Hrvatsko-kajkavski Očenaš

priredio Darko Žubrinić, 2019.


Deveto izdanje molitvene knjižice objavljene na kajkavskom hrvatskom jeziku u Zagrebu 1898.:

Molitvena knjižica

Vu Zagrebu, 1898.


Primijetite da je Očenaš pisan tvorbenim pravopisom (u skladu s uzusima zagrebačke filološke škole; na pr. "odpusti", a ne "otpusti"):

Otec naš koji jesi na nebesih

sveti se ime tvoje dojdi kraljevstvo tvoje,

budi volja tvoja

kak na nebu tak i na zemlji.

Kruha našega vsagdašnjega daj nam ga danas.

I odpusti nam duge naše,

kak i mi odpušćamo dužnikom našem;

i nevpeljaj nas vu skušovanje,

nego oslobodi nas od zla.

Amen.


Zahvaljujemo gđi. Ljiljani Ivšić Fabricius na poslanoj informaciji.



Očenaš na bednjanskom kajkavskom govoru. Iako nije povijesno zasvjedočen, vrijedi ga pročitati i posluhnuti:


                              UOČO  NOŠ  *

                  Uočo noš, štari si ja na Nabe

                  Svate je Eima Tva

                  Deđi Kroljevstva Tva

                  Noj bou vuoljo Tvo

                  Kok na Nabu

                  Tok i na Zamlje

                  Kruyh  noš saukediešnji

                  Doj num gnjes

                  I etpuysti num douga noša

                  Kok i mei etpuščuma

                  Dužneikem nošim

                  I ne vejđi nos f kušnja

                  Nek edriješi ed zlega

                  AMEN



Napisala na bednjanskom kajkavskom govoru:  Ivanka Vrbanić r. Popijač, prof. (2019.)

Lektura i redaktura: Katica Rajić, zavičajna književnica, članica Matice hrvatske


*Uočo noš  =  Očenaš

*Y = u bednjanskom govoru se po profesoru Jedvaju glasovno realizira kao = u - s prijeglasom ili kao poluglas


Čita gđa. Ivka Fijačko (r. Strmečki) iz župskog zbora Sv. Mateja, Dugave, Zagreb (snimio Tihomir Prša, zborovođa, uz asistenciju Nade Carević):





Tihomir Prša, Ivka Fijačko (r. Strmečki), D.Ž. (2022.)
Foto Jadranka



Ljubaznošću gđe. Anke Ivanjek možemo Vam pokazati rukopisni Očenaš koji se nalazi u Pavlinskom obrednom priručniku (vidi str. 66) iz 1644. g., digitaliziranom na stranicama NSK (signatura R 3629), a postoji i pretisak iz 1991., objavljenom pod nazivom Pavlinski zbornik (signatura 647.755primj.a-b i RXI-8°-25 u trezoru).



Otec naš objavljen u Pavlinskom Zborniku iz 1644. g.
   
    Otec naš, ki si na nebeseh,

    sveti se ime tvoje,

    pridi kraljestvo tvoje,

    budi volja tvoja,

    kako na nebe, tako i na zmelje.

    Kruha našega vsagdenjega daj nam denes,

    i odpusti nam duge naše,

    kako i mu odpušćamo dužnikom našem.

    I ne vpelaj nas u zukusu,

    da izbavi nas od zla. Amen.




Josip Đurkovečki (1766. Sv. Ivan Zelina - 1832, selo Samarica; Jozhef Gyurkovechki) auktor je nekolio vrijednih knjiga na hrvatskom kajkavskom. Na primjer, KRATKO-ZPRAVEK, evangeliumov nedeljnih, i svetechnih, vu Peshti 1820., gdje se radi prekrasnom kajkavskom molitveniku za djecu. Na poticaj prof. Katice Šarlije, godine 2015. je objavljen pretisak te knjige.

Josip Đurkovečki je objavio i knjigu Izvod navukov od Boga i vere katoličanske (1819.), a u pripremi je pretisak te knjige.

U toj se knjigi nalazi Otecnaš, podrobno opisan (Del II. Od ufanja, str. 26-30). Evo tog teksta:

Molitva Gozponova

Otecnash

Otec nash, koji si na Nebesih,

Svetise Ime tvoje,

dojdi Kraljeztvo tvoje,

budi Volja tvoja kak na Nebu,

tak, i na Zemlji.

Kruha nashega vsagdashnjega daj nam denes,

i odpuzti nam Duge nashe,

kak, i mi odpuschamo Dužnikom nashem,

i ne vpeljaj nas vu Zkushavanje,

nego oslobodi nas od Zla. Amen.

Slovo ž u Dužnikom u izvorniku se piše kao okomito izduženo slovo s.
Zahvaljujem prof. Katici Šarliji iz Samarice na podatcima, poslanim svibnja 2020. g.


Kajkavski Očenaš koji se nalazi na str. 28 kajkavskog Novog zavjeta, koji je u rukopisu ostavio hrvatski svećenik Ivan Rupert Gusič (1761.-1821.) rodom iz Vivodine na padinama Žumberka. Naslov te knjige je


Sveto Pismo Novoga zakona

na horvatski jezik

po Ivanu Rupertu Gusiču

prenešeno i na svetlo dano


u izdanju HKD Sv. Jeronima, 2018.


Otec naš! Koj si na nebeseh;

    sveti se ime tvoje.

Dojdi kraljevstvo tvoje.

    Budi volja tvoja

    kak na nebu, tak i na zemlji.

Kruha našega vsegdašnjega daj nam denes.

I odpusti nam duge naše,

    kak i mi odpustčamo dužnikom našem.

I ne vpeljaj nas vu skušovanje.

    Neg oslobodi nas od zla. Amen.



PS. Stvarno piše "odpustčamo", a čita se odpuščamo.



Poslao g. Tihomir Prša, prof. crkvene glazbe (asistent na Kattedri umjetničkog područja Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - odsjek u Petrinji), orguljaš u župi sv. Mateja u Dugavama, Zagreb, lipnja 2020.

Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac odredio je "Molitve koje duhovni pastiri s pobožnem ljudstvom...občinsko moliti imaju..." (Zagreb, 1804.) u bogoslužju. Tako se između ostalih molitava nakon propovijedi nalaže nakon znaka križa moliti Otec naš "...i to nigdar pod nijeden način prepustiti".


U svuremenom načinu pisanja (a tako se i gornji tekst ima čitati; zahvaljujem g. Tihomiru Prši):

Molitve koje duhovni pastiri s pobožnem ljudstvom skerbi njihovi duhovnoj zaufanem občinsko moliti imaju.
Za hasen biškupije Zagrebečke po zapovedi i oblasti gospodina Biškupa za povekšavanje službe Božje
i obderžavanje složnoga i jednakoga načina vu molenju
na horvacki jezik obernjene i napervo dane,
... Vu Zagrebu, pritiskano vu Novoselskoj slovotiski 1804.


U suvremenom načinu pisanja (a tako se i gornji tekst ima čitati; zahvaljujem g. Tihomiru Prši):

Po vsakom Prodečtvu, ali kerščànskom nàvuku
ima Navučitel duhovni s cèlem pùkom skupa, glasno,
polehko, i ràzložno sledèča moliti,
i to nigdàr pod nijeden nàčin prepustiti.

Vu Ime Oca † i Sina † i Dùha Svetoga † Amen.

Otec naš, koj si na Nebesih.
Svèti se Ime tvoje. Dòjdi Kraljestvo tvoje.
Budi vòlja tvoja, kak na Nebu, tak i na Zemlji.
Kruha našega vsakdašnjega daj nam denes.
I odpùsti nam dúge naše,
kak i mi odpuščamo dužnikom našem.
I nevpeljaj nas vu skušavanje.
Nego oslobodi nas od zla. Amen.

Zdrava budi Marija, milosti puna,
Gospon s tobum, blagoslovljena Ti med ženami,
i blagoslovljen sad (= plod!) vutrobe tvoje Jezuš.
Sveta Marija, Mati Božja, moli za nas grešnike sada,
i na vure smerti naše. Amen.


Odredbe zagrebačkog biskupa Vrhovca (1752. - 1827.) o moljenju posebnih dodatnih molitava u liturgiji živjele su niz desetljeća nakon njegove smrti. Tako u molitveniku "Molitve" koji je sadržavao red bogoslužju dodatnih molitava na kajkavskom jeziku, u izdanju iz 1842.  nalazimo parafrazu teksta "Otec naš" u obliku strofe pjesme s četiri kitice od kojih prva počinje s tekstom "Vu Ime tve, sveto Trojstvo". Pjesma koja je navedena s notnim zapisom u G-duru predviđena je za pjevanje "pred prodečtvom". (Tihomir Prša, prof.)


U svuremenom načinu pisanja (a tako se i gornji tekst ima čitati; zahvaljujem g. Tihomiru Prši):

Hižna knižica, vu koje vsakojačka vračtva tuliko duhovna, kuliko svetska domača zaderžavaju se,
osebujno, kak jeden hižni gospodar proti Bogu, i bližnjemu svojemu, proti sebe samomu:
i kak tulikajše vu svojeh posluvanjeh mora se ponašati,
Na Hvalu Božju, i na hasen vseh Hižneh Gospodarvo verno skupa spravljena.
Z dopuščenjem višejšeh. Vu Zagrebu
pritiskano (vu) Ces(arskoj) Kralj(evskoj) slobodnoj
Novoselskoj Slovotiski,
1797.

Hižna knjižica iz 1797. leta na str. 10, između ostalih "Mešneh molitev" donosi tekst koji se vjernicima krajem 18. st., u kontekstu latinske mise, preporučao za moljenje u dijelu neposredno prije Pater noster. Naime, nakon izmoljene pripravni molitve "O Bog Otec" vjernika se potiče da zajedno s misnikom "izmoli ves Otec naš". Ovaj navod stoga potvrđuje da se i u nepromjenjivim dijelovima liturgije u sjevernoj Hrvatskoj koristio kajkavski književni jezik u bogoslužju. (Tihomir Prša, prof.)





Iz obiteljske knjižnice Anke i Mirka Ivanjek



Tiskano vu Zagrebu 1892. g.

Otec naš koji jesi na nebesih
sveti se ime tvoje
dojdi kraljestvo tvoje,
budi volja tvoja,
kak na nebu tak i na zemlji.
Kruha našega vsagdašnjega daj nam ga danas.
I odpusti nam duge naše,
kak i mi odpušćamo dužnikom našem;
i nevpeljaj nas vu skušovanje,
nego oslobodi nas od zla, Amen.


Tiskanu u Zagrebu 1892. g.

Otec naš, koi jesi na nebesih,
sveti se ime tvoje,
dojdi kraljestvo tvoje,
budi volja tvoja,
kak na nebu, tak i na zemlji.
Kruha našega vsagdašnjega, daj nam ga danas.
I odpusti nam duge naše,
kak i mi odpušćamo dužnikom našem;
i nevpeljaj nas vu skušovanje,
nego oslobodi nas od zla. Amen.


Gđa. Anka i g. Mirko Ivanjek u svojem gostoljubivom domu u Brdovcu kod Zaprešića

Zahvaljujem obitelji Ivanjek na gostoprimstvu, kao i gđi. Ljiljani Troskot i vlč. g. Antonu Šuljiću na ugodnom druženju lipnja 2020. g.
Fotografije su objavljene s ljubeznim dopuštenjem obitelji Ivanjek.




Evo još jedan lijepi zagrebački Očenaš:


Kao veći primjer je kajkavski "Očenaš" u izgovoru starih Agrámera - zagrebéčkih kajkavaca (bold = mjesto nagleska):

Japa naš kteri si f 'nebesih

nek sesvete ime Tvoje,

nek prihaja cesarstvo Tvoje,

nek bu volya Tvoja

kakti na nebe tak

pa na zemle.

Kruhek naš sakdajni nam daj denes

ter odpuščaj nam dugi naše,

kakti mi odpuščamo dužnikom našim,

ter naj nas fpelati vu skušnje,

nek nas zbavi od sekih hudobah.

F'se veke vekof, Amen.



Izvor je https://hr.metapedia.org/wiki/Kajkavica_(k%C3%A4jk%C3%A1f%C5%A1%C4%8Dina)



Vrlo stari kajkavski očenaš nalazi se kao pripis na kraju inkunabule tiskane Pomerium, sermonum de tempore tiskane 1489. Knjiga se čuva u Knjižnici grkokatoličke eparhije u Križevcima. Zahvaljujemo biskupu Milanu Stipiću, te prof. Renati Husinec na susretljivosti tijekom posjeta 9. prosinca 2022. (kada su Mirna Lipovac i DŽ imali čast održati predavanje o Dragutinu Antunu Parčiću).




Kajkavski očenaš pripisan na kraju spomenute križevačke inkunabule tiskane 1468.,
moguće već koncem 15. st. ili u 16. st. Je li to najstariji poznati kajkavski očenaš? (Ovaj tekst je unesen 2022.)

+
Otec naš ki jesi na nebeseh, sveti se ime tvoje,
pridi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako
ne nebe, tako na zemlje, kruha našega vsagdenjega
daj nam ga denes, ter nam odpusti duge naše, kak
i mi odpuščamo dužnikom našim, na vpelaj nas
v skušnje, da obari nas od suda. Amen.

("obrainas" - možda treba biti "obrani nas")

Zdrava Marija milosti si puna, gospon bog je
s tobom, blažena si ti med ženami, blažen je
sad utrobe tvoje, Isus Krs. Amen

(sad utrobe = plod utrobe)

Ispod toga je pripis druge ruke, u drugom redku kojeg se nazire "ano 76 dne 26 maj," tj. vjerojatno godine 1576, dne 26. maja.
U zadnjem redku stoji "I na smertnu vuru našu", a izgleda kao da piše ista ruka kao i Očenaš i Zdravomariju.

Željko Vegh: O grkokatoličkoj katedrali

Željko Vegh: Knjižnica Grkokatoličke katedrale [PDF], Muzeologija 48-49, str. 191-197.

Greek Catholic Cathedral of the Holy Trinity


Očenas z'Međimurja


Japek naš ki si v nebesih,

nek se sveti ime Tvoje,

nek prihaja cesarstvo Tvoje,

nek bu volja Tvoja

kak na nebi tak i na zemlje.

Kruhek naš vsakdanešnji nam daj denes

ter odpuščaj nam duge naše,

kak i mi odpuščamo dužnikom našim.

ter naj nas vpelati v skušnje,

nek nas zbavi od vsakih hudobah. Amen.


Izvor: Oče naš


Verzija Očenaša kako se molio u Donjem Vidovcu, istočno Međimurje, do četrdesetih godina 20. stoljeća.

Otec naš,

koj si na nebesi,

sveti se ime tvoje,

naj dojde kraljestvo tvoje,

kak na nebi, tak i na zemlji.

Kruh naš sakidešnji

dej nam ga denes,

i otpusti nam doge naše

kak je i mi otpuščamo dužnikom našem.

i ne vpeljaj nas vu skušavanje,

nego nas mentuj sakoga zla

Amen.


Zdrava Marija milošče puna

gospon je s tebom, blagoslovljena si ti

med sega sveta ženami.

Blagoslovljen naj bo i plod vutrobe tvoje Isus.


Sveta Marija mati Božja

molji za nas grešnike, kak denes,

tak i da dojde vura smrti naše.

Amen.


Slava ocu i sinu i duho svetomo,

kak je bilo na početko, tak naj bo i vezda

i sigdar i na se veke vekov.

Amen.

Ljubaznošću g. Ivana Zvonara, Varaždin.
Govorilo se: „Tak je bil betežen kaj je ne mogel Otecnaša zmoljiti.“


Josip Mikulec (rođen u Krušljevu Selu, Hrvatsko Zagorje), zapis iz 1930.
Prema kazivanju njegove majke Katarine Novosel Mikulec, godine Gospodnje 1888.

Otec naš ki jesi na nebesi

sveti se ime Tvoje

da dojdeme f Kraljevstvo Tvoje

Budi volja tvoja,

kake na nebu take i na zemlje.


Kruha našega sakdašnjaga dej na Buak i denes,

i otpusti nam Buak duge naše

kakje i mi otpuščame dožnikam našam,

i nehpejle nas u skušavanje

nek nas oslobuadi Buak od Zla. Amen!



Navedimo i Očenaš Bartola Jurjevića (Gjrugjevića), 1506.-1566., koji neprijeporno sadržava elemente kajkavskog govora (vsagdanjega, odpušćaj, pelaj).

The Englishman Hugh Goughe wrote "The Ofspringe of the House of Ottomane", published in London in 1570, which is a translation of Gyurgieuits' book "De origine imperii Turcorum". In Goughe's book there is a dialogue in Croatian with a parallel English translation, alongside with two prayers in Croatian (Our father and Hail Mary).


Source Branko Franolic: Georgijevic's Description of Turkish Ways and Customs: Unique Work Published in London in 1570, Croatian Times, London 1977 (many thanks to Dr. Franolic for sending me this article)

Let us present again Lord's Prayer in Croatian using contemporary orthography.


Nas otče ki jesi na nebesi
Our father which arte in heaven

Sveti se tvoje ime. Kraljevstvo
Holowed thy name. They kyngdome

pridi, tvoja volja budi na zemlji kako
come, they will be done in earthe as it is

na nebu. Daj nam ga danas našega
in heaven. Give onto us this day our

vsagdanjega kruha, i odpušćaj nam naše duge,
daillye bredde, and forgeue us oure debts

kako mi odpušćamo našim dužnikom, i
as we doe frgeue our debters, and

ne pelaj nas v napast, da izbavi
leade not us into temptation, but deliver

nas od neprijazni, Amen.
us from evil, Amen.

 

Note that the word order of Croatian follows the word order of English version of Lord's Prayer. The Lord's Prayer in Croatian with the usual word order would be as follows (compare with the Croatian Glagolitic Lord's Prayer, 1375, Bibliotheque nationale in Paris, which is very close):

Otče nas ki jesi na nebesi \\ Sveti se ime tvoje \\ pridi kraljevstvo tvoje \\ budi vlja tvoja \\ kako na zemlji tako i na nebu \\ kruha vsagdanjega daj na ga danas \\ i odpušćaj nam duge naše \\ kako i mi odpušćamo dužnikom našim \\ i ne pelaj nas v napast \\ da izbavi nas od neprijazni, Amen.





Mali kajkavski rječnik z'Okića

Kajkavski govor u glagoljičkim knjigama

Croatian dialects interactive atlas project directed by Dr Velimir Piskorec

Hrvatsko-glagoljički Očenaš