Elementi hrvatske kulture za UkrajinceOva internetska stranica je dodatak uz prilog Hrvatska - UkrajinaDarko Žubrinić, Zagreb Prvo međunarodno priznanje Hrvatske u povijesti dogodilo se još godine 879. (tj. prije više od 1130 godina), kada je papa Ivan VIII. poslao pismo hrvatskom knezu Branimiru. Pismo pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru godine 879. Hrvatski grb Hrvatski
grb u Senjskoj
katedrali, 1491.,
Hrvatski
grb najkasnije 1494.,
Hrvatski
grbovi na stropu prolaza u zgradi gradskoga sudca, Stadtrichter Zeller
Haus (Herzog Friedrichstr. 35)
Wappenturm
(tj. Kula grbova) na palači Hofburg s lijeve strane gornje fotografije.
Zahvaljujem gospodi Ivanu i Aleksandru Szabo na ljubeznoj pomoći. Kako
je izgledao izvorni Wappenturm kralja Maximilaina I. Hrvatski grb
i grb Bosne na Wappenturmu u Insbrucku, 1499. S
crkvenog zvona u mjestu Schwaz pored Innsbrucka, 1503.,
U crkvi Sainte-Waudru u Monsu u Belgiji nalazi se hrvatski grb koji datira iz godine 1511, vidi [Claus]
Hrvatski
grbovi (Dalmatien, Croatien) koje je narisao Albercht
Dürer (1427-1528), Nakon izbora za kralja 1519., Karlo V je rabio sljedeću titulu u svojim službenim dokumentima: "Carl der fünffte, von Gottes Gnaden Römischer Kayser, zu allen Zeiten Mehrer des Reichs, König in Germanien, zu Castilien, Aragon, Leon, beyder Sicilien, Hierusalem, Hungarn, Dalmatien, Croatien, Navarra, Granaten, Tolleten, Valentz, Gallicien, Majorca, Hispalis, Sardinien, Corduba, Corsica, Murcien, Giennis, Algarbien, Algeziren, Gibraltar, der Canarischen und Indianischen Insulen und der Terrae firmae des Oceanischen Meeres etc, Ertz-Hertzog zu Oesterreich, Hertzog zu Burgundi, zu Lotterich, zu Braband, zu Steyer, zu Kerndten, zu Krain, zu Limburg, zu Lützenburg, zu Geldern, zu Calabrien, zu Athen, zu Neopatrien und Würtenberg etc."
Umjetnik
Hans Burgkmair (1473-1531) uključio je je grbove Hrvatske i Dalmacije u
svoj portret kralja
Grb švedske plemenite obitelji Kristiernsson iz Östergötland-a u Švedskoj. Za više pojedinosti vidi dr. Mladen Ibler (Denmark): THE CROATIAN COAT OF ARMS - FROM FRANKOPAN´S SENJ TO SWEDEN?
Blasons des Royaumes & Principautés d'Europe en l'an de grâce 1519. - Grbovi, kraljevine i kneževine Europe iz godine 1519. Hrvatski grb je u najdesnijem stupcu, treći odozdol.
Dva jasno vidljiva hrvatska grba iz godine 1526. tijekom bitke na Mohačkom polju (Mađarska) protiv Turaka (drugi grb u lijevom stupcu i četvrti u desnom stupcu). Ljubaznošću gospode Josipa Seršića i Mije Jurića iz Beča, 2009-
Sigillum regni (Kraljevski žig) s hrvatskim grbom, u Cetingradu 1527. U
Beču se stari hrvatski grbovi mogu vidjeti na nekoliko mjesta. Beč 1529., tijekom prve turske okupacije. Stephanusdome, tj. znamenita Katedrala u Beču, nalazi se u središtu. Pojedinost iz gornje karte: hrvatski grb je u sredini, gore lijevo od Katedrale. Hrvatske obrambene snage pod hrvatskim grbom u Beču iz 1529., tijekom prve turske opsade grada. U ckrvi Sainte Michel u Bruxellesu u Belgiji, nalazi se hrvatski grb koji datira iz 1538., see [Claus]. Prema Jean-Pierre Clausu, Belgija ima oko 40 (četrdeset) raznih hrvatskih grbova širom zemlje (iz Istre, Rijeke, Dubrovnika, loka itd.), većinom iznimne ljepote!
hrvatski
grbovi iz 16. st. koji se nalaze u Katedrali sv. Vita u Hradčanima u
Pragu, u Češkoj Republici: Re.
Sclavoniae, Croatiae, Dalmatiae
(Kraljevina Slavonija, Hrvatska i Dalmacija) Pod krovom Mađarskog parlamenta nalazi se nekoliko grbova, među njima također i hrvatski.
Amblem Bratovštine
sv. Jeronima u Rimu iz godine
1585., Hrvatski grbovi
iz 19.
st. u grkokatoličkoj crkvi sv. Petra i Pavla u mjestu Sošice, Žumberak,
zapadno od Zagreba Hrvatski grbovi
iz
1907. u grkokatoličkoj crkvi
sv. Antuna Pustinjaka
Veoma lijep grb Žumberka. Žumberak a hidden Croatian treasure Grkokatolička
biskupija u Marči osnovana je 1611. Literatura
Prezime Horvat: Hrvat,
Horvat, Harvat,
Chorvat, Charvat,
Crovat, Cravat (-> cravate), Crobat, Corbat, Krabat, Charwath, Crawat, Krawat, Churbate, Grawat, Charwaten, Corbetha, Curewate, Corwate, Chrowat, Crowat, itd. Kravata Ivan
Gundulić (1589.-1638.) sa svojom kravatom godine 1622.
Najstarija uporaba kravate u povijesti zabilježena je kod Ivana Gundulića (1589.-1638.), znamenitog hrvatskog pjesnika iz grada Dubrovnika. Primijetimo da je Gundulić umro iste godine kada je francuski kralj Louis XIV rođen. Slaven Bilić, voditelj hrvatske nogometne reprezentacije, slavi pobjedu iz godine 2007. Pogledajte njegovu kravatu! Kravata na 18 jezika dieljem svijeta:
Penkala Eduard (Slavoljub) Penkala (1871.-1922.), rođen je u Slovačkoj, a postao je naturalizirani Hrvat nakon što je njegova obitelj doselila u Zagreb. Patentirao je mehaničku olovku godine 1906., a penkalu 1907., koaj i danas nosi njegovo ime i u svakodnevnoj je uporabi.which are bearing his name and now they are in everyday use. Patent je bio zaštićen u 36 zemalja širom svijeta. Eduard Penkala je jedan od prvih konstruktora aviona (Zagreb, 1910.), samo sedam godina nakon braće Wright. Njegov prvi izum je
gumena boca ispunjena vrućom vodom, nazvana Termofor,
koja se rabila kao "centralno grijanje" u krevetu tijekom hladnih noći.
Sjećam se da je moja baka u svojem krevetu držala termofor. Penkala je izumio novu plastičnu masu koja se zove ebonite, a rabila se proizvodnju gramofonskih ploča. Potpisao je ugovor s engleskom kompanijom Edison-Bell, te osnovao novo poduzeće Edison-Bell-Penkala Ltd. u Zagrebu, koja je započela proizvodnju gramofonskih ploča prema njegovoj originalnoj tehnologiji. Penkalina tvornica u Zagrebu iz 1912. imala je oko 300 zaposlenih, blagovaonicu, dječji vrtić, bazen za plivanje, pa čak i nogometni klub Penkala. Bila je to jedna od najvećih tvornica uredske opreme u svijetu. Moho sloj u geologiji Znanstvenici koji se bave seizmologijom i geologijom veoma dobro znadu za znameniti Moho sloj (ili Moho diskontiunitet) u zemljinoj kori. Nazvan je prema veliko hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću (1857.-1936.), profesoru na Sveučilištu u Zagrebu. Njegovo je otkriće bilo važno za razumijevanje nutarnje strukture Zemlje i ponašanje seizmičkih valova. Zajedno s teorijom sila Ruđera Boškovića, to je vjerojatno najveće dostignuće hrvatske znanosti. Evo dio njegove biografije iz monografije Willarda Basoma na engleskom, Rupa na dnu oceana, priča o MOHOLE projektu, 1959/61, Doubledays, SAD (str. 143): ... Kao dječak od 15 godina govorio je talijanski, francuski, engleski, kao i svoj rodni hrvatski, a kasnije je naučio i njemački, češki, latinski i starogrčki. Studirao je fiziku u Pragu kod znamenitih profesora kao što je E. Mach i diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktorirao 1894. Godine 1894 Dr. Mohorovičić je postao Direktor Instituta za metorologiju i geodinamiku i profesor Sveučilišta u Zagrebu 1897., gdje je ostao do umirovljenja 1921. Posebno se zanimao za precizna mjerenja astronomskih i seizmičkih pojava, ali njegova reputacija uglavnom počiva na njegovu klasičnom članku u području seizmologije, Potres 8. listopada 1909., koji sadrži otkriće važnog diskontinuiteta na dubini od 55 km. Taj diskontinuitet, danas opće poznat kao Moho sloj u njegovu čast, definira zemljinu koru.
Photo from an article by Mete Oner: Deepest borehole ever drilled Dva se hrvatska imena pojavljuju na karti Mjeseca. Jedno je ima Ruđera Boškovića, koje je dano planini na vidljivoj strani Mjeseca, a ime Andrije Mohorovičića dano je planini na tamnoj strani Mjeseca. Padobran Fausta Vrančića Najranija tehnička otkrića hrvatskih znanstvenika povezana su s imenom Fausta Vrančića, rođenog u hrvatskom gradu Šibeniku (lat. Faustus Verantius, talijanizirano ime mu je Fausto Veranzio, a mađarizirano Faustus Verancsics, 1551-1617). Surađivao je sa znanstvenicima kao što su Tycho Brache i Johannes Keppler. Vrančić je izvrsno poznavao barem sedam jezika. Na dvoru Kralj Rudolfa II u Hradčanima u Pragu (Rudloph II bio je Rimsko-Njemački vladar i Hrvatsko-Mađarski kralj) radio je kao njegov tajnik, a kroz to vrijeme dovršio je svoj važan Riječnik pet najplemenitijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europeae linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Hungaricae), objavljen u Veneciji 1595. To je najstariji riječnik hrvatskog jezika, također i mađarskog. Vrančić je najpoznatiji po svojoj knjizi izuma Machinae Novae, objavljenoj u Veneciji također Venice in 1595. Knjigu je novčano pomogao francuski kralj Louis XIII, i toskanski knez Cosimo II de Medici. Među njegovim mnogobrojnim izumima najpoznamenitiji je padobran, koji je provjeravao u Veneciji. Istina je da je još ranije Leonardo da Vinci imao sličnu ideju, ali on je napravio samo grubu skicu piramidalnog oblika, dok je Vrančićev padobran ima pravokutni oblik, kao i danas. Homo volans,
Leteći čovjek, objavljen u Machinae
novae
Fausta Vrančića.
See Faust Vrancic (by dr. Vladimir Muljević, na hrvatskom) Vrančićevo djelo Machinae Novae, 1595, je ponovno je objavljeno još nekoliko puta:
Ecclesia
Sibenici Ova
crkva nije moje otkriće, jer je
sagrađena već prije stotinu pedeset godina [tj. 550 prije
današnjeg vremena]. Međutim, jer je izvanredno
lijepa i jer je neobična oblika, htio sam je kao ukras svoje domovine
uvrstiti ovamo među svoja nova otkrića. Osim toga, jer je načinjena bez
ikakve drvene građe, također nije kao ostale crkve nadsvođena ciglama,
već je u potpunosti pokrivena velikim kamenjem postavljenim po dužini,
koje se vidi kako s unutrašnje tako i s vanjske strane.
Ostale će stvari prikazati slika.
Kupola ovog vrhunskog spomenika hrvatske kulture pogođena je granataom
tijekom srpske agresije na Hrvatsku, kasnije obnovljena.
Nenad Bach Najpoznatiji
hrvatski rock i pop glazbenik u
svijetu, s pločama prodanim u milijunskoj nakladi. www.croatia.org (SAD) www.croatianworldcalendar.com www.croatianhistory.net (Zagreb, Hrvatska, D.Ž.) www.studicroatica.org (Buenos Aires, Argentina) Najpoznatija pjesma Nenada Bacha: Can We Go Higher? u kojoj recitira dio hrvatske nacionalne himne [mp3].
Mediterranean
sounds - mediteranski zvukovi Promotor hrvatske klapske glazbe u svijetu, na pr. Klapa Sinj je na njegov poticaj i organizaciju imala turneju po SAD-u, s nastupom u Kennedyjevom centru u New Yorku. Primjer: `Vo je naša zemja (Ovo je naša zemlja) [wma] Hrvatska - Ukrajina Croatia - its History, Culture and Science |