prof.dr.
Vatroslav Lopašić
|
|
Rođen je 9. prosinca 1911. u Pakracu kao potomak stare karlovačke obitelji. Osnovnu školu polazio je u Srijemskoj Mitrovici, a realnu gimnaziju u Zagrebu, gdje je maturirao 1930. godine. Zatim se upisao na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao 1934. godine na grupi predmeta Teorijska matematika. Iste je godine imenovan asistentom dnevničarom u Fizikalnom zavodu Filozofskog fakulteta.
Doktorirao je 1938. godine iz Eksperimentalne fizike na istraživanju ultrazvuka kod prof.dr. Stanka HONDLa (Zagreb, 1873. - Zagreb, 1971.). Nakon toga 1939. godine imenovan je pravim asistentom iz fizike. Od 1943. do 1945. godine predavao je Teorijsku fiziku na Filozofskom fakultetu, ali je maknut kao nepoćudan vjernik. Godine 1946. bio je postavljen za honorarnog nastavnika Fizike na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu, a 1947. godine postaje profesorom na toj školi. Godine 1950. izabran je za izvanrednog profesora Fizike na Tehničkom fakultetu u Zagrebu.
Prije njega predavali su fiziku na Visokoj tehničkoj školi, a od 1926. godine na Tehničkom fakultetu, prof. Dr.Dr. Ivan PLOTNIKOV (Rusija, 1878. - Zagreb, 1955.), a zatim dipl.ing. Franjo Ivan HAVLIČEK. V. Lopašić bio je 1950. godine, pored Ivana SUPEKa (1915.), Mladena PAIĆa (1905. - 1997.) i Krešimira BALENOVIĆa (1914. - 2003.), te Josipa LONČARa (1891. - 1973.), jedan od osnivača Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu. U tom je Institutu V. Lopašić bio do 1956. godine pročelnikom III. odjela (za elektroniku), ali je maknut zbog vjerskih razloga. Za redovitog profesora Fizike na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu izabran je 1958. godine. Na tom je Fakultetu bio od 1950. do 1967. godine predstojnik Zavoda za fiziku. Posebnost njegove nastave bila je u pokusima i eksperimentima koji su bili sastavni dio svakog predavanja.
Na poslijediplomskom studiju ETF-a predavao je "Mjerenja u fizici i tehnici". Na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu predavao je honorarno neke specijalne kolegije iz područja fizike, kao npr. Fizikalnu elektroniku. U Zavodu za fiziku na ETF-u, za njegova predstojništva izrađen je niz diplomskih radova i magisterija, te tri doktorske disertacije iz primijenjene fizike.
Akademske godine 1959./60. V. Lopašić bio je dekan ETF-a.
Vatroslav Lopašić objavio je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku niz znanstvenih radova, a Sveučilište u Zagrebu objavilo je sljedeće njegove udžbenike:
"Školska knjiga" u Zagrebu objavila je knjigu
U petom poglavlju, na kraju knjige, nalaze se "Životopisne bilješke fizičara iz područja elektriciteta". Prof. V. Lopašić potpuno se posvetio nastavnom zvanju iz Fizike, a njegovi objavljeni radovi vezani su uz nastavu Fizike na Tehničkom fakultetu, a zatim i na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu.
Bio je na studijskim posjetima u srodnim ustanovama u Engleskoj, Francuskoj, Švedskoj i Njemačkoj. Bio je član nekoliko kulturnih i stručnih društava, te počasni član Društva inženjera i tehničara (DIT) i Hrvatske akademije tehničkih znanosti.
Primio je nagradu i priznanje grada Splita.
Prof. V. Lopašić odlikovan je 1965. godine Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
Preminuo je 17. prosinca 2003., tjedan dana nakon svojeg 92. rođendana.
Prof.
Dr. Vladimir Muljević |
Profesor Lopašić bio je suradnik Hrvatske enciklopedije.
Počasna straža šest bivših dekana
FER-a: profesori Zvonimir Sirotić,
Stanko Tonković, Slavko Krajcar, Vladimir Naglić, Vladimir Muljević,
Ivan Ilić.
Počasna straža kolega s FER-a: profesori Branko Somek, Tomislav
Petković, Kristijan Gergeta, Vladimir Knapp, Mišo Baće,
Zoran Narančić.
Pogrebni obred vodio je mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački,
sa asistencijom.
U obiteljsku grobnicu položeno je tijelo našeg dragog
prof.dr. Vatroslava Lopašića. Na prsima je krsna
košuljica koju je njegova majka željela
da se stavi, a i on sam. Gospodine, primi ga u radost vječnoga života!
(udovica Terzija Lopašić)
U vrijeme kada je prof. Vatroslav Lopašić bio pročelnikom Odjela za elektroniku na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu (do 1956.), među inim je vodio i grupu za izradbu prvog elektronskog mikroskopa u Hrvatskoj. Taj je elektronski mikroskop dovršen 1954., a bio je prvi u ovom dijelu Europe.
Prvi elektronski mikroskop u Hrvatskoj sagrađen 1954. čuva se na Zavodu
za
primijenjenu fiziku FER-a u Zagrebu. Prvi u ovom dijelu Europe.
Zahvaljujem prof.dr. Višnji Henč-Bartolić sa Zavoda za primijenjenu fiziku FER-a na ovoj informaciji. D.Ž.
Profesor Vatroslav Lopašić [IMG] godine 1958. slavi osmu obljetnicu svoje profesure, okružen demonstratorima, asistentima i suradnicima tadašnjeg Zavoda za fiziku.
Vinku Dvořáku (1848.-1922.) iz Praga, studentu Ernsta Macha, koji je udario temelje studija fizike na Sveučilištu u Zagrebu. Njegovo ime je dobro poznato u području akustike, osobito u području akustičkih sila. On je prvi konstruirao akustički radiometar. To je otkriće nepravedno pridijeljenjo Rayleighu. Ovu sam informaciju dobio 1992. od prof. Vatroslava Lopašića.
Dijelovi akustičkog radiometra koji je konstruirao Vinko Dvořák, a čuvaju se u Zavodu za primijenjenu fiziku FER-a u Zagrebu. Svrha uređaje je mjerenje mehaničkih učinaka zvuka.
Na Dan FER-a 19. studenoga 2010. svečano je otkrivena spomen-ploča posvećena prof.dr. Vatroslavu Lopašiću. Do postavljanja ploče je došlo na prijedlog prof.dr. Zvonka Benčića, a uprava fakulteta pod vodstvom prijašnjeg dekana prof.dr. Vedrana Mornara je prijedlog svesrdno podržala, a novi dekan prof.dr. Nedjeljko Perić je tu ideju ostvario.
Ploču je tijekom kratke svečanosti otkrila gđa. Terezija (Rezika) Lopašić (1931.-2016.), supruga prof. Vatroslava Lopašića. Lijevo od nje su prof.dr. Višnja Henč-Bartolić i prof. dr. Zvonko Benčić, koji su se skupu obratili prigodnim govorima. Reljefnu plaketu i samu spomen-ploču prof. Lopašića izradio je akademski kipar Mladen Mikulin, docent na ALU (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu).
U pozadini s desna na lijevo: prof.dr. Nedjeljko Perić, dekan FER-a, prof.dr. Lahorija Bistričić, predstojnica Zavoda za primijenjenu fiziku, prof.dr. Davor Petrinović, prodekan za nastavu, prof.dr. Mislav Grgić, prodekan za znanost, prof.dr. Hrvoje Domitrović, prodekan za organizaciju i poslovanje FER-a.
Dio
sudionika svečanog otkrivanja spomen-ploče u čast profesora
Lopašića.
Intervju prof.dr. Miroslava Sedlačeka 4. siječnja 2012. u Domu umirovljenika pri Glagoljaškomo samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Odri kod Zagreba, o profesoru Vatroslavu Lopašiću:
1. dio:
2. dio:
3. dio:
Profesor Miroslav Sedlaček govori 8. prosinca 2011. na FER-u na konferenciji posvećenoj prof. Vatroslavu Lopašiću
Profesor Sedlaček pokazuje zakon o sačuvanju količine gibanja, jedan od znamenitih Lopašićevih pokusa
Profesor Miroslav Sedlaček pokazuje dio znamenite "Tošoteke". Radi se o podrobnim opisima ukupno 277 Lopašićevih pokusa.
Naziv "Tošoteka" iskovan je prema nadimku Tošo koji je nosio Tomislav Lisac.
Linkovi
- Razgovor s prof. Lopašićem objavljen u božićnom broju Glasa koncila godine 1967. pod naslovom "Moderna fizika olakšava religioznu misao"
- Pismo prof. Lopašića upućeno prof. Šolcu, bivšem rektoru Sveučilišta u Osijeku, veleposlaniku Republike Hrvatske u Mađarskoj
- Vatroslav
Lopašić:
- Bilješke uz rječnik hrvatskoga jezika od V. Anića
- Kakav rječnik za živi hrvatski jezik
- Bilješke uz pjesme Branka Benzie
- Pismo prof. Lopašića dr. Mariu Essertu za 4. Godišnju skupštinu HKDPD-a [PDF]
- D. Ž: Uspomene na prof. dr. Vatroslava Lopašića
- D. Ž.: Vatroslav Lopašić i glagoljica
- 8 prosinca 2011. na FER-u u Zagrebu je održan Znanstveni skup o 100-toj godišnjici rođenja Vatroslava Lopašića. Na skupu je održano nekoliko zanimljivih predavanja i pokusa, te predstavljena monografija o prof. V. Lopašiću.
Profesor Vatroslav Lopašić 2001., u dobi od 90 godina.
U organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za primijenjenu fiziku,Hrvatske sekcije IEEE i nakladnika Kiklos u dvorani B1 FER-a u Zagrebu, Unska 3, Zagreb u četvrtak 8. prosinca 2011. godine od 10 do 14 sati održat će se Znanstveni skup o stotoj godišnjici rođenja Vatroslava Lopašića (1911.−2003.) klasika hrvatske fizike. Profesor Vatroslav Lopašić bio je ugledan profesor fizike na Filozofskom fakultetu, Visokoj pedagoškoj školi, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Tehničkom fakultetu te Elektrotehničkom fakultetu. Akademske godine 1959/60. V. Lopašić bio je dekan ETF-a. a 1950., uz Ivana Supeka, Mladena Pajića, Josipa Lončara, Dragu Grdenića i Željka Markovića, jedan od osnivača Instituta Ruđer Bošković, te pročelnik III. odjela (za elektroniku) tog Instituta.
Otvaranje skupa (Voditelj: Zvonko Benčić)
10:00 – 10:15 Aleksa Bjeliš – rektor Sveučilišta u Zagrebu, Nedjeljko Perić – dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Lahorija Bistričić – predstojnica Zavoda za primijenjenu fiziku
Predavanja (Voditeljica: Lahorija Bistričić)
10:15 – 10:35 Metronom (Višnja Henč-Bartolić), Monokord (Tomislav Gjurić)
10:35 – 10:55 Zbirka – Tošoteka – Pokusi (Miroslav Sedlaček)
10:55 – 11:10 Pionirska uloga profesora Vatroslava Lopašića u razvoju Zavoda za primijenjenu fiziku (Vladimir Knapp)
11:10 – 11:25 Sustvaratelj − znanstvenik i nastavnik (Branko Hanžek)
11:25 – 11:40 Profesor Vatroslav Lopašić i glagoljica (Darko Žubrinić)
11:40 – 12:10 Stanka uz kavu i sokove
Predstavljanje monografije Vatroslav Lopašić – klasik hrvatske fizike [PDF] (Voditelj: Zvonko Benčić)
12:10 – 13:10 Žarko Dadić, recenzent, Višnja Henč-Bartolić, recenzent, Branko Hanžek, autor, Zvonko Benčić, autor
Glazbeni program (Voditelj: Branko Somek)
13:10 – 13:25 Josipa Bainac, sopran, Davor Ljubić, klavir (A. Cesti: Intorno al idol mio, F. Schubert: Serenada, D. Pejačević: Pjesma
13:25 Druženje uz kavu, sokove i kolače u klubu AMAC FER-a
Monografija (430 str.) s CD-om Vatroslav Lopašić – klasik hrvatske fizike
Organizacijski odbor: Aleksa Bijeliš, Lahorija Bistričić, Žarko Dadić, Branko Hanžek, Višnja Henč-Bartolić, Nedjeljko Perić, Tomislav Petković, Branko Somek, Aleksander Szabo.
Predstavljanje monografije s CD-om: „Vatroslav Lopašić – klasik hrvatske fizike“ autora Branka Hanžeka i Zvonka BenčićaU povodu stote obljetnice rođenja prof. dr.sc. Vatroslava Lopašića priređena je monografija o tom istaknutom profesoru i fizičaru.
Monografija najprije sadrži opsežan tekst o životopisu, nastavnoj, stručnoj i znanstvenoj djelatnosti Vatroslava Lopašića. U tom tekstu se posebno iscrpno prikazuje njegova nastavnička djelatnost te djelovanje u mnogim ustanovama i društvima. U idućem dijelu monografije opširno se prikazuje njegova doktorska disertacija, a onda su u posebnom odsječku knjige opisani njegovi radovi iz fizike. Nadalje, u svezi s Lopašićevim tekstovima koji nisu fizikalni, posebno se ističu opisi njegovih matematičkih zagonetki, a onda reakcije na Anićev rječenik hrvatskog jezika te bilješke uz pjesme Branka Benzie.
Posebnu skupinu čine tekstovi koji se odnose na predavanja iz fizike i pokuse koje je za njih brižljivo pripremao, a onda slijedi skupina o udžbenicima iz fizike koje je napisao Vatroslav Lopašić što zapravo nadopunjuje skupinu tekstova o predavanjima. Lopašić je bio i suradnik Ujevićeve Hrvatske enciklopedije i to petog sveska u kojem je napisao dio opširnog makročlanka Elektrika, pa se to opširno prikazujje u posebnom tekstu. Kako je taj svezak izuzetno rijedak jer su ga komunističke vlasti uništavale dobro je da se u ovoj Spomenici donosi pretisak Lopašićevih članaka iz tog sveska.
Posebnu skupinu članaka čine teksovi koji su objavljeni o Vatroslavu Lopašiću u raznim prilikama, a onda slijedi vrlo opširna skupina uspomena i sjećanja na profesora Lopašića što su sve uglavnom kratki ali vrijedni tekstovi.Te su tekstove pisali njegovi studenti, suradnici i kolege, pa se iz njih vidi dobro pojedine pojedinosti iz života i djelovanja Vatroslava Lopašića a posebno opisi raznih zgoda s njegovih predavanja.
Na kraju je donesena potpuna bibliografija radova Vatroslava Lopašića. Urednik je dobro koncipirao strukturu ove monografije da bi se profesora Vatroslava Lopašića sagledalo sa svih aspekata. Zato je Lopašić u ovoj knjizi osvjetljen sa svih strana, pa se dobiva cjelovit uvid u njegovu znanstvenu i stručnu djelatnost kao i u njegovu osobnost. Tekstovi koji se odnose na životopis, znanstvenu, stručnu i nastavničku djelatnost, te opisi njegovih radova su pisani temeljito i dokumentirano, dok su sjećanja pisana na temelju osobnog uvida u Lopašićevu djelatnost, posebno predavačku i u njima se iznose mnoge nepoznate pojedinosti iz života i rada Vatroslava Lopašića. Iz svih tih uspomena se vidi koliko se Lopašić trudio da mu predavanja budu kvalitetno praćena s pokusima. Ovom monografijom je po prvi put na dostojan način prikazan cjelokupni lik Vatroslava Lopašića.
Akademik Žarko Dadić
Jedno sjećanje na Profesora LopašićaIzvor www.hkv.hr
Tomislav Gjurić Đus, nekada asistent profesora Lopašića, pokazuje jedan od njegovih pokusa.
Literatura
- Branko Hanžek, Zvonko Benčić: Vatroslav Lopašić, klasik hrvatske fizike, Kiklos, 2011. Zagreb, 420 str., ISBN 976-953-56937-0-3. Knjigu možete naručiti na e-mail zvonko.bencic@fer.hr .
Priredio D. Žubrinić svibnja 2004. Zahvaljujem prof. dr. Vladimiru Muljeviću (1913.-2007. [PDF]) na životopisu prof. Lopašića, te gospođi Reziki Lopašić, dr. Mile Baćeu i dr. Miljenku Lapaineu na fotografijama.
Dnevnik Hrvatske televizije nije objavio vijest o smrti prof. Vatroslava Lopašića.
Ugodno iznenađenje! Pogledajte
https://www.youtube.com/watch?v=qDq_vDiZyAc
od 13:34, 1:56:36, 1:57:33, 1:58:33.
Šteta je što kamera nije zabilježila ovacije upućene prof. Lopašiću, kada su svi u dvorani ustali i skandirali u njegovu čast.
Rano je jutro. Studenti lijepo odjeveni ulaze u veliku predavaonu u većem broju nego što je uobičajeno i željno očekuju dolazak prof. Lopašić.
Komunističko je doba, pa ipak je danas dan rođenja Djetešca. Prof. Lopašić svečano odjeven ulazi u predavaonicu i stane pred ploču. "Danas je blagdan Božića i ne će biti predavanja. Želim vama svima sretan Božić!" I uz kratki naklon polazi prema izlazu iz predavaone, dok cijela dvorana odgovara: "Također i Vama, Profesore, sretan Božić!"