Baschinszka szlovoregna

 

Darijo Tikulin, dobar bašćinac iz Zadra, na početku Glagoljaške ulice kod Franjevačkog samostana sv. Ivana

I meni sze prikaza tuxecha

Dexeglana vila, buduchi szam

od Paprata do Funtane na szvome,

na plemenitom, szin Zorin

i vnuk Danke. Uvischiv me

talmacsegnu Velikago ucsitegla iz

Sztride, nasztoyah koli znam i

umim utoliti i utisciti tuxechu.

I derxechi sze gne szvita: "Ne prisztoyi

sze da szvicha pod szudom

szkrivena sztoyi, da da gludem

szviti", krenuh i ya poput Zorana

miszaglu turvitati po dexeglah nascih.

Buduchi ricsyu, naukom i vidignem

pokripglen u baschini pocsinuh,

hvalechi gizdu i prudnost gneye.

Del toga i vam prenascam.

Ki che hvaliti i csasztiti baschinu

ako ne mi zoratini Yadrana, yer

u nasz bi szlovo royeno od Plankite

dive na Kolovarih.

Szlovangradu na diku SZLOVOREGNA

ova milo darivam.

 

Dario Tikulin

Zadar, 2003.


Dragutin Antun Parčić u sredini, Mirna Lipovac i Dario Tikulin, u Parku zadarskih velikana, 2020. g.

Sveti Jeronim u sredini, Mirna Lipovac i Dario Tikulin, 2020. g.

Dario Tikulin i Mirna Lipovac na početku Glagoljaške ulice u Zadru, 2020. g.


Glagoljaška kapelica sv. Ante u Zadru (župa Gospe Maslinske), jugozapadno od Bokanjca (Petrići), s godinom 1748. upisanom glagoljicom.
Desno g. Enio Grdović (1961.-2016.), dobar bašćinac, predsjednik Društva zadarskih Arbanasa,
lijevo g. Darijo Tikulin, voditelj sekcije Čehuljica za glagoljsku knjigu Zmajevich. Foto D.Ž.

1748. (Črv, Ot, Kako, Zelo)



Darijo Tikulin, Zadar: Moja rukopisna azbuka
organizirana po uzoru na Jurja Slovinca, prema rukopisima iz Zadarske nadbiskupije.


ČA-KAJ-ŠTO


EROLIM
knezov Karčkih
D(arijo)T(tikulin)


EROLIM



Arbanaški trogovor

folum - govor neslavenski po jeziku SHQIP (izraz SHQIP nije dio govora zadarskih Arbanasa)

  • rvocki (hrvatski jezik) - u folum-govoru Arbanasa (Hrvata)
  • Rvot (ime Hrvat) - u folum govoru Arbanasa (Hrvata)
  • rvaski - zadarsko-varoški starinci za hrvatski jezik

Koža diže? - Što govori? (arbanaski govor po mletačku)

  • Arbnor - šćipetar u folum
  • Arbnorka - šćipetarka
  • Arbenar - sćipetar u folum govoru Arbanasa (Hrvata)
  • Šk(lav)eništ - drugo ime u folum govoru Arbanasa (Hrvata) za hrvatski jezik

Talons - Taljanac / Taljan u folum-govoru Arbanasa (Hrvata)

ARB-AN-IA
RAB-AN-IA
ALB-AN-IA

RAB (u RABANIA) dolazi od RAB (rob) Božji, tj. sluga Božji

RABANIA

Zador (tj. Zadar), glava Dalmacie i Arbanie (ili Albanie), dvojne pokrajine

Arbanija počimlje s Hercegnovim, pa Kotor, Budva, Bar, Ulcinj, ...

Doseljenje Arbanasa 1726.

Vicko Zmajević imenuje u pismu Vatikanu "famiglie antivarine", a naselje u zadarskom SUBURBIUM-u, kako je na ploči naziva, "Colonia antivarina". Potom se rabe imena na talijanskom: "Albanesi" i "Borgo Erizzo" i hrvacki "Arbanasi" i "Jeričin Varoš" (predgrađe Zadra).

"Jeričin" dolazi od Jerko, Jerka.

Sličnu promjenu slova L u R imamo kod

REBRO - LEBRO
SREBRO - SLEBRO

VLORA - glagoljička isprava transliterirana na ćirilicu.



Branislav Glavičić: Je li latinska bilješka na kraju Transita sv. Jeronima iz godine 1485. Marulićeva?, Colloquia Maruliana ..., Vol. 9 , 2000., str. 287-291.

Nisu poznati nikakvi rukopisi u kojima bi Marulićeva ruka pisala glagoljicom.
Zahvaljujem dr. Bratislavu Lučinu iz Splita (Marulianum) na informaciji o tom članku. DŽ.

Izložba glagoljice u Gradskoj knjižnici, Zadar 2003.

Kurzivna glagoljica

Glagoljica u Zadru i na zadarskom području