Neke osobitosti hrvatske glagoljice

Darko Žubrinić, 2011.
Viseći stil

Koordinatna mreža crta se prije pisanja, a slova hrvatske glagoljice vise na osnovnoj liniji. Dakle ne stoje na osnovnoj liniji, kao u latinici. To je inače osobitost starih pisama s Bliskog Istoka.

Oxfordski brevijar-misal je hrvatska glagoljička knjiga pisana u 14./15. st. Čuva se u Bodleian Library u Oxfordu, Ms. Canon. lit. 172. Primijetite kako glagoljička slova vise na crtovlju kao rublje na užetu. Izvor fotografije je [Hrvatski očenaši u glagoljskim rukopisima] .


P

V

V


Ž

Z


Inicijal slova Zemlja u Hrvojevu misalu pisanom 1404. također pokazuje ucrtanu koordinatnu mrežu
i elegantan viseći način pisanja glagoljičkih slova u odnosu na osnovnu liniju.

Kopenhagenški misal s konca 14. st. je hrvatski glagoljički misal koji se čuva u Kraljevskoj knjižnici Det Kengelige u Kopenhagenu. Zahvaljujem dr. Mladenu Ibleru iz Danske na poslanoj fotografiji. Ova fotografija također pokazuje koordinatnu mrežu i lijepi viseći stil u pisanju slova hrvatske glagoljice.


Novaljanski 2. brevijar, 1495. Jasno se vidi crtovlje na kojem vise hrvatska glagoljička slova.
Ispisao ih je znameniti pop Martinac.


Pojedinst s iste stranice Novljanskog 2. brevijara, 1495.


Još jedna pojedinost iz Novaljanskog 2. brevijara, 1495., kojega je pisao pop Martinac.
Zahvaljujem vlč. g. Ivanu Peraniću.


Orijentacija nekih glagoljičkih slova na lijevo

Još jedna osobitost glagoljice je da su neka od slova očevidno orijentirana s desna na lijevo, tj. suprotno od smjera pisanja. Takav je slučaj s glagoljičkim slovima JEST (6), ON (80), UK (400), a možda i s JUS. Manje je poznato da je takav i slučaj s glagoljičkim slovom ZELO. Doista, evo kako to slovo piše Jurjaj Slovinac:


zelo, 8
Juraj Slovinac oko 1400. godine, u rukopisu koji se čuva u Gradskoj knjižnici u Toursu u Francuskoj

Koliko je autoru ovih redaka poznato, velika većina glagoljških knjiga i rukopisa do početka 19. st. imaju glagoljičko slovo ZELO upravo tako orijentirano, a ne obratno. Čini se da je do zabune došlo na temelju tablica nekih znanstvenika još iz 19. stoljeća (Šafaržik?). Zanimljivo je da je tu pogrešku prenio i akademik Branko Fučić u svojem znamenitom djelu Glagoljski natpisi objavljenom 1982,, pa se takav običaj jako priširio.

Otkriće pravilne orijentacije glagoljičkog slovo ZELO zahvaljujem jednom upitu g. Milanu Pajičiću iz Vukovara tijekom tečaja glagoljice koji sam godine 2005. imao čast održati u Gradskoj knjižnici Vukovar. Kada sam na školsku ploču ispisivao glagoljičku azbuku, te napisao glagoljičko slovo ZELO orijentirano na desno (prema Fučiću), g. Pajičić, tada učenik srednje škole, me je upozorio da to nije u skladu s tim kako ZELO piše Juraj Slovinac (Jurjeva je tablica u tom trenutku bila projicirana putem računala na platnu pored ploče na kojoj sam pisao). Zato iskreno zahvaljujem g. Milanu Pajičiću, čije me je pitanje dovelo do razumijevanja pravilnog pisanja glagoljičkog slova ZELO.


zelo, 8
Pop Martinac u Novaljanskom drugom brevijaru iz 1495.

Prema podatcima koje mi je poslao g. Ivan Ferenčak, ima vrlo i primjera gdje je ZELO okrenuto na desnu stranu, na pr. kod Illirico 4 (Omišaljski misal)

Zastavica kod ZELO okrenuta na lijevu stranu nalazi se na pr. u

  • Drugom novljanskom brevijaru iz1495. (zahvaljujem g. Ivanu Ferenčaku)
  • Kod Jurja Slovinca iz oko 1400.
  • Hrvojevu misalu iz 1404. (zahvaljujem g. Ivanu Ferenčaku)
  • Drugom vrbničkom misalu iz 1462. (zahvaljujem g. Ivanu Ferenčaku)
  • Misalu-brevijaru Kopitareve zbirke iz 15. st.  (zahvaljujem g. Ivanu Ferenčaku)
  • Hrvatskom prvotisku iz 1483.

Ipak, zastavica okrenuta na desnu stranu javlja se u Illirico 4 (Omišaljskom misalu):


zelo, 8
Illirico 4 (Omišaljski misal), čuva se u Vatikanskoj knjižnici

Koliko nam je poznato, pitanje učestalosti lijeve orijentacije slova ZELO u odnosu na desnu orijentaciju još nije istraženo. Čini se da je daleko veća učestalost orijentacije na lijevo.

Najljepše zahvaljujem g. Milanu Pajičiću iz Vukovara na poticaju da se to pitanje istraži. Do potiacja je došlo tijekom mojeg tečaja glagoljice u Gradskoj knjižnici Vukovar 2005.


G. Milan Pajičić na tečaju glagoljice D.Ž. u Vukovarskoj knjižnici 2007. skroz desno.

Na sljedećoj fotografiji s tečaja glagoljice iz 2010. koji je u Vukovaru vodio prof.dr. Vladimir Ćepulić, učenik Milan Pajičić je skroz lijevo.





Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatia - Overview of History, Culture, and Science