Elementi hrvatske kulture za Ukrajince 

Ova internetska stranica je dodatak uz prilog Hrvatska - Ukrajina
Darko Žubrinić, Zagreb

Prvo međunarodno priznanje Hrvatske u povijesti dogodilo se još godine 879. (tj. prije više od 1130 godina), kada je papa Ivan VIII. poslao pismo hrvatskom knezu Branimiru.


Pismo pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru godine 879.


Hrvatski grb


Senj Cathedral, 1491

Hrvatski grb u Senjskoj katedrali, 1491.,
koji je pripadao obitelji Perovich u Lici, spomenutoj u popratnom tekstu na latinskom jeziku
(u to je vrijeme Tursko carstvo sasvim blizu hrvatskih gradova Senja, Karlovca i Siska)

 

Hrvatski grb najkasnije 1494.,
vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve), 
na crkvici sv. Lucije kod Baške na otoku Krku.

 


 

Stadtrichter Zeller Haus, Innsbruck (photo by Ivan Szabo)

Hrvatski grbovi na stropu prolaza u zgradi gradskoga sudca, Stadtrichter Zeller Haus (Herzog Friedrichstr. 35)
u gradskoj upravi (Stadtrichter) u Innsbrucku, Austrija, koji potječe iz 1495/96.

Stadtrichter Zeller Haus, Innsbruck (photo by Ivan Szabo)

 

 

Stadtrichter Zeller Haus, Innsbruck (photo by Ivan Szabo)

 

Stadtrichter Zeller Haus, Innsbruck (photo by Ivan Szabo)

 


 

 


 

Stadtrichter Zeller Haus, Innsbruck (photo by Ivan Szabo)


Drugi hrvatski grb, iz godine 1499 na bivšoj Kuli grbova (Wappenturm),
u Hofburgu - Kraljevska palaču u Innsbrucku u Austriji.

Wappenturm (tj. Kula grbova) na palači Hofburg s lijeve strane gornje fotografije.
Tijekom obnove 1770. Wappenturm je promijenjen:


Na sreću, crteži iz 18. st. prikazuju stari Wappenturm, a nalaze se i danas u sakristiji Hofburga,
gdje se mogu jasno vidjeti i hrvatski grbovi:

Wappenturm (photo by Ivan Szabo)

Wappenturm (photo by Ivan Szabo)

Wappenturm (photo by Ivan Szabo)

Zahvaljujem gospodi Ivanu i Aleksandru Szabo na ljubeznoj pomoći.

Kako je izgledao izvorni Wappenturm kralja Maximilaina I.
Ljubaznošću gospode Josipa Seršića i Mije Jurića iz Beča, 2009.

Hrvatski grb i grb Bosne na Wappenturmu u Insbrucku, 1499.
Ljubaznošću gospode Josipa Seršića i Mije Jurića, Beč, 2009.

S crkvenog zvona u mjestu Schwaz pored Innsbrucka, 1503.,
promjera 189 cm, težine 4.2 tona, 60 grbova u tri reda.
Grbovi Dalmacije i Hrvatske nalaze se na prva dva mjesta u prvom redu (!)
(izvor Ivan Bosilj: Zvona, Graphis, Zagreb, 2000, p. 53; s ljubaznim dopuštenjem prof.dr. Zvonka Benčića)

 

U crkvi Sainte-Waudru u Monsu u Belgiji nalazi se hrvatski grb koji datira iz godine 1511, vidi [Claus]

 

Hrvatski grbovi (Dalmatien, Croatien) koje je narisao Albercht Dürer (1427-1528),
crtež se nalazi u znamenitoj grafičkoj zbirci Albertina u Beču.

Nakon izbora za kralja 1519.,  Karlo V je rabio sljedeću titulu u svojim službenim dokumentima: "Carl der fünffte, von Gottes Gnaden Römischer Kayser, zu allen Zeiten Mehrer des Reichs, König in Germanien, zu Castilien, Aragon, Leon, beyder Sicilien, Hierusalem, Hungarn, Dalmatien, Croatien, Navarra, Granaten, Tolleten, Valentz, Gallicien, Majorca, Hispalis, Sardinien, Corduba, Corsica, Murcien, Giennis, Algarbien, Algeziren, Gibraltar, der Canarischen und Indianischen Insulen und der Terrae firmae des Oceanischen Meeres etc, Ertz-Hertzog zu Oesterreich, Hertzog zu Burgundi, zu Lotterich, zu Braband, zu Steyer, zu Kerndten, zu Krain, zu Limburg, zu Lützenburg, zu Geldern, zu Calabrien, zu Athen, zu Neopatrien und Würtenberg etc."

 

Umjetnik Hans Burgkmair (1473-1531) uključio je je grbove Hrvatske i Dalmacije u svoj portret kralja 
Louis I (1516-1526), kao i u genealogiji Habsburgovaca.

 

Grb švedske plemenite obitelji Kristiernsson iz Östergötland-a u Švedskoj. Za više pojedinosti vidi dr. Mladen Ibler (Denmark): THE CROATIAN COAT OF ARMS - FROM FRANKOPAN´S SENJ TO SWEDEN?

 

Blasons des Royaumes & Principautés d'Europe en l'an de grâce 1519. - Grbovi, kraljevine i kneževine Europe iz godine 1519. Hrvatski grb je u najdesnijem stupcu, treći odozdol.

 

Dva jasno vidljiva hrvatska grba iz godine 1526. tijekom bitke na Mohačkom polju (Mađarska) protiv Turaka (drugi grb u lijevom stupcu i četvrti u desnom stupcu). Ljubaznošću gospode Josipa Seršića i Mije Jurića iz Beča, 2009-

 

Sigillum regni (Kraljevski žig) s hrvatskim grbom, u Cetingradu 1527.

U Beču se stari hrvatski grbovi mogu vidjeti na nekoliko mjesta.
Na pr. na trgu Grabe (iz oko 1760.), i u Schönbrunu.

Beč 1529., tijekom prve turske okupacije. Stephanusdome, tj. znamenita Katedrala u Beču, nalazi se u središtu.

Pojedinost iz gornje karte: hrvatski grb je u sredini, gore lijevo od Katedrale.

Hrvatske obrambene snage pod hrvatskim grbom u Beču iz 1529., tijekom prve turske opsade grada.

 U ckrvi Sainte Michel u Bruxellesu u Belgiji, nalazi se hrvatski grb koji datira iz 1538., see [Claus]. Prema Jean-Pierre Clausu, Belgija ima oko 40 (četrdeset) raznih hrvatskih grbova širom zemlje (iz Istre, Rijeke, Dubrovnika, loka itd.), većinom iznimne ljepote!

 

photo by Darko Zubrinic

hrvatski grbovi iz 16. st. koji se nalaze u Katedrali sv. Vita u Hradčanima u Pragu, u Češkoj Republici:
Regnum Sclavoniae, Croatiae, Dalmatiae, lijevo od glavnog oltara.
Pojavljuju se uz desetke drugih starih europskih grbova.

photo by Darko Zubrinic

Croatian coat of arms above the main altar in Cathedral of St Vitus, Hradcani, Prague

Cathedral of St Vitus, Hradcani, Prague (photo by dr. Kresimir Malaric)

Re. Sclavoniae, Croatiae, Dalmatiae (Kraljevina Slavonija, Hrvatska i Dalmacija)
Primijetimo da je ovdje grb Sclavonije isti kao i grb Bosne.
 

Croatian coat of arms, Cathedral of St. Vitus, Hradcani, Prague (photo by dr. Kresimir Malaric)

Croatian coat of arms, Cathedral of St. Vitus, Hradcani, Prague (photo by dr. Kresimir Malaric)


Pod krovom Mađarskog parlamenta nalazi se nekoliko grbova, među njima također i hrvatski.

 

Amblem Bratovštine sv. Jeronima u Rimu iz godine 1585.,
s grbovima Dalmacije i Hrvatske na vrhu, a Slavonije i Bosne na dnu.



Hrvatski grbovi iz 19. st. u grkokatoličkoj crkvi sv. Petra i Pavla u mjestu Sošice, Žumberak, zapadno od Zagreba
(rimokatolička crkva je lijevo, odmah pored grkokatoličke crkve)


Hrvatski grbovi iz 1907. u grkokatoličkoj crkvi sv. Antuna Pustinjaka
u selu Kašt u Žumberku u Hrvatskoj, nedaleko od Zagreba;
zahvaljujem vlč. g. Mile Vranešiću, vlč. g. Željku Pajiću (dekanu Sošica), vlč. g.  Milanu Stipiću,
i g. Vlatko Biliću na korisnim podatcima.


Grkokatolička crkva sv. Antuna Pustinjaka u selu Kašt na Žumberku; vlč. Milan Stipić, Željko Pajić i Mile Vranešić.

Veoma lijep grb Žumberka.

Žumberak a hidden Croatian treasure

Grkokatolička biskupija u Marči osnovana je 1611.
Križevačka eparhija


Literatura
  • Zlatko Kudelić: Marčanska biskupija: Habsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko slavonskoj vojnoj krajini : (1611.-1755.), Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2007.
  • Nevenka Kauzlarić: Tragom marčanske povijesti, "Otok Ivanić", Kloštar Ivanić 2010. CIP 739650




Prezime Horvat:
Hrvat, Horvat, Harvat, Chorvat, Charvat,
Crovat, Cravat (-> cravate), Crobat, Corbat, Krabat,
Charwath, Crawat, Krawat, Churbate, Grawat,
Charwaten, Corbetha, Curewate, Corwate,
Chrowat, Crowat, itd.

Kravata



Ivan Gundulić (1589.-1638.) sa svojom kravatom godine 1622.

Najstarija uporaba kravate u povijesti zabilježena je kod Ivana Gundulića (1589.-1638.), znamenitog hrvatskog pjesnika iz grada Dubrovnika. Primijetimo da je Gundulić umro iste godine kada je francuski kralj Louis XIV rođen.

Slaven Bilić, voditelj hrvatske nogometne reprezentacije, slavi pobjedu iz godine 2007. Pogledajte njegovu kravatu!

Kravata na 18 jezika dieljem svijeta:

  • talijanski - Cravatta
  • španjolski - Corbata
  • filipino - Korbata
  • portugalski - Gravata
  • hrvatski - Kravata
  • irski - Carabhat
  • engleski - Cravat
  • velški - Crafat
  • švedski - Kravatt
  • finski - Kravatti
  • flamanski - Krawaat
  • danski - Kravat
  • poljski - Krawat
  • ukrajinski - Kravatka
  • češki - Kravata
  • slovački - Kraváta
  • rumunjski - Cravata
  • turski - Kravat

   


KRAVATA OKO ARENE U PULI, 2003.
najveća kravata na svijetu, teška 450 kg, dužine 808 m, maksimalna širina 25 m, vezana oko Arene u Puli, gradu na poluotoku Istra u Hrvatskoj. Sam čvor vezan je na visini od 21 metara, a bio je širok 15 metara!


Kravata na gradskom zvonu u središtu Dubrovnika, 2006.


Penkala

Eduard (Slavoljub) Penkala (1871.-1922.), rođen je u Slovačkoj, a postao je naturalizirani Hrvat nakon što je njegova obitelj doselila u Zagreb.  Patentirao je mehaničku olovku godine 1906., a penkalu 1907., koaj i danas nosi njegovo ime i u svakodnevnoj je uporabi.which are bearing his name and now they are in everyday use.

Eduard Penkala, inventor of fountain pen

Patent je bio zaštićen u 36 zemalja širom svijeta.

PenkalaPenkalaPenkala advertisment, Berlin, 1911 (from the book Penkala by M. Tischler)

Eduard Penkala je jedan od prvih konstruktora aviona (Zagreb, 1910.), samo sedam godina nakon braće Wright.

Penkala's plane, Zagreb, 1910

Njegov prvi izum je gumena boca ispunjena vrućom vodom, nazvana Termofor, koja se rabila kao "centralno grijanje" u krevetu tijekom hladnih noći. Sjećam se da je moja baka u svojem krevetu držala termofor.

Penakla (from the book Penkala by M. Tischler)

Penkala je izumio novu plastičnu masu koja se zove ebonite, a rabila se proizvodnju gramofonskih ploča. Potpisao je ugovor s engleskom kompanijom Edison-Bell, te osnovao novo poduzeće Edison-Bell-Penkala Ltd. u Zagrebu, koja je započela proizvodnju gramofonskih ploča prema njegovoj originalnoj tehnologiji.

Penkalina tvornica u Zagrebu iz 1912. imala je oko 300 zaposlenih, blagovaonicu, dječji vrtić, bazen za plivanje, pa čak i nogometni klub Penkala. Bila je to jedna od najvećih tvornica uredske opreme u svijetu.


www.toz-penkala.hr


Moho sloj u geologiji

Znanstvenici koji se bave seizmologijom i geologijom veoma dobro znadu za znameniti Moho sloj (ili Moho diskontiunitet) u zemljinoj kori. Nazvan je prema veliko hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću (1857.-1936.), profesoru na Sveučilištu u Zagrebu. Njegovo je otkriće bilo važno za razumijevanje nutarnje strukture Zemlje i ponašanje seizmičkih valova. Zajedno s teorijom sila  Ruđera Boškovića, to je vjerojatno najveće dostignuće hrvatske znanosti.

Andrija Mohorovicic, discoverer of MOHO layer

Evo dio njegove biografije iz monografije Willarda Basoma na engleskom, Rupa na dnu oceana, priča o MOHOLE projektu, 1959/61, Doubledays, SAD (str. 143):
... Kao dječak od 15 godina govorio je talijanski, francuski, engleski, kao i svoj rodni hrvatski, a kasnije je naučio i njemački, češki, latinski i starogrčki. Studirao je fiziku u Pragu kod znamenitih profesora kao što je E. Mach i diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktorirao 1894. Godine 1894 Dr. Mohorovičić je postao Direktor Instituta za metorologiju i geodinamiku i profesor Sveučilišta u Zagrebu 1897., gdje je ostao do umirovljenja 1921. Posebno se zanimao za precizna mjerenja astronomskih i seizmičkih pojava, ali njegova reputacija uglavnom počiva na njegovu klasičnom članku u području seizmologije, Potres 8. listopada 1909., koji sadrži otkriće važnog diskontinuiteta na dubini od 55 km. Taj diskontinuitet, danas opće poznat kao Moho sloj u njegovu čast, definira zemljinu koru.

Photo from an article by Mete Oner: Deepest borehole ever drilled

Dva se hrvatska imena pojavljuju na karti Mjeseca. Jedno je ima Ruđera Boškovića, koje je dano planini na vidljivoj strani Mjeseca, a ime Andrije Mohorovičića dano je planini na tamnoj strani Mjeseca. 


Padobran Fausta Vrančića

Faust Vrancic (Faustus Verantius, Fausto Veranzio, Faust Vernacsics)Najranija tehnička otkrića hrvatskih znanstvenika povezana su s imenom Fausta Vrančića, rođenog u hrvatskom gradu Šibeniku (lat. Faustus Verantius, talijanizirano ime mu je Fausto Veranzio, a mađarizirano Faustus Verancsics, 1551-1617). Surađivao je sa znanstvenicima kao što su Tycho Brache i Johannes Keppler. Vrančić je izvrsno poznavao barem sedam jezika. Na dvoru Kralj Rudolfa II u Hradčanima u Pragu (Rudloph II bio je Rimsko-Njemački vladar i Hrvatsko-Mađarski kralj) radio je kao njegov tajnik, a kroz to vrijeme dovršio je svoj važan Riječnik pet najplemenitijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europeae linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Hungaricae), objavljen u Veneciji 1595. To je najstariji riječnik hrvatskog jezika, također i mađarskog. Vrančić je najpoznatiji po svojoj knjizi izuma Machinae Novae, objavljenoj u Veneciji također  Venice in 1595. Knjigu je novčano pomogao francuski kralj Louis XIII,  i toskanski knez Cosimo II de Medici. Među njegovim mnogobrojnim izumima najpoznamenitiji je padobran, koji je provjeravao u Veneciji. Istina je da je još ranije Leonardo da Vinci imao sličnu ideju, ali on je napravio samo grubu skicu piramidalnog oblika, dok je Vrančićev padobran ima pravokutni oblik, kao i danas.

HOMO VOLANS by Faust Vrancic

Homo volans, Leteći čovjek, objavljen u Machinae novae Fausta Vrančića. 
Ovaj se crtež u mnogim knjigama pogrešno pripisuje Leonardu da Vinciju.

U knjizi Machinae novae je prikazana ukupno 61 konstrukcija. Među njima je i ideja novih metalnih mostova, koji su visjeli na čeličnim užetima, tzv. viseći mostovi. Takvi su mostovi izgrađeni tek dva stoljeća kasnije, u 18. stoljeću. Knjiga je uskoro s latinskog izvornika prevedna na talijanski, španjolski i njemački. 

Suspension bridge by Faust Vrancic, 1595

See Faust Vrancic (by dr. Vladimir Muljević, na hrvatskom)

Vrančićevo djelo Machinae Novae, 1595, je ponovno je objavljeno još nekoliko puta:
  • 1965. u izdanju "Heinz Moos Verlag", Minhen, Njemačka  (F. Klein, A. Wisner), prevedeno na pet jezikka,
  • 1968. u izdanju "Ferro", Milano, Italija (Umberto Forti), na talijanskom,
  • 1985. u izdanju "Magveto", Budimpešta, Mađarska, na mađarskom,
  • 1993. u izdanju poduzeća "Novi Liber", Zagreb, Hrvatska (priredili Vladimir Muljević i Žarko Dadić), na latinskom i hrvatskom. Knjiga je izdana u dramatično vrijeme srpske agresije na hrvatsku, tijekom kojeg je bombardiran i Šibenik, rodni grad Fausta Vrančića. Tom prigodom je oštećena i Šibenska katedrala, vrhunski spomenik hrvatske kulture. Zanimljivo da je Šibenska katedrala također prikazana u Vrančićevu djelu Machinae Novae.

Ecclesia Sibenici
Faust Vraničić u Machinae Novae piše: 

Ova crkva nije moje otkriće, jer je sagrađena već prije stotinu pedeset godina [tj. 550 prije današnjeg vremena]. Međutim, jer je izvanredno lijepa i jer je neobična oblika, htio sam je kao ukras svoje domovine uvrstiti ovamo među svoja nova otkrića. Osim toga, jer je načinjena bez ikakve drvene građe, također nije kao ostale crkve nadsvođena ciglama, već je u potpunosti pokrivena velikim kamenjem postavljenim po dužini, koje se vidi kako s unutrašnje tako i s vanjske strane. Ostale će stvari prikazati slika.

Kupola ovog vrhunskog spomenika hrvatske kulture pogođena je granataom tijekom srpske agresije na Hrvatsku, kasnije obnovljena.

Sport

Drazen Petrovic and Mirko Novosel (photo from www.drazenpetrovic.com)
Dražen Petrović, srebrna medalja u košarci na Olimpijskim igrama 1992.


Goran Ivanišević, tenisač, pobjednik Wimbledona 2001.

Janica Kostelic, Queen of the World Alpine Ski Chapionships, with 3 gold medals, Italy, 2005
Janica Kostelić s tri zlatne olimpijske medalje u Salt Lake City-ju, SAD, 2002.


Blanka Vlašić, već nekoliko godina najbolja u svijetu u skoku u vis


Ivano Balić, vjerojatno najbolji igrač rukometa u povijesti

 


Ivan Šarić, svjetski šampion u šahu do 18 godina, za 2008., s hrvatskim grbom.


Nenad Bach

Najpoznatiji hrvatski rock i pop glazbenik u svijetu, s pločama prodanim u milijunskoj nakladi.
Angažirani intelektualac, širitelj informacija o Hrvatskoj i Hrvatima u svijetu, osobito na planu kulture.

Nenad Bach

www.croatia.org (SAD)
www.croatianworldcalendar.com
www.croatianhistory.net (Zagreb, Hrvatska, D.Ž.)
www.studicroatica.org (Buenos Aires, Argentina)

Najpoznatija pjesma Nenada Bacha: Can We Go Higher? u kojoj recitira dio hrvatske nacionalne himne  [mp3].

John Malkovich and Nenad Bach
John Malkovich recitira stihove hrvatske himne Lijepa naša na hrvatskom jeziku,
u Los Angeles studio Village Recorder, studenog 1990.

Pavarotti and Friends (CD sold in 2 million copies) Nenad Bach with a hat
Sudionik humanitarnog koncerta u Modeni u Italiji 1995 Za djecu Bosne i Hercegovine, na osobni poziv Luciana Pavarottija, zajedno s Bono Voxom koji u jednoj pjesmi recitira stihove Ivana Gundulića iz Dubrovnika: O lijepa, o draga, o slatka slobodo [mp3].

Mediterranean sounds - mediteranski zvukovi
Croatia's Mystic Voices - Hrvatski mistični glasovi

Klapa fa Linđo (ženska klapa), vidi ovdje
Primjer: Ponistra je drivo (Prozor je drvo) [wma]


Klapa Lindjo, Dubrovnik

Klapa Lindjo, Dubrovnik

Promotor hrvatske klapske glazbe u svijetu, na pr. Klapa Sinj je na njegov poticaj i organizaciju imala turneju po SAD-u, s nastupom u Kennedyjevom centru u New Yorku. Primjer: `Vo je naša zemja (Ovo je naša zemlja) [wma]


Hrvatska - Ukrajina



Croatia - its History, Culture and Science