Glagoljički prijepis zapisa Franje Črnka

o bitki kod Sigeta 1566. i o Nikoli Zrinskom

I gdo knige počtuje, da je knigami počtovan...
Broz Kolunić, 1486.

Ivan Mance i Darko Žubrinić, 2019.


Cilj nam je predstaviti dio zapisa Franje Črnka prepisanog brzopisnom glagoljicom u 16. st., koji je pronađen u Austriji u arhivu kneza Karla Auersperga u Gornjoj Austriji (Logensteinleithen, danas Losensteinleiten). Rukopis obasiže točno 40 stranica.

Izvornik se danas nalazi u Austrijskom državnom arhivu (Oesterreichisches Staatsarchiv), pod signaturom

SB Auersperg I-A-21-4-1 Die Geschichte zu Sziget von 1566.

Sadašnji vlasnik rukopisa (tj. 2019. g.) je g. Heinrich Auersperg.

Prema jezičnoj analizi Stjepana Ivšića, objavljenoj 1918. g. u Zagrebu u časopisu Starine, taj je glagoljički tekst pisan u Pokuplju kod Ozlja, nastao kao glagoljički prijepis 1566. ili 1567. g. od nepoznatog izvornika Franje Črnka pisanog latinicom.

Franjo Črnko bio je komornik (tajnik) Nikole Zrinskog Sigetskog, jedan od rijetkih koji je preživio tursko osvojenje Sigetske tvrđave 5. rujna 1566. g. Iste je godine odkupljen od Turaka.



Tablica prema glagoljčkom prijepisu Črnkova zapisa



A az
1


B buki
2


V vidi
3


G glagole
4


D dobro
5


 E (j)est
6


Ž živite
7

-
zelo
8


Z zemlja
9


iže
10


I i
20


J Đ je
30


K kako
40


L ljudi
50


M mislite
60


N naš
70


O on
80


P pokoj
90


R reci
100


S slovo
200


T tvrdo
300


U uk
400

-
F frt
500


H hir
600

-
ot
700


Ć ŠĆ šća
800


C ci
900


Č črv
1000


Š ša
2000

-
jer

-
JA JE E I jat



JU jus
5000

-
jest-je
     

Prva tri redka imaju po devet slova. Slova imaju i brojčane vrijednosti:
prvi redak znači jedinice (1,2, ... ,9)
drugi redak desetice (10, 20, ... , 90)
treći redak stotice (100, 200, ... , 900)
četvrti redak tisućice (1000, 2000,...)





Osnovni primjeri

Već na prvoj stranici glagoljičkog teksta (točnije, na str. 2r) nalazi se mnoštvo zanimljivih pojmova, pisanih lijepim rukopisom.


Zrinskomu


Seget (tj. Siget)


Slovinskoi (zemlji - današnja Slavonija)


Osik


Drave


Dunaju (tj. Dunavu)


Petar varadinu (tj. Petrovaradinu)


Moislavine (tj. Mojslavina, selo na Dravi kod Virovitice, zapadno od D. Miholjca)


Bosna


Saraj(e)vi


Turski car


Turci (na str 2v)



Prisega Nikole Zrinskog

Pogledajmo posljednja tri redka stranice 5v rukopisa i stranice 6r., koje sadrže početak znamenite prisege Nikole Zrinskoga.


Zato moja bratjo, potriba je najprvo da
ovdi vsi sada prisežemo na vernost
najprvo Gospodinu Bogu, potom našemu ...

... poglavniku karšćanskomu [tj. poglavaru kršćanskom, tj. Sv. Otcu Papi], cesarovoj svitlosti,
i tomu nevoljnomu [nesretnom] našemu orsagu [kraljevstvu]. A ja
oću vsim vam najprvo, potom vsi opet
oćete prisići, da vi nimate u meni dv-
oine [dvojnje, dvojbe, sumnje], ni ja u vas. Zato poslušajte
moju prisegu:

Ja Miklouš Zrinski [Mikula Zrinski, tj. Nikola Zrinski] prisežem naiprvo
Gospodinu Bogu, potom cesarovoj svitlosti, vsih
nas gospodinu premilostivom, i vam
vitezom [vitezovima] ki ste sada ovdi.
Tako meni pomozi Otac, Sin i Duh Sveti
Sveto Trojstvo, jedini Bog, da vas
ja neću ostaviti, nego da oću trpiti
s vami zlo i dobro, i da oću ovdi s vami
živiti i umriti.

Zato potribno je da i vi vsi sada prisežete

ovdi pred manom [predamnom] vsaki dva prsta
gori podvignuvši [podignuvši]. Opet oće vsaki
svomu vojvodi i handaju [kapetanu] priseći.




Poziv vojnicima

Pri kraju teksta nalazi se i poziv Nikole Zrinskog vojnicima da izađu iz Sigetske utvrde u boj s Turcima, prilikom čega je i poginuo, zajedno s većinom svojih vojnika. Jako je zanimljiv, a Stjepan Ivšić ga transliterira na str. 424. njegova rada ovako (na kraju str. 19v rukopisa i na početku 19r):



Zato ča oćemo
totu goriti? Hodimo, vitezi, van
iz toga grada u veliki grad
i ondi se pobimo na lice s našimi
neprijateli i ondi pomrimo, da nam bude
po našoj smarti dobar, i pošten glas!



Ki umre, oće z Bogom biti, a ki ostane, oće
vazda dobar glas imiti. Zato ja
oću biti prvi i ja oću najprvo pred
vami pojti. Ča ja budem činil, to
i vi činite! Verujte mi, moja bratjo
i vitezi da vas do smarti nigdar
neću, ostaviti.



Faksimili glagoljičkog prijepisa zapisa Franje Črnka



Zapis iz Boljuna u Istri

U Arhivu HAZU (Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) pod signaturom II c 77/b, nalazi se iznimno interesantna glagoljička knjiga koju su pisali svećenici iz gradića Boljuna u Istri:

KVADERNA OD DOT CREKAV BOLJUNSKEH

Računi crkvenih imanja od 1595. do 1660.

U toj knjizi ima i mnogo povijesnih zapisa pisanih glagoljicom. Nama je interesantan onaj koji zapisuje Tursko osvajanje Sigeta 1566. g., a pisan je u Boljunu još 1590. g.:

1560. Uzeše Turki trdni Seget. Onde beše ubien Mikula Zrinski

      Hrvacki ban, i onde umre pas car Suliman. [Umjesto 1560. treba biti 1566.; D.Ž.]


Iz ovoga vidimo da je ime Nikole Zrinskoga bilo zapisivano i kao Mikula Zrinski (tj. Mikula = Nikola). Viđenje cara Sulimana (tj. Sulejmana Veličanstvenog) odražava tadašnje tragično i dramatično stanje u hrvatskim zemljama, uzrokovano turskim osvajanjima.

U Istri je vijest o pogibiji "bana Mikule Zrenskoga" zabilježena glagoljicom i u selu Vranja pored Boljuna. Vidi [Fučić, grafit br. 9 na str. 362]. Zanimljivo je da u gradu Ozlju (u Žitnici) postoji zapis glagoljicom iz 1544. o ženitbi Nikole Zrinskog s Katarinom Frankapan: Oženi se gospodin Zrinski Mikluš gospu Katarinu od Frankapanov. Vidi [Fučić, grafit br. 8 na str. 274].




Opsada Sigeta u umjetnosti


OPSADA SIGETA 1566. (Projekt Velebit)
French clergyman and statesman Cardinal Richelieu described the battle of Szigetvar as "the battle that saved civilization.“

Kao što je dobro poznato, bitka kod Sigeta bila je inspiracija za mnogobrojna glazbena, likovna i književna djela.


Peter Krafft (1780.-1856.), austrijski slikar podrijetlom iz Njemačke:
Proboj Nikole Šubića Zrinskog, 5. rujna 1566. (slika je iz 1825. g.)
Sliku je naručio Bečki dvor, a danas se nalazi u Mađarskoj nacionalnoj galeriji u Budimpešti.
Radi se u ulju na platnu velikih dimenzija: 455 x 645 cm.

Najpoznatije glazbeno ostvarenje na temu Sigetske bitke 1566. g. predstavlja znamenita opera Nikola Šubić Zrinski hrvatskog skladatelja Ivana pl. Zajca, praizvedena 1876. g. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.


Matija Mesić: Život Nikole Zrinjskoga, Sigetskog junaka (The Life of Nikola Zrinjski, The Siget Hero), Zagreb 1866.
Attached is a document in Croatian Glagolitic quickscript. (Zagreb City Library).

Nikola Šubić Zrinjski, Glasbena tragedija u 3 čina (Music tragedy in three parts), written by Hugo Badalić,
composed by Ivan pl. Zajc, Zagreb (Zagreb City Library)

Announcement of the premiere of the opera Nikola Subic Zrinski in Zagreb, 1876

From the announcement of the premiere of the opera Nikola Subic Zrinski, Zagreb 1876.
Note the Croatian Coat of Arms on the right.



Opera Nikola Subic Zrinjski by Ivan pl. Zajc performed in Croatian National Theatre in Split, Croatia 2007.

Poseban fenomen predstavlja recepcija pjesme U boj, u boj!, za koju je tekst još deset godina ranije, 1866., napisao hrvatski filozof i književnik Franjo pl. Marković (Križevci 1845. - Zagreb 1914.).

Pjesma je veoma poznata širom svijeta, osobito u Japanu: U boj, u boj!


Sung by "Funken glee club" in Japan at "Funken glee club 2nd concert, Japan 9th July 2006.
Almost "Funken glee club" members live in Toyohashi near Toyota city (famous for Toyota car construction).

Zahvala. Zahvaljujemo g. Heinrichu Auerspergu iz Austrije na dopuštenju za objavljivanje glagoljičkog rukopisa, koji se nalazi u njegovu vlasništvu. Zahvaljujemo dr. Katharini Tyran iz iz Gradišća u Austriji na dragocjenoj informaciji da se faksmili nalaze u Državnom arhivu u Beču.




Izvori



Mala početnica kurzivne glagoljice