Glagoljaški kutak u Zavičajnom muzeju BiogradPriredio
Darko Žubrinić
2012.
Zavičajni muzej Obala P. Krešimira IV 22 23210 Biograd na Moru tel./fax - 023/383-721 Zbirka
gipsanih odljeva u
Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja u Biogradu.
Benediktinci u Hrvatskoj Izvorni spomenik (škljocnite mišem da dobijete veću fotografiju) a) b) a) b) FBM Zahvaljujem prof. Draženku Samardžiću na poslanom opisu. Opis iz monografije Branka Fučića, Glagoljski natpisi, 1982. Zahvaljujem prof. Draženku Samardžiću na poslanom presliku. a) b) Izvorni spomenik iz 1737. g. na zidu župne crkve Gospe od Karmela u Turnju Izvorni spomenik Izvorni spomenik Izvorni spomenik u Turnju-Tukljači proučava Mihaela Kozarec, učenica OŠ Fran Krsto Frankopana iz Zagreba (2011.) Izvorni spomenik Izvorni spomenik Izvorni spomenik Turanj, župna crkva Gospe od Karmela, neodgonetnuti natpis na desnom pomoćnom oltaru Neodgonetnuti natpis u župnoj crkvi Gospe od Karmela u Turnju. Čini se kao da je ovdje nešto klesano na vanjskoj fasadi župne crkva Gospe od Karmela u Turnju. Tkonski zbornik Tkonski zbornik 1520. Muka iz Tkonskog zbornika svjetlopis Riči moe poslušaite ter se naputiti daite, zač vam nauk oću dati kim oćete Boga znati. Boga i još vaše puti i kako vas djaval muti. Koga šege nisu ine ner da vsaka duša zgine. Zato se je vam čuvati a ne nemu ugajati. Ako nemu ugodite, vaše duše pogubite. Plaču pravda potribue da vsak grišnik muke čue. Rimski misal iz 1740. koji se čuva u crkvi sv. Stošije u Biogradu, usputni zapisi svjetlopis naslovnica svjetlopis Na 1782. bi teška zima, pade snig na 11. velače i na 12. velače, i dura je snig devet dana. Vse polećeno ne mogaše se iz kuće izaiti. Pozebe (h)rana, pozeboše masline da nie nikad tako čovik upazijo po svoj Dalm- maciji. Do levanta pokrepa blago i velo i malo. Ovo isto godišće bi veliki glad zašto ne bi (h)ra- ne nigdi, samo Sutumišćica i Preko. Bijaše rodilo ništo žita. A kotar vas gladan bijaše šeni- ca. O Božiću po 30 li(ba)r vina, pomalo ulja, ni- šta nijaki kapi. Zeleni pomalo ija se isti dan kad na 11 veče razbolih i drža me ognica. Jedanjest miseci a to se razbolih u Sutkošanu u parokiji isti dan kad poče snig padati. Zime ne čuh i bolest me progna iz paroe kući i tri puta me e 1783. činijo arci biskup povraćati se u Sutkošan u parokiu u Sutkošanu arćava parokija ma žene dobre već mi dava- hu nego parokija izmitaše. A kada pirpovidah sve u cri- kvu trčahu i mnogo me i svaka mi milosti dava- še. A s manom biše milost Božja radi straha, radi mno- štva puku vazda živlah u milosti Božjoj i zato mi svi otijahu dobro. I svaki me lublaše a popovi nenavidjahu i tako i ovdi u mojoi otažbini naiveće me popovi nenavide. Kralestvo nebesko i Božje neće se dati dangubećim, nego u službi Bož- joi nastojećim. Kralestvo Božije neće se dati skitaocem nego za službu Božju trudećim. <latinicom> na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji. Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi libre, prosso po dvadeset i sesst libar. Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici malo jih pomri od glada, a to samo jedan bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza- ra i Ssibenika i negove deržave od kozara. Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja. Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo. svjetslopis <latinicom> na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji. Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi libre, prosso po dvadeset i sesst libar. Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici malo jih pomri od glada, a to samo jedan bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza- ra i Ssibenika i negove deržave od kozara. Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja. Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo. <glagoljicom> 1784. Zatim poče kuga za dobrim litom. Ma to dobro lito. Lito bi samo u zadarskoi državi. I poče kuga u Sinskoi državi. Mnogi puk pomri i veće od glada nego i od kuge. Zatim okuži se Split umri ji mnogo više od dvi tisuće i osan deset. 1785. Posli toga za dvi godine posla Bog svemogući toliku obilnost (h)rane vina, ulja, navlastito ulja mnogo i to vino biše od Uglana do Bana [Banj na Pašmanu]. svjetlopis [O]vvo je misal mene d(o)n Jerlima Šimića. Kupih ga v Rimu kad bismo na svetomu litu 1774. 1781. kada bih u Sutkošana za paroka. Isto tekuć godišće biše vino eptino [tj. jeftino] po sve godišće i lito početi ga zete vrč do Velike Gospe do petnaest agusta. Sutra dan na svetoga Roka poče vino po pet jaski kvartuč. Zatim po svu esen i zi- mu po četiri ga zete kv(a)rtuč do prolića. Na proliće po libru vrč. ivi Ovo godišće bi toliko obilono. Godišče kruha i vina i ulja obilno da nie nika(d) tako obilnost u Su- tomišći(ci) i Preko i Lukoran bilo. Broj
14 upisan je na
glagoljaški način, ne kao XIV nego kao IVX.
Zahvaljujemo don Zdenku Miliću iz Biograda na pojašnjenjima. U glagoljaškom kutku Zavičajnog muzej u Biogradu čuvaju se i neki izvorni dokumenti: 1. Glagoljički dokument iz Biograda iz 1743. svjetlopis1 (glagoljčki brzopis) svjetlopis2 (glagoljčki brzopis) svjetlopis1 (preslovljenje latinicom) svjetlopis2 (preslovljenje latinicom) 2. Glagoljički dokument iz Sv. Filipa i Jakova iz 1740. svjetlopis (glagoljički brzopis) svjetlopis (preslovljenje latinicom) Misal Rimski iz 1741 s notnim zapisom i hrvatskim glagoljičkim pismom. Darko
Deković
i Danijela
Deković
Prof. Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd, prof. Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša Zadar i prof. Klara Eškinja Glavan, tajnica Udruge glagoljaša Zadar i predsjednica Turističke zajednice Sv. Filipa i Jakova, prigodom tiskovne konferencije u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja Biograd održane u povodu osnivanja Udruge 2012.g. Foto: Jelica Farkaš. Gipsane odljeve izložene u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja Biograd izradio je pok. Darko Vihard. Ta se zbirka temelji na skupljenoj građi, istraživanjima i objavljenim radovima Branka Fučića, Nede Grbina, don Zdenka Milića i Goroslava Oštrića. Naime 1980-tih godina ova je ekipa obilazila širi glagoljaški prostor zadarskoga područja i popisivala spomenički glagoljašku baštinu. Tako su nastali ovi gipsani odljevi na temelju uzetih otisaka. Ovi su odljevi bili izloženi 1990. g. u Zagrebu tijekom dvomjesečne izložbe pod naslovom "Glagoljski spomenici na području Zadarske nadbiskupije" u Klovićevim dvorima na Jezuitskom trgu. Zahvaljujem prof. Draženku Samardžiću, ravnatelju Zavičajnog muzeja grada Biograda, na dopuštenju da fotografije gipasnih glagoljičkih odljeva budu objavljene. Zahvaljujem prof. Juliji Vojković iz Zagreba na pomoći u digitalnoj obradbi fotografija (svjetlopisa). Više podataka o pojedinim spomenicima možete pronaći u [Branko Fučić, Glagoljski natpisi]. Knjiga je objavljena 1982., a od tada do danas je otkriveno mnogo novih glagoljičkih spomenika. Pogledajte na pr. impresivan zemljovid pok. Nede Grbina koji pokriva zadarsko područje:
Arbanasi, Banj, Benkovac, Bibinje, Bokanjac, Božava, Brbinj, Briševo, Crno, Ćokovac, Debeljak, Diklo, Dinjiška, Dobropoljana, Dračevac, Dragove, Drgulje, Galovac, Gorica, Grusi, Islam Latinski, Ist, Kali, Kolan, Korlat, Kraj, Krmčina, Kukljica, Luka, Lukoran, Ljubač, Medviđa, Molat, Mrljane, Murivca, Neviđane, Nin, Novigrad, Obrovac, Olib, Pakoštane, Pašman, Perušić, Petrčane, Poljana, Posedarje, Povljana, Preko, Premuda, Privlaka, Prkos, Rava, Radošinovac, Ražanac, Rožino, Sali, Savar, Seline, Sestrunj, Silba, Slivnica, Soline, Sukošan, Sutomišćica, Sv. Filip i Jakov, Školjić, Tinj, Tkon, Turanj, Veli Rat, Vir, Visočane, Vlašići, Vrana, Vrgada, Vrsi, Zadar, Zaglav, Zapuntel, Zaton, Zemunik Donji, Zverinac, Ždrelac, Žman (84 naselja) Objavljeno
po prvi puta 23.
rujna 2011. s ljubaznim dopuštenjem obitelji pok. Nede
Grbina.
Pogledajte legendu niže. Ovdje bismo htjeli čitatelja uputiti i na stalnu Izložbu hrvatske glagoljice koja se održava u glagoljaškom samostanu Franjevaca trećoredaca glagoljaša na otočiću Galevcu kraj Preka na otoku Ugljanu. Iz članka koji je napisao jedan Škot, Gordon McDaniel: 1659 birth register from Filipjakov (matica rođenih iz Sv. Filipa i Jakova)
1760 baptism from parish of Biograd (iz matice krštenih župe u Biogradu)
Iz Turna kod Sv. Filipa i Jakova, blizu Biograda Ja
dom
Šimun Dragnić is Tr- Izvori
Ajmo dico glagoljati Stalna izložba glagoljice u Zadru (SICU) Hrvatska glagoljička bašćina u Zadru i zadarskom području Mala enciklopedija hrvatske glagoljice Croatia - Overview of Its History, Culture and Science |