Hrvatsko-glagoljički Očenaš
priredio Darko Žubrinić, 2003.
Glagoljička početnica Jurja iz Slavonije pisana u Parizu oko 1400.:
Otče naš iže jesi na nebesihsveti se ime Tvoje.Pridi cesarstvo Tvojebudi volja Tvojajako na nebu i na zemlji.Hlib naš vsedanji daj nam ga danasi otpusti nam dlgi našejakože i mi otpuščaem dlge dlžnikom našim.I ne vavedi nas v napastna izbavi nas od neprijazni.Zapis Jurja Slovinca oko 1400. Hrvojev misal, 1404.:Zahvaljujem Gradskoj knjižnici Vukovar na susretljivosti (2007.)
Oče naš iže es- S lijeva je ostao prazan prostor za inicijal. Fotografirao Ivan Ferenčak.
Fotografija očenaša iz pretiska hrvatskog prvotiska iz 1483.
Glagoljaški očenaš iz primjerka hrvatskog prvotiska koji se čuva u Knjižnici HAZU u Zagrebu
Glagoljička početnica iz godine 1527.:
Glagoljički misal MR 180, 15. st., Metropolitana Zagreb Još
neke stranice iz glagoljičkog
misala MR 180
Glagoljički zbornik iz 1375. godine, pohranjen u Parizu (Bibliotheque Nationale, Slave 73), ima posebno mjesto među hrvatskim glagoljičkim spomenicima (jedini rukopisni "liber horarum"). Izdvaja se od ostalih hrvatskih glagoljičkih spomenika i po tome što ima dva teksta Očenaša: jedan među liturgijskim molitvama (f. 137v) koji se pripisuje ruci glavnoga pisca, Gregorija Borislavića, a drugi u misalskom dijelu - u Kanonu mise (f. 219r) i pripisuje se darovitom pisaru Stipanu. Oba se teksta razlikuju međusobno, a tekst Gregorija Borislavića razlikuje se od svih tekstova Očenaša u dosad poznatim hrvatskoglagoljičkim spomenicima, i to dvjema ključnim leksičkim pojedinostima - riječima "kraljevstvo" i "kruh" u zazivima. Time je dobiven odgovor na pitanje kad se u hrvatskom glagoljičkom Očenašu javljaju riječi "kraljevstvo" i "kruh". Izvor Anica Nazor. Izvor fotografije [Hrvatski očenaši u glagoljskim rukopisima] . Oxfordski brevijar-misal je hrvatska glagoljička knjiga pisana u 14./15. st. Čuva se u Bodleian Library u Oxfordu, Ms. Canon. lit. 172. Primijetite kako glagoljička slova vise na crtovlju kao rublje na užetu. Izvor fotografije [Hrvatski očenaši u glagoljskim rukopisima]. Primijetite vodoravne linije koje je glagoljaški pisac unaprijed ucrtao, a glagoljička slova vise s tih linija kao rublje na užetu. Više o tome vidi u članku Karakteristike hrvatske glagoljice.
Početak glagoljaškog Očenaša iz fragmenta hrvatskog glagoljičkog brevijara iz 15. st., koji se čuva u Beričićevoj zbirci u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu.
Očenaš za gluhe Hrvatsko-kajkavski Očenaš |