Glagoljica u Ninskoj biskupiji


Darko Žubrinić, 2025.


 
Na području Ninske biskupije glagojica je snažno zastupljena. Prostirala se i na dijelu današnje Like, a u Podvelebitskom kanalu sezala je iznad Karlobaga.

Ninska biskupija je kroz cijelu svoju povijest (od 9. stoljeća do ukidanja 1828.) bila glagoljaška.

Vrlo vrijedan spomen Ninske biskupije kao glagoljaške nalazimo već oko 1400. godine u Zapisu Jurja Slovinca pisanog u Parizu, koji se čuva u gradu Toursu, gdje je među 12 glagoljaških biskupijskih središta duž hrvatske obale naveden i Nin.

Najveći broj očuvanih dokumenata odnosi se na

Tu se nalaze i spisi civilnih vlasti: spisi providura, spisi ninskih knezova, itd.

Svi su ti dokumenti važni su za poznavanje, povijesti, sociologije, demografije i lingvistike na području Ninske biskupije.

U Ninskoj biskupiji je sačuvan razmjerno mali broj kamenih glagoljskih natpisa - poznato ih je šest. Najvažniji među njima je glagoljski natpis iz Asserije klesan 1426. To je najstariji poznati natpis na zadarskom području (zahvaljujem Dariju Tikulinu iz Zadra na ovom podatku).

Najznačajniji istraživači glagoljice u Ninskoj Biskupiji su: Vladislav Cvitanović, Amos Rube Filipi, Marija s. Agnezija Pantelić, Nedo Grbin, fra Petar Runje, don Pavao Kero i osobito Grozdana Franov-Živković.



Benkovac, izvanredno lijepi glagoljički nadpisi iz godine 1426.
Crkva sv. Duha (nekada sv. Marka) u Podgrađu (u blizini je značajno liburnijsko naselje Asserija)

Evo jedno važno odkriće s kojim se i Benkovac upisao u kartu glagoljaških naselja. Do odkrića je došlo za vrijeme obnove crkve sv. Duha (nekada crkva sv. Marka) u Podgrađu, Benkovac, nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995. Crkva je bila minirana tijekom srpske agresije.


Vrlo lijep nadgrobni spomenik iz Benkovca s glagoljičkim nadpisom iz godine 1426. Čuva se u Zadru. Zahvaljujem g. Dariju Tikulinu na informaciji i pomoći te don Pave Keri na dodatnim pojašnjenima. Nadpis glasi: VA (I)ME B(O)Ž | IE AMEN' | lLIT' G(OSPOD)N(I)H | 1426. | OVO (J)E GRO | B POPA N | I(KOLE?) | SINA P (E) | RKOVA M | ALJANI | IN' (Malina Vas oko Perušića kod Benkovca; neke nejasnoće pomogla je riješiti mr.sc. Grozdana Franov Živković). Foto D.Ž.


Drugi odlomak nekog glagoljičkog nadpisa iz Benkovca. Sadržaj: ...E | BOŽIE A | (MEN)... lLIT B(O)ŽI(H) | ... 26 TEČ(AŠE) . Početni redak je, nema sumnje, zaziv "V ime Božie...", pa pripada izgleda nekoj drugoj ploči. Foto D.Ž.


Treći odlomak nekog glagoljičkog nadpisa iz Benkovca. Sadržaj: BS(?) | KIE(?) | E POG | Ž'L (ili spojenica PL?) | C(E)S(A)R(STVO).
Čini se da se radi o tri različite ploče. Foto D.Ž.

Ti su odlomci iz Benkovca opisani u članku [Sambunjak, Glagoljski natpisi iz Asserie...]. Po izgledu slova čini se da je sva tri odlomka klesala ista ruka, iako nadpisi vjerojatno pripadaju različitim spomenicima. Ista je ruka klesala još jedan nadpis, koji bi se po informaciji g. Darija Tikulina treba nalaziti u Narodnom muzeju (ali tamo nije pronađen):


Jedan od četriju glagoljičkih odlomaka iz Benkovca, 1426. (ili blizu te godine),
navedena u [Fučić: Glagoljski natpisi, str. 378] kao nepoznat nadpis.

Ovo je fotografija iz monografije [Fučić: Glagoljski natpisi, vidi pod Zadar]. B. Fučić spominje da taj odlomak potječe iz "nepoznatog mjesta" (sada znademo da je iz Benkovca, točnije, iz crkve sv. Duha). Nadalje, B. Fučić spominje da je u "Arheološkom muzeju u Zadru" (u međuvremenu je, očevidno nakon 1982. kada je monografija objavljena, prenesen u Narodni muzej, ali nakon upita 2009. nije pronađen u tom muzeju). Zahvaljujem g. Dariju Tikulinu na podatcima. Odlomci su zalaganjem don Pavla Kere izloženi na Izložbi glagoljice u sklopu Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru, kod zadarskih benediktinki blizu crkve sv. Donata.

Lit.



Berlinski misal


Berlinski misal Bartola Krbavca iz 1402.

Među vrlo poznate glagoljaške knjige pisane na tlu Ninske biskupije spadaju Berlinski misal Bartola Krbavca iz 1402., a vjerojatno i Novakov misal iz 1368.

Berlinski misal Bartola Krbavca, 1402, Državna biblioteka u Berlinu, sign. Ms. Ham. 444, 218 listova pergamene

zapis

V ime Isuhrstovo, amen. Let Gospodnjih 1402. ja umaleni Bartol, komu je zemla mati, grob hiža, bogatstvo grisi, pisah sie knigi dobru mužu, popu Vlku, sinovcu gospodina Vitka opata Koprivskoga (na rijeci Koprivi, danas Zrmanji), v vrime gospodina i oca u duhvnom gospodina Bonifacija pape šestoga i v vrime Žigmunta, kralja ugrskoga, i v vrime gospode krbavske Budslavić i Pavlović. I si viće rečeni Vlk pop, po svitu i nauci svoga strica, plati te knjigi 16 zlatih, vredno i pravo, kako muž dobr, i više cine počteni dar. Zato prosim vas, služitelji Hrstvoi, molite Boga za onih ki su učinilo ko preporučenje v te knige kim blagom, a mene za niko omršenje ne klnite prez koga ni, zane ne pisa Duh Sveti na ruka grišnačka. Više rečeni Vlk imiše tad ot popovstvi 4 leta.

(manje poznate riječi: po svitu - po savjet, za niko omršenje - za neku pogrešku, prez koga ni - bez čega nije, zane - jer, na - nego)

Izvornik tog Bartolovog zapisa u Berlinskom misalu iz 1402.:


Kopriva - rijeka Zrmanja; benediktinski samostan Koprivski bio je blizu Obrovca.

Berlinski misal, 1402.I grad Berlin ima jednu prekrasnu glagoljičku knjigu, koja se naziva Berlinski misal (218 listova pergamene, tj. 436 str., pisao ju je Bartol Krbavac1402.), a čuva se u Državnoj knjižnici (Staatsbibliothek, signatura SBB-PK, Ms. Ham. 444). Knjiga je od godine 1808. bila u kraljevskoj palači Kensington Palace u Engleskoj. Kao dio tzv. Hamiltonove zbirke (nazvane po škotskome skupljaču knjiga Hamiltonu) dospjela je godine 1882. iz Londona u Državnu knjižnicu u Berlin, gdje je i danas. Evo još nekih listova:
[1] - [2] - [3] - [4] - [5] - [6] - [7] - [8]










Literatura



Pogledati također i reference u navedenim izvorima, osobito u člancima dr. Grozdane Franov-Živković.