj crkvi sv. Kasijana. Posudice imaju na bočnim stranam ugravirana po dva glagoljička slova:

US (tj. ulje sveto)
UK (tj. ulje katekumensko)

Nalaz je prvi opisao Nedo Grbin.


Lit.

  • [Grbin, Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, str. 64]
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 195]



Bogovići, Dubašnica na otoku Krku
Crkva sv. Apolinara
Dva nadpisa: jedan djelomice sačuvan iz 17. st. i drugi uništen iz 1702.

Nadpis iz 17 st. na bijelom vapnencu dimenzija 68 x 56 cm glasi: CRIKVE S(VETOGA) APLINARA (po ak. Branku Fučiću). Nalazio se na pločniku nove župne crkve sv. Apolinara te je dosta izlizan, a sada je u župnoj crkvi u Bogovićima (dio Dubašnice). Vidi [Dujmović i Galović, str. 87].

Još jedan glagoljički nadpis iz 1702., prenesen iz stare u novu crkvu sv. Apolinara, bio je dio lijepe nadgrobne ploče. Nadpis je nažalost uništen, a ostao sačuvan grb koji se sada nalazi u blizini pjevališta nove crkve sv. Apolinara u Dubašnici. Vidi [Dujmović i Galović, str. 88].

Lit.

Perica Dujmović i Tomislav Galović: Plovanska crikva svetoga Apolinara, Malinska 2008., osobito str. 87 i 88



Vrgada 1
Nadpisi na posudicama za sveto ulje.

US (tj. ulje sveto)
UK (tj. ulje katekumensko)

Nalaz je prvi opisao Nedo Grbin.

Lit.

  • Blaž Jurišić: Glagoljski spomenici otoka Vrgade, RAD JAZU 327, Zagreb 1962, str. 85-184
  • [Grbin, Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, str. 68]
  • Nedo Grbin: Jurišićeva obrada glagoljskih spomenika otoka Vrgade, Jurišić, 100. obljetnica rođenja hrvatskog jezikoslovca, Matica hrvatska, Zadar 1992.
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 207]
  • Stjepan Damjanović: Blaž Jurišić kao istraživač hrvatskoga glagoljaštva, Matica hrvatska, Zadar 2014., str. 31.
  • Grozdana Franov-Živković, Martina Dublonić Glavan, Dragan Nimac, Joško Ćaleta: Vrgada, glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji, Zagreb 2019., str. 88-89.



Vrgada 2
Glagoljički nadpis na kamenu u zidu Kneževe palače (Kontov palac) iz godine 1707.

1707.
DON P(ETAR) P(LETIKOSIĆ) P(AROK) NA
VRGADI

Nalaz je prvi opisao Nedo Grbin. Prema informaciji Grozdane Franov-Živković, nadpis je odkrio hrvatski jezikoslovac i kulturni djelatnik Blaž Jurišić (1891.-1974.), rodom s otoka Vrgade.


1707.
DON P(ETAR) P(LETIKOSIĆ)  P(AROK) NA
VRGADI

Kontova palac na otoku Vrgadi (kod Biograda, na istočnom produžetku otoka Pašmana).
Obje fotografije je napravila Martina Dubolnić Glavan. Zahvaljujemo također i Grozdani Franov Živković.


Lit.

  • Blaž Jurišić: Glagoljski spomenici otoka Vrgade, RAD JAZU 327, Zagreb 1962, str. 85-184
  • [Grbin, Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, str. 68]
  • Nedo Grbin: Jurišićeva obrada glagoljskih spomenika otoka Vrgade, Jurišić, 100. obljetnica rođenja hrvatskog jezikoslovca, Matica hrvatska, Zadar 1992.
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 207]
  • Stjepan Damjanović: Blaž Jurišić kao istraživač hrvatskoga glagoljaštva, Matica hrvatska, Zadar 2014., str. 31.
  • Grozdana Franov Živković: Glagoljska oporuka Antonije žene pokojnoga Frane Damijania kneza od Vrgade iz godine 1750., članak u pripremi
  • Grozdana Franov-Živković, Martina Dublonić Glavan, Dragan Nimac, Joško Ćaleta: Vrgada, glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji, Zagreb 2019., str. 88-89.


Božava (Dugi otok)
crkvica sv. Nediljice s glagoljičkim nadpisom iz 1729. g.


1729. g.

Glagoljički nadpis se nalazi na nadvratniku iznad glavnog ulaza u crkvicu sv. Nediljice.

Glagoljaška crkvica sv. Nediljice s nadpisom iz 1729. g. u Božavi na Dugom otoku (snimak rano ujutro)

Crkvica sv. Nediljice u Božavi vidljiva je u šumarku s desne strane.


Crkvicu sv. Nediljice u Božavi je izgradila bratovština sv. Bartola. Misa se održava triput godišnje: na dan sv. Trojstva, sv. Križa i sv. Bartolomeja. U crkvici su oltari posvećeni tim trima svetcima. Spominje se i kao crkvica sv. Duha.

Zahvaljujem Miri Kliček i Iskri Radeljak na informaciji i fotografijama poslanim srpnja 2020. g.

Lit. Grozdana Franov-Živković: „Uloga crkvenih bratovština u svakidašnjem životu Velog Rata, Verone i Polja u 17. i 18. stoljeću“, Zbornik Veli Rat, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2013., 291 – 308.



Zadar
Kapelica sv. Ante (župa Gospe Maslinske), s glagoljicom upisanom godinom 1748.


Glagoljaška kapelica sv. Ante u Zadru (župa Gospe Maslinske), jugozapadno od Bokanjca (Petrići),
s godinom 1748. upisanom glagoljicom.
Desno g. Enio Grdović (1961.-2016.), predsjednik Društva zadarskih Arbanasa,
lijevo g. Darijo Tikulin, voditelj sekcije Čehuljica za glagoljsku knjigu Zmajevich. Foto D.Ž.

1748. (Črv, Ot, Kako, Zelo)



Kastav
Tri glagoljička nadpisa
16. i 17. st.

U gradu Kastvu iza Rijeke pronađena su tri glagoljička odlomka. Jedan je iz 1608. godini, a drugi vjerojatno iz druge polovice 16. stoljeća. Pohranjeni su u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Nadpisi su pronađeni oko ruševnog obranbenog zida najstarijega dijela Kastva.


Črv - 1000 (početak zapisa godine 1608.)
Brigitta Mader (Austrijska akademija znanosti) je pronašla crtež u arhivi Zentral kommissiona u Beču
ovog nadpisa dok se još nalazio ugrađen u Crekvinu.

Zahvaljujem Željku Bistroviću na fotografijama, koje je snimio Branko Kukurin.

Još jedan glagoljički nadpis pronašao je Ranko Starac u tavanu općine Kastav:


Zahvaljujem Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji.

Lit. Majda Bembić: Predstavljeni novopronađeni glagoljski kastavski fragmenati, Kastav 2014.


Kastav
Crkva sv. Viktora
Ulomak crkvenog zvona iz godine 1679. s glagoljičkim nadpisom, sada u Muzejskoj zbirki Kastavštine

U Muzejskoj zbirci Kastavštine čuva se ulomak crkvenog zvona kojega je Muzeju darovao Boris Jugo iz Kastva listopada 2008. godine. Sačuvana je otprilike jedna trećina zvona, koje je u cjelini bilo visine 47cm te promjera 32 cm. Uz donji rub fragmenta napisano je glagoljičkim slovima visine 3 cm „...+ LUKA + M...“.


Izvor fotografije www.lokalpatrioti-rijeka.com.
Vidi članak Ivana Mellora.



Matej + Luka + Marko + Ivan
Imena četriju evnađelista upisan kružno pri dnu zvona iz crkve sv. Viktora u Kastvu,
prema precrtu A. Gnirsa iz 1917. Izvor Branko Fučić: Glagoljski natpisi, 1982., str. 210.


Iz Muzejske zbirke Kastavštine

Lit.

  • Tamara Mataija: Ulomak zvona s glagoljskim natpisom, Glas kastavski 56, Kastav 2010.
  • Ulomak zvona s glagoljskim natpisom, Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja
  • Iz Muzejske riznice [PDF, str. 140-141], Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, Rijeka 2013.



Pici
zaselak kod Zrenja u Bujštini, Istra

Pici, selo kod Zrenja u Istri (video: Glagoljica u Bujštini, 13:01-13:15)



Brul u Istri, kod Roča
Dva glagoljička nadpisa na žljebnjacima iz 16 ili 17 st. (možda i iz 18. st.). Pronađeni su godine 1999.

Jedan žljebnjak sadrži slova T R JA V..., a drugi slovo J. Pogledajte video malo niže.

Lit.
  • Berislav Valušek:
  • VIDEO o nalazima u mjestu Brul u Istri, kod Roča; o žljebnjacima pogledajte od 2:23 i od 2:47.



Osor (otok Cres)
Crkva sv. Marije na Vijaru (Bijaru).
1634. god.
Nadpis na ploči, uzidanoj na pročelju crkve. Bijeli mramor.

Natpis br. 307, [B. Fučić, Glagoljski natpisi, na stranici 271]. O sudbini ovog nadpisa treba Fučićevom opisu dodati sljedeće. Taj je natpis  nasilno skinut s pročelja crkve u Bijaru. Ploča je očito bila preteška za nepoznate "djelatnike", koji su je bacili u grmlje  pored  puta. Stanovnici Osora su ploču slučajno prmijetili nedaleko od crkve i predali svom župniku. G. Juraj Mužina je vidio tu ploču oštećenu po rubovima u konobi župnog dvora. Sada se nalazi u Osoru u Zbirci sakralne umjetnosti.

Zahvaljujem g. Jurju Mužini na gornjem podatku (lipanj 2017.).
Sadržaj nadpisa je prema [B. Fučić, Glagoljski natpisi, str. 271] sljedeći:

Č - H - J.G. - MA

Ê - FR - Š - Š - U(ČI)

TU - F(A)B(RI)KU OD

LIMO(ZI)NE

1634, maja, fra Š. Š. učini tu fabriku od limozine

Lit.

U monografiji [Sekulić-Gvozdanović, str. 137], u odjeljku Franjevački samostan i crkva sv. Marije u uvali Bijar na Cresu, umjesto TU stoji nehotičnom pogreškom ZU.




Vrbnik, 1652.
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku


Snimio Damir Krizmanić, fotograf Konzervatorskog odjela u Rijeci

Ovaj glagoljičke nadpis je otkriven prilikom restauracije glavnog oltara župne crkve Uznesenja BDM u Vrbniku, na sloju pozlate prvog popravka oltara. Transkirpcija:

1[65]2 BI KORDIJA Č T [D]

POZLAĆEN TA OLTAR POD PRE

SV NIKULU DANDULU

[.... .... ...] VA BNEC'I
POP GARGUR PERFETIĆ

Zahvaljujem Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji i transkripciji nadpisa (siječnja 2018.).

Lit.

Željko Bistrović: U povodu otkrića novih glagoljskih natpisa na donjem dijelu oltara Uznesenja BDM u istoimenoj župnoj crkvi u Vrbniku, Krčki kalendar, Krk 2019., str. 53-56.




Stari Farof kod Novigrada na Dobri (južno od Karlovca)
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Nadpis iz 16. ili 17. st.


ITA V
TD ?
AMEN'




Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Starom Farofu kod Novigrada na Dobri.
Fotografirao Gaudencije Hrabrić iz Zagreba.



Veli Iž, glagoljski nadpis sa 16 isklesanih pismena i s godinom 1635.

Godine 2002., u konobi obitelji pok. Vjeka i Antice Šegota (nadimkom “Brdovi”) pronađen je oveći kameni nadvratnik s glagoljskim natpisom s isklesanih 16 glagoljskih pismena i godinom 1635. Podatak je naveden u

Lit.

Livio Marijan: U obiteljskoj kući u Velom Ižu otkriven glagoljski prag, Naši Škoji, 2019.

Veli Iž u Zadarskoj nadbiskupiji (pogledati prikaz o glagoljici u Velom Ižu)



Veli Iž na otoku Ižu, predio "Galija" (Mihovilov dvor)
glagoljicom upisana godina 1685. (Č H O D)


Č H O D (ČRV, HIR, ON, DOBRO), 1685.
Visina glagoljičkih brojaka je oko 15 cm.

U Velom Ižu na otoku Ižu, u siječnju 2019., prigodom početka radova na staroj obiteljskoj kući vlasnika Davora Švorinića u “Mihovilovom dvoru”, u predjelu Velog Iža zvanom Galija, otkriven je kameni nadvratnik (prag) s četiri glagoljička slova (Č H O D) što znači godinu 1685. U Velom Ižu je od 14. do 20. stoljeća zabilježeno ukupno 137 svećenika glagoljaša, od koji je 11 prezimena Švorinić upravo iz ove kuće.

Lit. Livio Marijan: U obiteljskoj kući u Velom Ižu otkriven glagoljski prag, Naši Škoji, 2019.

Iž, otok glagoljice (video)

Veli Iž



Prkos
kod Zadra iz 1682. g.

Na nadvratniku crkve sv. Luke u Prkosu kod Zadra, nalazi se glagoljicom ugravirani nadpis

1682... ovo pisa don Mile Raspović budući parokijan.


Lit.

  • Grozdana Franov Živković: Glagoljica u Prkosu i Škabrnji / Matice rođenih, Bašćina, Zagreb, str. 94-95
  • Pavao Kero: Leksikon svećenika Zadarske nadbiskupije (u pripremi)



Dubašnica
, groblje pored stare crkve sv. Apolinara
Zvonik stare crkve sv. Apolinara
Glagoljički nadpis iz godine 1700.

Na sjevernoj strani zvonika se nalazi uklesan kratki nadpis (grafit), koji se danas jedva nazire uslijed naslaga lišaja.


Fotografije ljubaznošću Mirne Lipovac


1700 PISAH JA

Zvonik starog sv. Apolinara u dubašljanskom polju, s grafitom iz 1700. g. na sjevernoj strani: 1700. pisah ja.

Zahvaljujem Tomislavu Galoviću na ovom podatku.


Na starom groblju u Dubašnici, blizu zvonika, pokopan je Branko Fučić.

Lit. Tomislav Galović: O Dubašnici i njezinim ljudima, Rijeka 2004. osobito str. 77-81 (Glagoljski natpisi i grafiti Dubašnice)



Dubašnica, stara crkva sv. Apolinara, bis

U članku [Mužina, Zubčić, str. 302] nalazi se ovaj pasus:

"Velik broj glagoljskih natpisa izgubljen je tijekom selidbe crkve sv. Apolinara iz Dubašnice u Bogoviće. ... Dio izgubljenih zapisa precrtan je i zabilježen zahvaljujući Mijatu Sabljaru te dubašljanskim svećenicima Petru Bogoviću i Nikoli Ilijiću." ... Samo manji dio tih natpisa zabilježio je i detaljno obradio Branko Fučić u svom djelu Glagoljski natpisi. // Natpisi na pločniku stare crkve sv. Apolinara u Dubašnici nastali su između 1681. u 1795. godine, a bili su uklesani na jedanaest nadgrobnih ploča kurzivnom i uglatom glagoljicom. Na samo trima nadgrobnim pločama natpis je latinički." (str. 302).

Lit. Juraj Mužina, Sanja Zubčić: Građa za povijest stare crkve svetoga Apolinara u Dubašnici (1153.-1834.), str. 293-303, u Tomislav Galović (ur.): Zbornik Antona Bozanića, Krk 2023.




Bokanjac, predgrađe Zadra
Glagoljički nadpis iz 1701.

Radi se o odlomku glagoljičkog nadpisa, koji je bio ugrađen u zid župne crkve sv. Šimuna kao građevinski materijal. Sačuvan je križ u kamenu i podno njega djelomice očuvan nadpis

... OSU POČIVA
... ATE VUČENO
... A 1701.

Još dva nadpisa iz iste crkve u Bokanjcu je opisao Branko Fučić u svojim Glagoljski natpisi iz 1982. U Državnom arhivu u Zadru čuva se Matica vjenčanih župe Bokanjac pisana brzopisnom glagoljicom od 1636. do 1829., kao i Matica krštenih od 1692. do 1799.


Lit. Zdenko Milić: U Bokanjcu granata otkrila glagoljski natpis, Slovo Rogovsko br 9, str. 8-9



Ugljan na otoku Ugljanu kod Zadra
Glagoljički nadpis iz 1732.



Crvkica sv. Hipolita kod Ugljana na istoimenom otoku, s glagoljičkim nadpisom iz 1732.
(zahvaljujem g. Tomislavu Mihatovu na fotografijama i g. Seni Markulinu na informaciji)



Ugljan na otoku Ugljanu kod Zadra
Glagoljički nadpis iz 1700.


Glagoljički nadpis u mjestu Ugljan na otoku Ugljanu.

Vidljiva je godina 1700., ME...




Tkon
Na krunici bunara u kući Milana Lukačića u Tkonu na otoku Pašmanu navodno se nalazi glagoljički nadpis.
Izvor podatka Nedo Grbin.

Lit.

  • [Grbin, 1990, str. 445]
  • [Žužak, Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, str. 204]



Beli, Dragozetići (otok Cres)
Glagoljički nadpis iz 1708.

Dragozetici
Dragozetići: 1708. DV, vidi [Deković, Glagoljični nadpis iz Dragozetića na Cresu]




Biogradsko područje
Glagoljički nadpis iz 1621.


A P I
1621.
JA (L)U(KA) MI(LINOVIĆ)

Lit. [Bobanović]




Radošinovci kod Zadra
dva glagoljička nadpisa iz 18. st. na nadvratnicima crkve sv. Antuna Padovanskog

Lit.
  • [Franov-Živković]
  • Božo Došen: Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje, Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zadar, 2019.



Sveti Petar, JI od Zadra
konoba (nekad stambena kuća) na br. 84, vlasnika Tome Jurišića
Nadvratnik iz 1717. od bademova drva
širina 190 cm.

Izvor Glagoljaški kutak u Zavičajnom muzeju grada Biograda




1717. (glagoljicom) I+S (Isus, latinicom)

190 x 15 cm.
 Replika u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit. [Ninčević, Samardžić, str. 32-33]




Sveti Filip i Jakov
Župna crkva sv. Mihovila, 1717.




1717. MISECA
OTUBRA NA V (= 3)
BI PON(O)VLENA OVA
CRIKVA BI TAD
A PAROHIAN P(OČTOVANI) G(OSPODIN)
DON MIKULA KUŽ
INOVIĆ PISA
DON TOME MAT-
KOVIĆ

44 x 40 cm.
Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit. [Ninčević, Samardžić, str. 34-36]



Dubašnica, otok Krk, 1762.


1762

Glagoljički nadpis na grlu zdenca na volti pred kućom na adresi Milčetići 13. Vapnenac.
Duljina nadpisa iznosi 14 cm, a visina slova je 2,8 cm.

Brojka 60 (Mislite) koja označuje deseticu je oštećena. Godinu izrade vijenca i nadpisa zabilježio je pop Mihovil Mužinić Mužina u časopisu “Naša sloga” kao 1872., ali držimo da ju treba korigirati u 1762.

Zahvaljujem g. Jurju Mužini iz Zagreba na poslanoj fotografiji, te na popratnim podatcima i objašnjenjima (2019.).



Sveti Petar, Krmčine
Crkva Blažene Djevice Marije
Nadpis na nadvratniku crkve, 1675.


1750. 20. maja
DPRPD

Sveti Petar na biogradskom području.
Izvor Glagoljaški kutak u Zavičajnom muzeju grada Biograda

Slova u drugom redku možda bilježe inicijale gradnje

133 x 22 cm.
Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit.




Ždrelac na otoku Pašmanu
Glagoljičko slovo Kako na groblju (inicijal), te još jedno vrlo izlizano slovo, vjerojatno Buki.
Moguće je da se radi o inicijalima pokojnika.

30 x 40 cm.


Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Zahvaljujem Draženku Samardžiću, ravnatelju Biogradskog zavičajnog muzeja, na poslanom opisu.

Lit.




Ždrelac na otoku Pašmanu
Nadpis na nadgrobnoj ploči koji sadrži tri slova: F B M. Vjerojatno je riječ o inicijalima imena pokojnika.


F B
M
Ždrelac na otoku Pašmanu
30 x 40 cm.
Odljev u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja grada Biograda

Lit.




Grusi - Briševo (kod Zadra)
posudice za sveta ulja s urezanim glagoljskim slovima US (Ulje Sveto), 18. st.


Posudice su izložene na Izložbi glagoljice u SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti) u Zadru.

Na posudicama glagoljicom piše:

US (tj. Ulje Sveto)

Pogledati opis nadpisa na str. 33 članka Grozdane Franov Živković.


Lit.  Grozdana Franov Živković: Stalna izložba glagoljice na zadarskom području, Bašćina br. 12, str. 28–33, vidi Ulje Sveto na str. 32
 


Kostanje (Poljica kod Splita)
dio stare oltarne slike iz 1761. u župnoj crkvi sv. Mihovila


Dio stare oltarne slike iz 1761, s likovima sv. Jeronima lijevo i sv. Roka desno.
Narisao Filippo Naldi iz Firence.


Glagoljička knjiga (MISSAL RIMSKIJ), na stranici gdje sv. Jeronim piše glagoljicom.
Riječ je o Rimskom misalu odobrenom od pape Urbana VIII., koji je priredio
fra Rafael Levaković, a objavila Kongregacija za širenje vjere u Rimu 1631.
Podrobnije vidi u [Premerl, str. 65-67]

Lit. Daniel Premerl: „Sanctus Hieronymus litterarum illyricarum inventor“ – ikonografija svetoga Jeronima kao tvorca glagoljice, Kroatologija, Vol. 13 No. 3, 2022., str. 53-75



Bogdašić, selo u Boki kotorskoj

U selu Bogdašić pored Tivta (Boka kotorska), u crkvi Sv. Petra, odkriven je hrvatski glagoljički nadpis. Također je glagoljička misa (tj. katolička misa na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku umjesto na latinskom) služena u toj crkvi. Isto vrijedi i za selo Kostajnicu pored grada Perasta. Ove dvije župe bile su glagoljaške skroz do 19. st.




Sutomišćica na otoku Ugljanu kod Zadra
Crkva sv. Eufemije, ime don Bože Grgureva na poleđini tabernakula (18./19.st.)

Na poleđini drvenog tabernakula u crkvi sv. Eufemije u Sutomišćici, glagoljičkim je pismenima urezano ime

don Božo Grgurev


Lit. Grozdana Franov-Živković: Glagoljaš don Bože Grgurev (30. 5. 1744. - 29. 9. 1829.), Slovo rogovsko, br. 3 (2015.), 4-7.



Glavotok
19. st.?, nadpis na ispovjedaonici u Samostanu sv. Marije u Glavotoku na otoku Krku


Glagoljička slova I i SLOVO s dvojakim značenjem: Isus i ispovjedaonica.
Pretpostavljamo da je taj nadpis na pregradnoj pločici izradio Dragutin Antun Parčić u 19. st.

Ispovjedaonica s vidljivom pregradnom pločicom. Fotografirano 2018.
Pored ispojedaonice stoji fra Tomislav Kero.



Bakar
Jama na Bukovu, nekoliko stotina metara od središta Bakra


Iže V
L A

Budući da Iže ima samo brojčanu vrijednost, onda bi "Iže Vidi" moglo značiti brojku 13 (iako se u tom kraju brojka 13 piše redovito kao Vidi Iže; zahvaljujem g. Milanu Paunu na ovoj primjetbi). Po analogiji, LA bi mogla biti brojka 51. Način pisanja slova Vidi odaje početnika u pisanju glagoljice, kao i pisanje slova A. Teško je predložiti dataciju.

Fotografija je dobivena ljubaznošću g. Ranka Starca, arheologa iz Bakra.


Drugi dio (19. - 20. st.)





Literatura

  • [Fučić, Glagoljski natpisi] - [PDF]
  • Predavanje Branka Fučića održano 3. rujna 1992. u Bermu u Istri (video)
  • Branko Fučić: Iz istarske spomeničke baštine I, Matica hrvatska, Zagreb 2007., ISBN 953-150-791-1 (especially pp 173-351, Glagoljska baština - Glagolitic Heritage); on maps on pp 204 and 205 Humac should be much more to the east - in Herzegovina; also, in Kijevo there is no any known glagolitic inscription, but it should by the village of Kijevac on the northern slopes of the mountain of Kozara, which is placed much more to the north - near the Sava river; the same mistakes appear in Fučić's article in Croatia/Europe, part I (Croatia in the Middle Ages); Fučić is not the author of these maps.
  • Vedran Žužak:
    • Glagoljski epigrafi biogradskog kraja, u zborniku radova Glagoljica i glagoljaštvo u Biogradskom kraju, Biograd-Zadar, 2014., ISBN 978-953-247-038-3, str. 175-208.
    • Glagoljska epigrafika zadarskog otočja, [PDF, 70 str.], Diplomski rad, Sveučilište u Zadru, 2006. (mentor prof.dr. Slavomir Sambunjak); objavljen u časopisu Čakavska rič, Split, XXXV, br. 2 (2007), 249-322.
  • Nedo Grbin:
    • Glagoljica i glagoljaši u Sukošanu, u Župa Sukošan, Župni ured Sukošan, 1989.
    • Glagoljski spomenici na zadarskom području, u Iskoni bje slovo, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2001.
  • Damir Viškanić: Brsečka epigrafika, Liburnijske teme 8, Brseč i brsešćina, 1994., str. 93-101
  • Damir Viškanić: Brsečki glagoljski natpisi, Riječki teološki časopis 3/1, 105-110
  • Sandra Požar: Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi, Brseč - Mošćenička Draga, 2017.
  • Marina Ninčević, Draženko Samardžić: Katalog zbirke odljeva glagoljskih nadpisa Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, 2017. ISBN 978-953-95626-9-4
  • Mirko Valentić, Lada Prister: Zbirka kamenih spomenika, II. dopunjeno izdanje, Katalog muzejskih zbirki XXXVI., Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.
  • Mate Bobanović: Zbirka originala i odljeva glagoljskih natpisa u Zavičajnom muzeju u Biogradu na Moru, Slovo Rogovsko br. 4, 2016., str. 35-37.
  • Grozdana Franov-Živković: Izložba Glagoljica na benkovačkom području, Bašćina br. 15 (2014.), str. 30-31.
  • Željko Bistrović: Šareni trag istarskih fresaka, Pula 2011., ISBN 978-953-7001-16-2
  • Darko Komšo: Nove spoznaje o glagoljici na području Kanfanarštine, Dvegrajski zbornik 1, Kanfanr 2011., str. 7-25.
  • Brigitta Mader (Austrijska akademija znanosti), see also brigittamader.com
    • Die glagolitischen Denkmäler im österreichischen Küstenland aus der Sicht der k.k. Zentralkommission für Kunst- und historische Denkmale in Wien
    • Glagolski napisi v p.c. sv. Roka v Borstu (Obcina Koper, Slovenija) Nove price glagolskega pismenstva v Istri. (Le scritte glagolitiche nella chiesa di San Rocco a Borste (Comune di Capodistria, Slovenia)
    • Non procul a fonte Timavi. Un graffito glagolitico in San San Giovanni di Duino (Italia)
    • Bemerkungen zu einer wenig bekannten glagolitischen Kritzelinschrift in Muggia Vecchia
    • Glagolitisches aus Istrien und Umbrien
    • Glagolitische Pilgerinschriften aus dem Kloster San Damiano bei Assisi
    • GLAGOLSKI NAPISI V PC SV. ROKA V BORŠTU (OBČINA KOPER, SLOVENIJA): NOVE PRIČE GLAGOLSKEGA PISMENSTVA V ISTRI
    • I graffiti glagolitici in Italia [PDF] - Symposion Olmütz / Olomouc 2007 ITINERA LATINITATIS
    • Glagolitschies Schrifttum
  • Sena Sekulić-Gvozdanović: Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, Golden Marketing - Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 978-953-212-120-9
  • Krešimir Kružić: Povijest Zagore, Književni krug Split, 1996.
  • Mladen Juvenal Milohanić: Glagoljski natpisi i zapisi na Bujštini, MH Buje, 2018.
  • Darko Žubrinić: Pokušaj nastavka "Glagoljskih natpisa" akademika Branka Fučića // VI. kongres hrvatskih povjesničara
    Rijeka, Hrvatska, 2021. str. 1-9 (na spomenutom Kongresu je sažeto prikazana ova mrežna stranica)
  • Marijan Bradanović: Branko Fučić, povjesničar umjetnosti i konzervator, Rijeka 2022.



Karta kakvu je Strohal planirao u svojem djelu Hrvatska glagolska knjiga:

Rudolf Strohal: Narodni blagdan i hrvatska glagolska knjiga, Pučka prosvjeta, 7, 1911., 97-99 (zahvaljujem g. Đuri Deželiću na fotografiji karte iz ovog članka). Evo kratkog izvatka s kraja članka:


...Kako su se mnogi glagolski hrvatski spomenici izgubili i kako mnogi leže još neproučeni, pokušao sam ja na priloženoj karti ustanoviti ona mjesta, za koja sam se na temelju sačuvanih i do sada proučenih hrvatskih glagolskih spomenika osvjedočio, da se je u njima glagolsko pismo upotrebljavalo...

Dakako da je broj tih mjesta za sada po meni ustanovljenih vrlo malen, ali sam uvjeren, da će se taj broj sve više i više umnažati, čim marljivije budemo proučavali hrvatsku glagolsku knjigu. Dapače, ja sam i sam već neka nova mjesta našao poslije ovoga moga prvoga izratka rečene karte... [1911.]


Pretpostavljamo da su na mnogim mjestima koja je u gornji zemljovid ucrtao Rudolf Strohal, doista postojali glagoljički nadpisi. Rudolf Strohal je u Fučićevoj monografiji Glagoljski natpisi nedvojbeno najcitiranija osoba.



Hrvatski glagoljički natpisi od 10. do 13. st.

Hrvatska glagoljica klesana u kamenu

Glagoljica na Bujštini, film Josipa i Inočente Ružić iz 1995., prema scenariju i tekstu vlč. Mladena Juvenala Milohanića



Primjetbe. Darko Komšo (ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli)  i Željko Bistrović opisali su u časopisu Dvegrajski zbornik nove glagoljičke grafite evidentirane kod Kanfanara u Istri, u crkvama svete Agate, svete Marije od Lakuća, svetog Antona i Svete Marije Magdalene.

Željko Bistrović je objavio nekoliko čitanja novoodkrivenih glagoljskih natpisa u Vižinadi, Punta Križi na Cresu, crkvi Sv. Ivana u Lovranu i Naklu u Sloveniji. Zajedno s Darkom Komšom održao je predavanje o novoodkrivenim glagoljskim natpisima u Istri na Susretima na dragom kamenu posvećenim desetoj godišnjici smrti Branka Fučića.  Odkrio je i pročitao nove epigrafske natpise u Lovranu, Brseču, Dobrinju, Vrbniku, Kastvu kao i niz glagoljičkih grafita na zidnim slikama u Gologorici, Gradinju, Labincima, Kastvu i drugdje. Neke od ovih grafita spomenuo je u svojoj knjizi Šareni trag istarskih fresaka. Također je dopunio čitanja nekih poznatih zapisa, kao što je onaj Guerina Tihića na notarskom protokolu koji se čuva u Državnom arhivu u Rijeci. Objavljeni nadpisi (Vižinada, Lovran, Punta Križa, Naklo) bit će uskoro navedeni i na ovoj mrežnoj stranici.

Članak koji je napisao Darko Komšo u Dvegrajskom zborniku (Kanfanar),  donosi tridesetak novih nadpisa odkrivenih na području Kanfanara u Istri.

Mate Bobanović je u svojem predavanju održanom 23. travnja 2019. u Matici hrvatskoj u Zagrebu, tijekom kolokvija Odjela za hrvatsko glagoljaštvo, iznio podatak da je nakon 1982. (tj. nakon objavljivanja Fučićeva monografije Glagoljski natpisi) na zadarskom području otkriveno 36 novih glagoljičkih nadpisa (neki od njih su oštećeni, a neki izgubljeni).