Narcisa Potežica
|
Biografija Narcisa Potežica, mr.sc., rođena je u Ljubljani 30. ožujka 1947. godine. S obzirom da joj se majka vraća u Split, tamo ostaje do svoje pete godine, a dolaskom u Zagreb poslije osnovne škole, gimnazije i studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala je književnost s posebnim osvrtom na hrvatsku književnost i završila dodiplomski studij knjižničarstva. Radila je u školi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti, a od 1977. godine do umirovljenja 2012. zaposlena je u Knjižnicama grada Zagreba, najprije u Gradskoj knjižnici, te 33 godine u novozagrebačkim knjižnicama, gdje je kao direktorica Knjižnice Vjekoslava Majera sudjelovala u osnivanju novozagrebačke knjižnične mreže i bila je 25 godina voditeljica Knjižnice Novi Zagreb u Travnom i čitave novozagrebačke knjižnične mreže s pet ogranaka - Dugave, Savski gaj, Sloboština, Mala Mlaka i u Zapruđu. Sada, iako u mirovini, aktivna je na raznim područjima kulture, objavljuje književne osvrte, eseje i članke u devet časopisa (Bašćina, Novi Omanut, Ha-Kol, Novi uvez-glasniku zagrebačkog knjižničarskog društva, Glasniku B' nai Brit, Kvaka - časopisu za književnost, Lamed, Povijest u nastavi, Menori). Osnovala je 1916. godine Čitateljski klub koji vodi u Židovskoj općini Zagreb, također od 2008. godine održala je brojna predavanja o novim knjigama na Godišnjim tradicionalnim susretima Udruge preživjelih žrtava Holokausta na nivou Hrvatske uz sudjelovanje gostiju iz inozemstva (u Opatiji, Selcu i Crikvenici). Članica je Fotokluba Zagreb i do sada joj je postavljeno 35 samostalnih izložaba fotografija, od toga dvije u istarskom Novigradu koji joj je preko pola stoljeća drugi dom. Zahvaljujući fotografiranju, sačuvane su za povijest arhivske slike važnih događanja od prvih susreta glagoljaša u novozagrebačkoj knjižnici u Travnom te mnoge tribine i predavanja u Društvu prijatelja glagoljice - a puno toga je stavljeno na mrežne stranice DPG-a. Aktivna je u Društvu prijatelja glagoljice od njegovog osnutka 1993. godine, čija je predsjednica bila šest godina, od 2004. do 2010. No, prvi dodir s glagoljicom bio je na samom početku studiranja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prilikom slušanja dva semestra kolegija "Staroslavenski jezik i glagoljica" koji je vodio prof. Eduard Hercigonja i polaganja prvog ispita na fakultetu, da bi kao voditeljica knjižnice Novi Zagreb dvije godine po otvaranju Knjižnice u Novom Zagrebu godine 1988. u Travno pozvala akademika Eduarda Hercigonju da održi prvo predavanje o glagoljici pa su na predavanje došli: pjesnik Joja Ricov, Vladko Bilić koji je svjedočio i često pisao da je to "legendarno mjesto prvih novovjekih glagoljaša", Martin Modrušan iz Hrvatskog državnog arhiva, Damir Kremenić - tada predsjednik KUD-a Travno, Julijana Divković Pukšec - kasnije tajnica DPG-a. U Knjižnici u kojoj je Narcisa Potežica bila voditeljica nastavljeno je održavanje redovnog tečaja glagoljice koji je otpočeo početkom 1989., kasnije ga je vodio Mateo Žagar i 7 godina Nedo Grbin. Tako su susreti u novozagrebačkom Travnom bili preteče pokreta za glagoljicu, uz Staroslavenski institut i HAZU. Ti prvi glagoljaši iz Travnog došli su i na osnivački sastanak 22. veljače 1993. godine kada je osnovano Društvo prijatelja glagoljice. Na popisu osnivača je potpisana i Narcisa Potežica. U Knjižnici u Travnom je od 1989. čitavo vrijeme organizirala brojne tribine - predstavljanja novih knjiga akademika Josipa Bratulića, Stjepana Damjanovića, Anice Nazor, Pavla Kera i otvaranja izložaba glagoljice - djela Frana Para, dječjih radova učenika - malih glagoljaša iz čitave Istre, fotografija glagoljskih spomenika Julije Vojković, radova časne sestre Edith Budin na temu glagoljice. Sve redovite akcije - tribine (promocije i predstavljanje knjiga uz postavljanje i svečana otvaranja izložaba) bile su poznate pod nazivom "Susreti glagoljaša u Travnom" od 1989. do 2012. – uspješno i redovno su se održavale preko 23 godine. Postavši predsjednicom DPG-a, 6 godina je vodila brigu o organizaciji redovitih mjesečnih tribina u Matici hrvatskoj, dogovoru s predavačima, slanju pozivnica, uvodnom pozdravnom govoru na tribinama u Matici hrvatskoj koji su održavani uvijek u velikoj dvorani MH. Za njenog mandata održane su 64 redovite tribine DPG-a , a sama je održala 8 tribina. Za njenog mandata 2004. godine prvi put DPG dobiva namjenska sredstva od Grada Zagreba i od Ministarstva kulture Republike Hrvatske i to za tribine, za Zbor i časopis Bašćinu. Posebno se ističe kvalitetna djelatnost Mješovitog pjevačkog zbora "Bašćina" unutar DPG-a, s tadašnjim voditeljem i dirigentom dr. fra Izakom Špraljom. Narcisa Potežica je tijekom niza godina, od 2004., članica Uredništva časopisa Bašćina. Od 8. do 26. broja u svakom broju časopisa sudjeluje sa svojim tekstovima/člancima - ponekad i s više priloga i s mnogim fotografijama, u svakom broju po desetak fotografija. Do 2025.godine je u Bašćini objavila 26 članka. Također uspostavlja suradnju s Društvom Krčana i prijatelja otoka Krka - jer oba Društva imaju program upoznavanja s glagoljicom i hrvatskom baštinom. Osim toga aktivna je u Udruzi umjetnika August Šenoa (piše članke o Udruzi i Augustu Šenoi, a sudjelovala na 5 skupnih izložaba; svečano otvorenje samostalne izložbe fotografija održano je 11. ožujka 2026. O fotografijama Narcise Potežice: "Fotografije Narcise Potežice su prozor u svijet koji nas okružuje, mnogi zaustavljeni trenuci.... Njezine slike su tihe priče o ljepoti svakodnevice, o ljudima, mjestima i trenucima koji nas čine živima. Kao dugogodišnja članica Fotokluba Zagreb, Narcisa donosi svoj jedinstveni pogled na svijet, bilježeći detalje koji nam često promaknu. Njezine fotografije su poziv na usporavanje i promatranje svijeta s radoznalošću i čuđenjem." Bila je članica Ravnateljstva DPG-a od 2004.-2006., 2006-2010., 2010-2014., 2014-2017., 2017-2018., 2018 - 21. Znači, djelovala u šest saziva najvišeg tijela DPG-a. Od 2011. je počasna članica Društva prijatelja glagoljice. |




