Iz hrvatske glagoljske baštine

(izložba u Gradskoj knjižnici Zadar, 31. ožujka do 5. travnja 2003.)

1. Glagoljskim pismom pisani su neki od najvažnijih spomenika hrvatske kulture: Bašćanska ploča (11. st., jedan od najranijih poznatih spomenika hrvatskog jezika), Istarski razvod (1275., najstariji poznati međunarodni diplomatički dokument pisan hrvatskim jezikom), Vinodolski zakon (1288., najstariji poznati zakon pisan hrvatskim jezikom), Prvotisak misala iz 1483. (najstarija inkunabula tiskana hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom), Glagoljska početnica za djecu (1527., najstarija poznata hrvatska početnica za djecu).

Hrvatska glagoljska baština raspršena je u čak 24 države izvan domovine, u oko 60 gradova, većinom u Zapadnoj Europi. Jedna od njih je i Norveška, gdje se osim vrijednih glagoljskih rukopisa čuvaju i tri stara dalmatinska rukopisa pisana beneventanom u 11., 12. i 13. st., vrlo vjerojatno u Zadru. Ove godine slavimo 715. obljetnicu Vinodolskog zakona, 520. obljetnicu hrvatskog prvotiska, 110. obljetnicu Parčićeva misala. Prije točno 600 godina jedan je hrvatski glagoljaš - Juraj iz Slavonije, obranio doktorsku disertaciju na pariškoj Sorboni gdje je kasnije bio i profesor.

2. Zadar i zadarsko područje s otocima čine kičmu hrvatskoga glagoljaštva, zajedno s Likom, primorjem i Istrom. Po Vladislavu Cvitanoviću Zadar i okolica se susreću s glagoljicom sigurno još prije Splitskih sabora u 10. st. Glagoljaško pjevanje pouzdano je zasvjedočeno prigodom posjeta pape Aleksandra III. Zadru godine 1177. U zadarskom području pisana je vrlo važna (nažalost izgubljena) glagoljska Biblija, koja se spominje u jednom dokumentu iz 1380. Tu je vrlo vjerojatno nastao i znameniti Njujorški misal (čuva se u The Pierpont Morgan Library u New Yorku, pretisak je izdan 1977. u Njemačkoj, a amerikanac Andrew Corin je doktorirao na toj knjizi). Neki istraživači drže da je i Hrvojev misal nastao u nekom od zadarskih skriptorija. Spomenimo vrlo važnoga glagoljaškog pisca Šimuna Klimantovića iz Lukorana (15./16. st.), čije se lijepe rukopisne knjige se čuvaju među inim i u Petrogradu. Tkonski zbornik, nastao početkom 15. st. vjerojatno na zadarskom području, nedavno je izdan u latiničnom prijepisu.

Količina i važnost kurzivnih glagoljskih dokumenata pisanih od 16. do 19. st., koji se čuvaju u zadarskom Arhivu je doista nevjerojatna. Spomenimo i Parčićev glagoljski misal iz 1893. koji je priredio znameniti glagoljaš i leksikograf Dragutin Parčić. Vrlo vrijednu Berčićevu zbirku, koju je cijeli život skupljao Ivan Berčić - istaknuti zadarski filolog iz 19. st., monografski je obradila nakon dugogodišnjih priprema, Svjetlana Olegovna Vjalova iz Petrograda. Neki od istaknutih istraživača zadarske glagolitike tijekom posljednjih pedesetak godina: Vladislav Cvitanović, Ante Strgačić, Petar Runje, Božo Sučić, Nedo Grbin, Julije Derossi, Slavomir Sambunjak i drugi. Zahvaljujući svestranoj glazbenoj djelatnosti Katarine Livljanić, mlade Zadranke i profesorice na pariškoj Sorboni, hrvatsko glagoljaško pjevanje prepoznato je kao kulturna baština međunarodne vrijednosti.

U svojoj zanimljivoj raspravi o glagoljici na zadarskim otocima, Vladislav Cvitanović nam poručuje: "Kakav bi značajan posao i kulturni događaj bio, naročito na području prava, kad bi se oporučni materijal obradio i izdao tiskom!"

3. Izložbom u Gradskoj knjižnici su predstavljeni tek neki radovi manjeg broja suvremenih autora inspirirani bogatom hrvatskom glagoljskom baštinom. Tu ćete vidjeti glagoljaške marame, plakate, razglednice i dočitnice (Julija Vojković), privjeske, torbice, suvenire (Kornelija Herman), glagoljske inicijale i glagoljaški Očenaš (Vjera Reiser), staklenu Bašćansku ploču (Bibijana Ljubojević), čašu s glagoljskim slovima (Marijan Kereković), glagoljaške čestitke (Dragica Rakonjac Čerkezov), vrlo efektan Glagoljaški grad (Toni Pernić), Bojanku (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split), glagoljaške svijeće (grupa paraplegičara pri zagrebačkom Caritasu), kalendar Glagoljaško blago Like i Krbave (Matica hrvatska), Glagoljska slova na platnu (Zlatan Kovač), plakat s dvije glagoljske isprave iz 16. st. pisane u Dolnjoj Kupčini kod Zagreba (Dragutin Lugarec), i na kraju lijepi radovi dvojice Zadrana: sopele i stari glagoljski tekstovi u drvu (Svetko Ušalj, živi na otoku Krku, počasni član Društva prijatelja glagoljice), i Bašćinska slovorenja (Dario Tikulin, po čijim nacrtima su klesani suvremeni glagoljski natpisi u župnim crkvama u Kalima, Murvici, Ninskom Dračevcu, i u Grusima pokraj Briševa).

4. Malo je poznato da je u benediktinskom samostanu Sazava u Češkoj, spomeniku nulte kategorije, cijela jedna prostorija posvećena isključivo prikazu djelatnosti hrvatskih glagoljaša benediktinaca s otoka Pašmana u Pragu od 1348. do početka 15. st. Priželjkujemo da i domaća javnost (u prvom redu naši učenici i studenti), a zatim i turisti, dobiju mogućnost bolje upoznati bogatu kulturnu baštinu hrvatskih glagoljaša. Njihova djela čuvaju vodeće europske i svjetske knjižnice i muzeji kao zaštićenu građu u odjelima za dragocjenosti. Gradska knjižnica u Zadru je ovom izložbom učinila veliki korak u tom smjeru.

Najsrdačnije zahvaljujem prof. Ivanu Peharu na prijedlogu da su u Gradskoj knjižnici organizira izložba pod naslovom "Iz hrvatske glagoljske baštine".

Opširnije o hrvatskoj glagoljici pogledajte na internetskim stranicama Društva prijatelja glagoljice.

prof.dr. Darko Žubrinić

predsjednik Društva prijatelja glagoljice


Edukativni i reprezentativni materijali u vezi glagoljice

Društvo prijatelja glagoljice