Faksimili glagoljičkog prijepisa zapisa Franje Črnka

Ivan Mance i Darko Žubrinić, 2020.

Državni arhivu u Beču čuva rukopis u privatnom vlasništvu g. Heinricha Auersperga pod signaturom

SB Auersperg I-A-21-4-1 Die Geschichte zu Sziget von 1566.

Prijepis glagoljičkog teksta (opsega 40 str.) latincom dajemo prema Ivšićevu značajnom članku [PDF] iz 1918. g. (za podrobnija objašnjenja pogledati taj temeljni članak). Slijedeći Ivšićeve oznake, arapskim brojkama smo označili odgovarajuće listove, a s "a" ili "b" prednju ili stražnju stranicu odgovarajućeg lista (tj. recto ili verso).



1a (sljedeća stranica 1b je prazna.)



2a

Na 15. dan junija, dojde uhoda ka g(ospo)dinu Zrinskomu,
ka povida istino, da je vidil carovu
vojsku na Saraj(e)vi i da je po njoi hodil, i da j-
oj (j)e dužina na dvi milje zemlje, i da je
glas, da ide pod Seget ali pod Eger, i da
čini načinjati moste pri Petarvaradinu
na Dunaju.

Opet dojde druga uhoda s Pečuja, ki donese
list od uhode, u kom je pisal, da istino
turski car van ide, da ne zna pravo, pod
ki grad.

Opet dojde treta uhoda od Osika, ka povida,
da je (j)ure  došal jedan beg k Osiku i da je
on poslan elejaro i da se brodi priko Drave,
i da je došla vsa Bosna i karamanski baša
i da su pali priko Drave na Slovinskoj
zemlji niža Mojslavine, da ne zna pov-
idati, kamo oće pojti.

Opet dojde uhoda i povida, da je bil
pri Osiku, kada su vnoge ladje odvezli



2b
3a



3b
4a



4b
5a



5b
6a



6b
7a



7b
8a



8b
9a



9b
10a



10b
11a



11b
12a



12b
13a



13b
14a



14b
15a



15b
16a



16b
17a



17b
18a



18b
19a



19b
20a



20b
21a

21b



ČA, ŠTO i KAJ

Glagoljički tekst je pisan uglavnom ikavskim hrvatsim govorom. Ima mnogo primjera čakavskih, štokavskih i kajkavskih izraza.
 
Što se tiče uporabe riječi ČA, ŠTO i KAJ, na ČA smo naišli najviše puta, na ČTO ili ŠTO puno rjeđe, a na KAJ nismo naišli (iako ima dosta kajkavskih riječi). Riječ ZAČ je čakavska. To pokazuju ovi primjeri:

ča (str. 4b, redak 10)

zač (str. 5a, redak 3)

začto (jer, str. 5a, redak 2 odozdol)

čto komu reče i zapovidi (str. 8a, redak 4)

čto mu je potribno (str. 8b, redak 7 odozdol)

ki bi jim ča donesal (str. 8b, redak 5 odozdol)

vridnost ča ukral (str. 9a, redak 8 odozdol)

ča je rano (str. 11b, redak 4)

najvekši (str. 11b, redak 5 odozdol)

ča je u subotu (str. 12a, redak 7 odozdol)

ča je u pondiljak (str. 13a, redak 4)

zašto im Turci pretekoše (str. 13a, redak 8)

ča je blato ostalo (str. 13b, redak 10)

zač (str. 15a, redak 2 odozdol)

zač (str. 16b, redak 4 odozdol)

što (str. 16b, redak 2)

ča (str. 16a, redak 7 odozdol)

ča imam (str. 18a, redak 10 i 11)

ča mu (str. 18a, redak 2 odozdol)

zač (str. 18b, redak 3 odozdol)

zač (str. 19a, redak 7)

ča oćemo (str. 19a, redak 5 odozdol)

ča ne mogaše (str. 20b, redak 1)

zač (str. 20b, redak 5)

Kajkavizmima bi mogli pripadati i ovi primjeri:

vsa Bosna (str. 2a, redak 5 odozdol)

vsakojake (str. 7b, redak 10)

vsu noć (str. 12a, redak 5)

vsaki dan (str. 12b, redak 6)

vsaki nositi (str. 12b, redak 8)

vsa voda (str. 13b, redak 9)


Imamo i rjedak primjer uporabe dvojine u hrvatskom jeziku:

sta bile dvi gate (str. 12b, redak 7 odozdol).




Naselja u Hrvatskoj povezana s imenom Siget

  • naselje Siget u Novom Zagrebu
  • Sigečica, naselje u Zagrebu između Heizlove ul., Vukovarske av., Slavonske av. i Držićeve av.
  • Sigetje u Gajnicama u Zagrebu
  • gradić Seget kod Trogira
  • selo Seget kod Umaga u Istri
  • Sigetec, selo u općini Peteranec u Hrvatskoj
  • Sigetec, naselje u sastavu Ludbrega




Zahvala. Zahvaljujemo g. Heinrichu Auerspergu iz Austrije na dopuštenju za objavljivanje glagoljičkog rukopisa, koji se nalazi u njegovu vlasništvu. Zahvaljujemo dr. Katharini Tyran iz Gradišća u Austriji na dragocjenoj informaciji da se rukopis nalazi u Državnom arhivu u Beču.


Glagoljički prijepis zapisa Franje Črnka





Izvori



Mala početnica kurzivne glagoljice