Vrbnički 1. brevijar, 13/14.st.
Misal Illirico 4, početak 14. st.
Pašmanski brevijar, 14. st.
Kirinov psaltir, 1359.
Misal kneza Novaka, 1368.
Brevijar Illirico 5, 14. st.
Brevijar Illirico 6, 1379.
Brevijar Vida Omišljanina, 1396.
Ročki misal, 14. st.
Berlinski misal, 1402.
Hrvojev misal, 1404.
Beramski misal, prva trećina 15. st.
Misal Illirico 8, 1435, Vatican
Bodlienski misal 2, Oxford, 15. st.
Novljanski II. brevijar, 1495.
Fraščićev psaltir, 1463.
Petrisov zbornik, 1468.
Vinodolski brevijar, 1470.
Illyrico 10, 1485.
Novljanski odlomak misala, 15. st.
Kolunićev zbornik, 1486.
Baromićev brevijar, 1493.
Petrinićev zbornik, 1503.
Tkonski zbornik, početak 16. st.
Brozićev brevijar, 1561.

Usputni zapisi i pripisi u hrvatsko-glagoljičkim knjigama

I gdo knige počtuje, da je knigami počtovan...
Broz Kolunić, 1486.

Darko Žubrinić, 2003.

Glagoljički zapisi i pripisi daju nam vrijedne obavijesti o životu i jeziku Hrvata prije mnogo stoljeća. Daju nam obavijesti o sudbini knjiga, njihovoj dataciji. Neki od zapisa su i po nekoliko stoljeća mlađi od vremena nastanka knjige.

Većina usputnih glagoljičkih zapisa nalazi se u brevijarima, misalima i kodeksima upisana kurzivnom glagoljicom, bilo na marginama stranica, bilo na ostalim praznim dijelovima stranica. Pripisi su najčešće pisani ustavnom glagoljicom.

U pripremi sam se poslužio u prvom redu monografijama češkog stručnjaka Josefa Vajsa objavljenim u Pragu i Zagrebu.

U tekstu su napravljene neke preinake originalnog teksta. Naime izvorni zapis najčešće nema rečenicu složenu u današnjem smislu, jer nema točke i zareza, kao niti velikih i malih slova. Za jat sam upotrijebio ikavsku, ijekavsku ili ekavsku inačicu po vlastitom osjećaju. Npr. mjesec - misec - mesec, leto - ljeto - lito. Mjestimice je stavljena jotacija, npr. ošće - jošće, e - je, Elena - Jelena. Kratice su uglavnom razriješene. Tekst je u izvorniku dijelom oštećen, što je mjestimice označeno s tri točkice.

Osobito je dirljiv tekst o otkupu knjige Illyrico 5 (glagoljičkog brevijara pisanog u 14. st. u Lici) od Turaka godine 1487.

Uz knjigu je obično naveden broj listova. Ne zaboravite da svaki list ima dvije stranice. Npr. Vrbnički misal ima 259 listova pergamene, tj. 518 stranica.

Prednja strana zove se recto (oznaka r), a stražnja verso (oznaka v). Jedna stranica ima obično dva stupca. Dakle jedan list ima ukupno četiri stupca, koji se označavaju redom s a, b, c i d.

Primijetite da se većina spomenutih knjiga nalazi u uglednim knjižnicama, nerijetko i izvan domovine (ili izvan otačastva, kako bi rekli glagoljaši).

Znajući da su pogreške neizbježne, svaku vašu sugestiju i primjedbu (makar kako malu) primit ću sa zahvalnošću.


Vrbnički 1. brevijar, 13/14. st. (Vrbnik)Vrbnički 1. brevijar, 13/14. st., župni dvor u Vrbniku, 259 listova pergamene (vidi sliku)

list 190 b

1506. miseca ijuna va to vrime pride car turski na Ugrsko kralevstvo

1517. miseca ijuna va to vrime bi razoren Rim od Španola i biše velika tuga v Rimi i po vsem Krstjanstvu - i bi glad velik da mrahu ljudi od glada...

I pomri to leto v otoci Krčkom od glada ljudi veće od dvi sto 20. Za tim letom bi jošće veći glad.

1549. envara dan 9. Ta dan služi mladu misu pop Ivan Hraščić. I tolik studeno ta dan i jutro... nim da se vino smrzavaše... da se vse smrzavaše ča biše v kaleži... I biše redovniki to leto v Vrbnici domaćih 42 a zviše ki bihu zvani...


Misal Illirico 4, početak 14. st., Apostolska knjižnica u Vaticanu, 278 listova pergamene

list 227 v (zaklada kneza Ivana Frankapana za mise zornice u Omišlju i svim kaštelima otoka Krka iz 1470.)

Mi knez Ivan Frankapan krčki modruški i pročaja damo vedeti vsim i vsakomu kde bude potribno videti to naše odlučenie ko odlučismo za pobolšanie naše i našega stanja da otlučismo i otlučuemo da po vsih kaštelah našega otoka da se služi edna misa v zore vsaki dan na slavu Božiju. I v ime te službi daemo našim kapelanom z Omiši ki su i vi budu: naiprvo zemle vse to, ča e naše pod gradc pred Omišlem da e pod kapitul vše rečeni vikovičnim zakonom. I k tomu im pridasmo naših ovac 100 ter koz 100, 1470. miseca novembra.

list 277 (u inventaru crkve u Omišlju iz 1425. spominje se Biblija, ali nije jasno je li glagoljička ili latinička; još jedna nejasnoća: u Vajsovom tekstu na str. 81 piše godina 1475., a ispod glagoljicom 1425.)

V Hristovo ime amen, 1425. miseca ijuna 17. dan kada poslasmo vsa općina i plovan s redovnici esu dali v Krk po zapovedi knže milosti kneza Ivana: naiprvo kaleži 4, Bibliju, misali 4, knigi liendi, paramentu paru 2, kaleže tri... ubrusa 2 na kaležih...


Pašmanski brevijar, 14. st., sign. III.b 10, 414 listova pergamene

list 362 r

Na lit božjih 1431. tečaš [sic]. Va ime Božje i svete Marije, amen. Kada umre blaženi muž papa Martin na 12. dan miseca pervara [veljače]

list 362 v

Lit gospodnjih 1468. kada porobiše Turki Luku [treba Liku] miseca sektebra na dan 9.


Kirinov psaltir, 1395., dovršen u Senju, čuva se u Pragu (zove se još i "Lobkowiczov psaltir", bez dobrih razloga)

Kolofon (završna bilješka) na zadnjoj stranici

Se pisa Kirin žakan, Bog mu pomagaj i sa vsimi ki budu va nje peti, amen. V ime Božje amen, let gospodnjih 1359., kada te knjigi biše pisani i dopisaše se v svetom Kuzmi i Damjani v Senji.


Misal kneza Novaka, 1368.Misal kneza Novaka, 1368., Nacionalna knjižnica u Beču, Codex slav. 8, 272 lista pergamene

l. 269 (kolofon, tj. završna bilješka kneza Novaka)

Let Gospodnih 1368. ja knez Novak, sin kneza Petra, vitez silnoga i velikoga gospodina Loiša, krala ugrskoga, nega polače vitez. V to vrime budući knez na Ugrih Šolgovski a v Dalmacii Ninski napisah te knige za svoju dušu i onoj crikvi da se dadu, v koi legu vekivečnim ležaniem. I pomisli vsaki hrstjanin, da sa svet ništare ni. Jere gdo ga veće ljubi ta ga brže zgubi. Nu jošće pomisli vsaki sada ča se naide ot nas tada, gda se duša strahom smete. A dila im se skriti ne te za to kada mi se djela skriti ne te. Tada vsaki pridi z dobrim djeli pred strašnoga i silnoga vekivečnoga sudca. A sada prošu vsakoga popa i dijaka ki budet va te knigi oficijati: moli milostivoga i dragoga i slatoga gospodina Boga i vspomeni moju dušu v molitvah svojih, v mrtvih svojih i moli gospodina Boga za nju.

Missal of prince Novak, 1368l. 269 v (prodaja kodeksa u Istri za crkvu sv. Jelene i sv. Petra u Nuglu kod Roča)

Va ime Božje i svete Marije, amen. Let Gospodnih 1405. va vrime gospodina patrijarhi Antona, gospodina i duhovnoga oca svete Marije Oglejske, crikve ki biše domaći gospodin po nature deželi frijulske, kuplene biše ti knigi ot kneza Petra, kneza Novaka sina s Krbave, za 9 zlatih ino 5.

I kupi je dobar muž župan Ivan pridevkom Nirih, sin dobra muža Črnka, i župan Marin pridevkom Mišulin. I v to vrime biše Nirih župan v Nugle i biše obarčin i držitel blaga crikve svete Eleni i svetoga Petra v Nugle. I platista je blagom svete Eleni i svetoga Petra v Nugle.

A sada gospodo redovnici i dijaci ki budete va te knige čtali, prosite milostivoga Gospodina Boga i nega mater Gospoju svetu divu Mariju za duše vse pravoverne hrstjanske, a navlastito za duše vseh onih ki su pustili ko blago malo ali veliko crikve svete eleni i svetoga Petra v Nugle. I takoe vspomenite v svoit molitvah dušu župana Ivana pridevkom Piriha i dušu župana Marina pridevkom Mišulina ka te knige pripravista v Nuglu v crikav svete Eleni i svetoga Petra kako e zgora rečeno.

U Novakovu misalu iz 1368. nalazi se i znameniti zapis Jurja žakna iz Roča godine upisan 1482. brzopisnom glagoljicom (tzv. kurzivnom glagoljicom) o pripremi tiskanja prve hrvatske inkunabule otisnute iduće, 1483. godine.

Vita! Vita! Štampa naša gori gre. Tako ja oću da naša gori gre. 1482. meseca ijuna 26. dni to bje pisano v grade Izulje. To pisa Juri žakan iz Roča. Bog mu pomagaj i vsem ki mu dobro ote.

zapis Jurja žakna iz Roča, 1482. (precrt Branka Fučića)


Brevijar Illirico 5, pisan u Lici, 14. st., Apostolska knjižnica u Vaticanu, 248 listova pergamene

list 248 c

Let Gospodnjih 1487. tečaše kada te knige otkupismo od g. Luke z Otišja ke bihu Turki vzeli a biše je zgubil pop Radoš. I otkupiše je dobri muži okruglane i tribihovićane zač učiniše pomoć ki čim more za te knige...

I ja pop Benko Palilić bih va to vrime pribanoš v Tribihovićih [nekadanje selo pored današnjeg sela Dabar, sjeverno od Otočca] i učinih pomoć va te knige jedan star pšenice i počah ki slišahu pod svetoga Ivana da bi učinili zavet meju sobu. A oni učiniše ki čim more kako dobri i duhovni ljudi... I pomore Pavko dobar muž va te knige 5 dukati... Čislić star pšenice... plemenit človik.. imene.. pomogaše

list 248 d

A dobre žene pomogaše nika grošem a nika soldinom, Bog ih pomozi i sveti Ivan ta im budi pomoćnik. I vsim ki pomogoše va te knige da ne zgiboše ot svetoga Ivana.

A v to vrime biše odvetnik v Okruglah Ivan Mesodić, dobar muž, a v Tribihovićih Petar Čislić, ka oba dobro nastojata crikve svetomu Ivanu.

Zato gospodo redovnici, ki budete službu Božju va te knige vršili, molite Boga za vsih ki pomogoše v te knige da ne pogiboše ot crkve svetoga Ivana... molite Boga za popa Radoša ki zgubi te knige da ga Bog spomene da ne...

Audio zapis: Spašavanje starog glagoljičkog brevijara od Turaka godine 1487 (2 MB), čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik

U istom brevijaru Illirico 5 nalazi se i važan zapis o boravku kneza Ivana Anža (Frankapana) u dvoru kralja Erica u Danskoj, u vrijeme kada je umro njegov otac ban Nikola (knez Mikula). Tekst toga zapisa pogledajte u članku dr. Mladena Iblera, DOC, str. 10:

Dobri i plemeniti ban Mikula umro je dvadeset šestoga dana miseca ijuna 1432. A njega sin Anž bil je kod kralja Danske...

Vidi Šurmin Đuro., Hrvatski spomenici I, Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium 6, Zagreb, 1888, str. 131-132. (gore je moj prijevod iz Iblerovog članka koji je pisan na engl.; treba provjeriti u Šurminu ili u izvorniku). Šurminova knjiga je drugo (na žalost i zadnje) izdanje Acte Croatice.


Brevijar Illirico 6, pisan u Lici, 1379, Apostolska knjižnica u Vaticanu, 217 listova pergamene (drugi dio brevijara Illirico 5)

list 214c - 217a

Ljet Gospodnjih 1387.

Glagoljički brevijar, Borgiano Illirico 6, 14. st.Ja Fabijan komu je zemlja mati i grijesi bogatstvo a grob otačastvo, pisah siju [ovu] rubriku a ne tih knig. I pisaše se [ovo] Bogu na čast i svetomu Ivanu v Tribihoviće, plemenitim ljudem Snikravićem. A tada biše knez Anž gospodin Krku i Gacki i Senju i veće. I v to vrime biše smutnja v ugarskom kraljevstvi velika po Karli kralji koga ubiše Ugre. I v to vrime bihu v Okrugalh dobri muži i v Tribihovićih ki crkvi svojim blagom ureševahu kaleži, rizami, knigami, krovom i vsaku dobrotu ka pristoji svetoj Crikvi. I v to vrime biše dobar muž u crikve svetago Ivana Petar pape a otvjetnik Ivan Batrić v Okruglah a v Tribihovićih Vlkan Ratčić. Za to vas prosi Bog gospodo redovnici ki budete čisti [čitati] te knige da čtuće [čitajući] ispravlajte ako bi kadi mra napisana i da molite Boga za svoit svetago Ivana Snikravice l... ki su pomagali vu te knige da bi brže svršile a za vse duše krstjanske da ih Bog pomiluje [usliši] sade i v živote vječnim, amen.

pripis:

1411. miseca aprila ide knez Mikula [Krk] naš gospodin plemeniti v Jerusolim k Božjemu grobu i pride domov ijuleja obhodiv dobro.


inicijal glagoljičkog slova UBrevijar Vida Omišljanina, 1396, Nacionalna knjižnica u Beču, Cod. Slav. 3, 468 listova pergamene

list 8a

V ime Isuhrstovo amen, let Gospodnjih 1396 miseca marca 11. početi biše te knigi psat [!] od Vida pisca z Omišlja. Vsaka kvaderna za pol marki i 2 soldi na moju hartu. Ki koli v nje pomole malem i velicem pomozi mu gospodin Bog i sveta Marija i sveti Bartolomej i sveti Antun i vsi božji sveti i svetice.


Ročki misal, 14. st., Nacionalna knjižnica u Beču, Codex slav. 4, 231 list pergamene (i još jedan list iz 14. st.)

l. 231

1497. miseca oktebra dan 6. kada ja pop Grgur iz Senji prevezah sie knigi crikvi svetoga Bartolomeja v gradi Roči budući farman tu gospodin Ilija z Bribira i Gospodin Šimun Greblić a starešina Ivan Jelenić crikveni. Bog nam vsim pomagai i vsim pravovernim.

list 131

1591. va vreme zveličenoga gospodina Paškvala Cigonni duža benetačkoga gospodina Nikoli Korat biskup teržačkoga, gospodina Nikuli Šalamuna kapitana... bje glad velik. Mni mi se po svim svetu... I v tom mesti Roči bje prodana kruha librica za soldini 12, vina žban 20 i mnozi od glada umirahu. Hvala Bogu, ja Ivan Benčić (?) za spomenute pisa.


Berlinski misal, 1402.Berlinski misal Bartola Krbavca, 1402, Državna biblioteka u Berlinu, sign. Ms. Ham. 444, 218 listova pergamene

zapis

V ime Isuhrstovo, amen. Let Gospodnjih 1402. ja umaleni Bartol, komu je zemla mati, grob hiža, bogatstvo grisi, pisah sie knigi dobru mužu, popu Vlku, sinovcu gospodina Vitka opata Koprivskoga (na rijeci Koprivi, danas Zrmanji), v vrime gospodina i oca u duhvnom gospodina Bonifacija pape šestoga i v vrime Žigmunta, kralja ugrskoga, i v vrime gospode krbavske Budslavić i Pavlović. I si viće rečeni Vlk pop, po svitu i nauci svoga strica, plati te knjigi 16 zlatih, vredno i pravo, kako muž dobr, i više cine počteni dar. Zato prosim vas, služitelji Hrstvoi, molite Boga za onih ki su učinilo ko preporučenje v te knige kim blagom, a mene za niko omršenje ne klnite prez koga ni, zane ne pisa Duh Sveti na ruka grišnačka. Više rečeni Vlk imiše tad ot popovstvi 4 leta.

(manje poznate riječi: po svitu - po savjet, za niko omršenje - za neku pogrešku, prez koga ni - bez čega nije, zane - jer, na - nego)


Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, 1404, Knjižnica turskih sultana Topakpi Sarayi u Carigradu, Turska, 247 listova pergamene

list 140 (spomen Butka pisca, koji je pisao Hrvoje misal)

Tu pomeni žive ke hoć i Butka pisca.


Beramski misal, prva trećina 15. st., Nacionalna knjižnica u Ljubljani (zato se ponekad zove i Ljubljanski misal), sign. II C 162a/2, 245 listova pergamene

Beramski Missal, Bartol Krbavac, 15. st. (NUK, Ljubljana)

zapis iz 1475. o obvezama župljana:

...plaćaju po blagje, kakor ki ima blago, ki već ta već, ki manje, ta manje plaća.

zapis Martina Milohanića 1596. na dodanom listu:

...va to vrime i to leto vazeše Senjani Klis i ubiše vragi (tj. Turci) naše i opet vazaše Klis


Misal Illirico 8, Lika, 1435, Apostolska knjižnica u Vaticanu, 286 listova pergamene

list 161

To pisa pop Marko popu Blažu v Obrovi kapetanu svetago Jurja v Obrovi, dobru mužu i opodniku gospodina biskupa gospodina Anadala. A tagda biše gospodin Anadal otergnul desetinu vsu Ličku pod sveti Asel viku vikom. I takoe li va to vrime gospoda Mogorovići daše županu v sveti Ivan na Gori svi kupno za svoe grihe i za svoih mrtvih duše. A pisah te kvaterni stoe na Luci, u svetago Luke na let Gospodnih 1441.

l. 282 v (prodaja knjige crkvi u Drenovcu u Lici)

V ime Hristovo amen. Ja pop Blaž plemenem Bobinac v Lici pod gospodinom Anadalom biskupom ninskim stoe u svetago Ivana v Kasezih prodah ta misal crikvi svete dive Marie na Drenovci (u Lici) za 20 ter 7 dukat i da e knez Dujam Petrićević vse gotove na vkup a tagda biše ta isti knez Dujamo odvitnik te crikve a tagda biše ban Petar v Hrvatih a pod nim biše knez Franko Petrićević v Lici i va to let se načiniše vsi Mogorovići s knezom Dumom Banićem za župana ličku i daše 2sti dukat a on nim županija pusti v Lici vičnim zakonom a oni ju daše crikvi svetago Ivana na Gori viku vičnim zakonom tekuće let Gospodnih 1449.

list 3 r

1558. augusta dan 7. bratja brašćini sv. Tela z Dobrina učiniše račun s Marko Mavrovićem z Dobrina ča e bil ostal duža prvo v kaštaldijah on i nega brat pop Ivan bivši plovan z Dobrina i osta dužan čista računa libar 23 i da ta misal za račun aliti za dug više rečeni brašćini rečeni i ako e ča više vridan to dae za Boga rečenoi brašćini da se mili Gospodin Bog za nega i nega brata i ki nega pristoe. Va to vrime biše plovan pop Jurai Antončić. Ja pop Ivan sin Mihovila Mavrovića pisah z Dobrina.


Bodlajenski misal 2, 15. st, Bodlien library Oxford, sign. MS canon lit. 349, 239lista papira i pergamene

list 81

Niktor se sada nahodi da će ovako pisati. Ja, fra Ivan.


Novljanski II. brevijar, 1495.Novljanski II. brevijar, 1495., 500 listova pergamene

U Novaljnskom II. brevijaru iz 1495. nalazi se znameniti zapis popa Martinca o tragičnoj bitki na Krbavskom polju godine 1493. (odje je manji dio):

zapis

Az mnogo grišni pop Martinac sie pisah v Grobnici, crikvi i kloštru blažene Marije divi pod Novim Vinodoli, I tu prebivahu čestni služiteli Hrstovi, fratri blaženoga Pavla pravoga remeti. Ihže (njihov) priur biše otac Franko. 1495.... (cijeli tekst u prijevodu na suvremeni hrvatski)

Zapis popa Martinca, Novljanski II. brevijar, 1495., čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik:

Novljanski II. brevijar, 1495.


Mavrov brevijar iz 1460. sadrži usputni zapis popa Mavra iz Vrbnika o tome kako je oko godine 1475. s tim brevijarom boravio u Konvalima, južno od Dubrovnika:

TO PISA POP MAVAR Z'VRBNIKA KADA STOJAŠE V KONAVLI POLI DUBROVNIKA.

 


Fraščićev psaltir, 1463., Istra, Nacionalna knjižnica u Beču, Codex slav. sign 77, 132 lista papira i pergamene

list 130

Va ime Božje i svete Marije i vsih svetih Božjih, amen.

Ljet Gospodnjih 1463. to pisa pop Petar i grišni pridevkom Fraščić komu je zemlja mat a otačastvo grob a bogatstvo grisi. I kada je pisah i nje kada bih v mišlenju da me misal prehajaše zač mlad bjeh i pročaja i pisah je v Lindare [u Istri] sedeći. I v to isto leto biše v Istri malo žita i gladno biše i ja dovole krat lačan [gladan] bih. I zato vas prosim bratija draga ki koli bude čtel sie knigi ako bim se kdje premrsil [zabunio] prosim vas ne proklnite me na [nego] recite: ako si živ Bog ti otpusti grihi, ako si mrtav Bog ti primi dušu v pokoj vječni. I spisah je godinu pre Mati Kubodskemu plovanu v to vrime počtenomu mužu rozumnomu. I on me plati i darova kako dobar muž i k tomu mi pomore s velike moje nevolje v koj ja bih. Bog mu plati. To pisa ruka grišna. To je tlk psaltira. Bog s nami, amen.

list 130 r, kolofon (završna bilješka) Petra Fraščića

Tumačenie saltira hrvackogaTumačenie saltira
hrvackoga

list 131

I ta milježm zgora rečeni i pisani bje pisan 10ti dan prvo neže pridoše kneza Ivana ljudi pljenat Istri. I popljeniše Boljun i Vran i Brest i vse pod Učku. I pridoše ot Pazina ljudi i hotjehu otet ta isti plijen. I pobiše kneza Ivana ljudi vele zlo. I bje ih mrtvo da i 18 i 70 ljudi ranjenih da i 70. A Ćić kneza Ivana 20 ino 8. I to bje ta boj stvoren na svetoga Fabijana i Šebastijana dan miseca jenvara let gospodnjih 1463. Bog s nami, amen.


Petrisov zbornik, 1468.

list 46

...Nam je biti meštrom i učiti i prosvećivati plku tmu ki ništar ne znaju ni vjede vole Božie...

list 46 b

Dlžan jest redovnik često krat tlmačiti pred plkom sveto evanđelie Božie. I ina svetaja pisanija i na poznanie pravdi i života...

list 47

...i nikoli ne prodekui ča se rozumeti ne more ni im liho govori


Vinodolski brevijar, 1470, arhiv HAZU, 199 listova pergamene

pripis (važan za datiranje)

V ime Božje, amen. Ljet Gospodnjih 1470. miseca sektebra ča na dan 8m [sic] to pisah rubriku


Brevijar Illirico 10, pisan u Lici, 1485., Apostolska knjižnica u Vaticanu, 403 lista pergamene

list 165

Sie knigi dosvrših ja domin Mihovil v Bribiri sideći v mojej hiži dominu Jurši na let Božjih 1485.

list 403 v

V ime Božje, amen, let Gospodnjih 1485. Az [ja] mnogo grišni Mihovil pop rodom Brebiranin Bogu davšu mi dospisah sie [ove] knigi side [sjedeći] v mojej hiži v Bribiri v vrime otca svetago pape Inocencija. I spisah je dobru mužu otcu fra Jurši Parabočiću iz Bužan i da je fratar Jurša v kloštr svete Jeleni poli Senj...


Novljanski odlomak misala, oveći odlomak iz 15. st., Novi Vinodolski, 188 listova pergamene

list 25 v (o turskom razaranju Modruša)

1493. bi rasap grada Modruša, koga Turci porobiše, popališe, is koga pobiže častni gospodin Kristofor, biškup modruški ali karbavski i s nikoliko kanonici starešimi, ki došavš simo v Novi grad va Vinodol, i ustani se tu i učini sebi prebivanie i štolicu v crkvi svetih Filipa i Jakova apoštoli, i tih kanonici učini delnike od vsih prihodak te plovanije skupa s plovanom, ostavivši za se samo pol desetin a plovanu odluči same desetini da daju kanonici dva dela za negov trud, ki je dužan činiti svoim podložnim dušam. Sie pisah ja pop Petar Vidaković, plovan.

list 113 v (smrt modruškog biskupa Kristofora)

Umri častni otac i gospodin Hrištofor, biskup modruški i krbavski i pročaja, ki biše rojenjem iz Dubrovnika, častni i posvećeni doktor i naučen mnogo v zakonih i v ceremonijah crkovnih. Zač biše veliko vrime stal v rimskom dvori, služeći gardinala od Uze svetoga Petra, biskupa ostienskoga, biskupa Iulijana, ki umri va vrime pape Aleksandra šestoga i va vrime krala Ladislava, krala ugrskoga, i va vrime vzveličene i vzmože gospode Frankapani, krčke, senske, modruške i pročaje. A to je naiprvo vzveličena i častna i hrabra viteza svoju ruku i postavlena pokojnom Matijaši kralu ugrskom, a to je knez Brnardin i nega sini kneza Matija, kneza Krištofora, kneza Referanta, i nih ostalih bratje ustrinić, kneza Anža, kneza Mikuli, kneza Mihovila, kneza Andrije, kneza Grgura. I va to vrime gospodina hercega i bana hrvackoga, ki biše zet našega gospodina kneza Brnardina i po častnoi gospoi Beatrici, a biše va to vrime v Novom naš podknežin pod našim vzveličenim knezom Brnardinom zgora imenovanim, plemenit človek potknežin Paval Čubranić z Baški... prestavi envara 29. v tečeni let Božih 1499., koga telo bi častno shraneno v crkvi svetih apostol Filipa i Jakova, službu Gospodina Boga i oficiem ki se pristoi nad takovim častnim otcom od redovnikov častnih i počtovanih muži živućih zgora rečenom gradu pri crikvi rečenoi zgora. A to bi naiprvo gospodin Petar Vidaković ki bivši pleban crkve rečene. I biše arhiprvad vinodolski gospodin Anton, vikar vinodolski, gospodin Matko, domin Anton, domin Jakov, domin Martin, domin Ivan, domin Matko, i ostali kler fratar i žakan, kih gospodin Bog imenui svoju svetu milostiju. A sie pismo zapisa pop Filip provendar svete Lucie.

list 117,

Ovo est inventarij relikvij i tizora crkve svetih Filipa i Jakova učinen drugi dan po Vazmih let Gospodnih 1515. pred počtovanim u Isuhrstu Gospodinom našim, gospodinom Šimunom, biskupom modruškim, i pred knezem Mikulicu, va to vrime potknežinom novgradskim. Budući to leto satnik Lovrenc Blažević pred Lukanom Žvanićem, kaštaldom i pred veće dobrimi ljudi puka novogradskoga, i naiprvo est kaleži... (slijedi sav inventar)


Kolunićev zbornik, 1486., knjižnica HAZU, sign. III a 51, 127 listova

Va ime Isuhrstovo, amen. Let Gospodnih 1486. miseca ijuljeja dan sedmi bi dosvršenie knig Svetago Brnardina. Ja, gospodin Levrando, plemenem Doljanin, položih učiniti svitlo delo, ko bi bilo na službu Božju i svete crikve, za grihi moje, i pisah sie knige mojim blagom čistim... I tada biše pšenica v Otočci po pet a proso po pet beči, zač biše dobra letina. I (j)ošće vas molim gospodo redovnici i žakni da se spomenete na pritču ovu da je knigam teško priti, i gdo knige počtuje, da je knigami počtovan... I se knige i siju rubriku pisah ja Broz, žakan budući v redu evanjelskom, z Bužan od Kacitić z Duborika, plmenem Kolunić... i pisah v istinu te knige počtovanomu mužu gospodinu Levnardu, vikaru gatanskomu, v njega hiži sede, a za moju plaću...


Baromićev brevijar, inkunabula iz 1493., tiskana u Veneciji, jedan od primjeraka je u NSK, Zagreb, sign SM 20 H4, 526 listova

zadnji list

Svršenie brvijali hrvackih, stampani v Benecih (Veneciji) po meštre Andrije Torižane iz Ažule. Koreženi po pre Blaži Baromići kanonigi crikve senjske. Na dni 13. miseca marča 1493.


Petrinićev zbornik, 1503., čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču, sign. Cod. Vindob. Slav. Nr. 78, 153 lista

zapis

Az jesam gredući po vrti prekrasni zbirajući najliplji cvit... i hoć da tomu momu malu sabraniju bude ime Cvit vsake mudrosti. I ako niko zgrišenje v tom jest, i mnju da ni prež njega, prošu onih ki budu tu čtali da narede i naprave moje zgrišenje njih mudrostiju...

Ja mnogo grišni pop Tomaš Petrinić, z Banja dvora z Bužan, plemenem Stupić, počtovanomu redovniku, gospodinu Matiji Gašćaninu, ki tada biše držitel crikve svete Marije v gradu Jelovici i arhiprvad brinjski, I bih plaćen za pismo knjig sih dukate tri, ča im bi cena, i vrh toga mi počteno učiniti, a ja njemu ispisah... a dopisah je side v Banji dvori na let Gospodnih 1503. miseca dektebra na dan sedmi.


Tkonski zbornik, pisan početkom 16. st., čuva se u knjižnici HAZU, 170 listova papira, pisan kurzivnom glagoljicom

Tkonski zbornik, početak 16. st.

list 95 (vrlo važan zapis iz kojeg se vidi da je 1492. otisnuta treća po redu hrvatska inkunabula pod nazivom Ispovid, od koje nije poznat niti jedan primjerak)

...I bi učinjena ta štampa u kući meštra Pelegrina iz Bolonje, a bih ja fra Matij Zadranin on ki ju složih.


Brozićev brevijar, tiskan 1561. u Veneciji, (jedan od primjeraka je u knjižnici Angelica u Rimu), 543 lista papira; jedincat u povijesti tiskarstva po čak 250 lijevanih spojenica!

pripis Mikule Brozića na kraju knjige

Svršenie brivijali hirvackih štanpani va Bnecih po sinih Žan Frančiska Torižani s velikimi korizioni i žutu znova učinjeni po pre Mikuli Brozići, plovani omišelskom miseca marča 1561.


Izvori

  • Josef Vajs:
    • Nejstarši breviar Chrvatsko-hlaholski (prvi breviar Vrbnicki), Kral. česke společnosti nauk, Prag 1910.
    • Najstariji hrvatsko-glagoljički misal, Zagreb, 1948.
  • Eduard Hercigonja: Srednjovjekova književnost, knjiga 2., Liber-Mladost, Zagreb, 1975.
  • [Stjepan Damjanović, Glagoljaško blago Like i Krbave]


Mala početnica kurzivne glagoljice