Narcisa Potežica
|
Biografija Narcisa Potežica, mr.sc. je rođena je 1947. godine. Poslije osnovne škole, gimnazije i studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirala je književnost s posebnim osvrtom na hrvatsku književnost i završila dodiplomski studij knjižničarstva. Radila je u školi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti, a od 1977. godine do umirovljenja 2012. zaposlena je u Knjižnicama grada Zagreba, najprije u Gradskoj knjižnici, te 33 godine u novozagrebačkim knjižnicama, gdje je kao direktorica Knjižnice Vjekoslava Majera sudjelovala u osnivanju novozagrebačke knjižnične mreže i bila je 25 godina voditeljica Knjižnice Novi Zagreb u Travnom s pet ogranaka - Dugavama, Savskom gaju, Sloboštini, Mala Mlaka i Zapruđu. Sada iako u mirovini, aktivna je na raznim područjima kulture, objavljuje književne osvrte, eseje i članke u raznim časopisima (Bašćina, Novi Omanut, Ha-Kol, Novi uvez-glasniku zagrebačkog knjižničarskog društva, Glasniku B' nai Brit, Kvaka, Lamed). Osnovala je Čitateljski klub koji vodi već petu godinu u Židovskoj općini Zagreb. Članica je Fotokluba Zagreb i do sada joj je postavljeno 19 samostalnih izložbi fotografija, zahvaljujući fotografiranju sačuvane su za povijest arhivske slike važnih događanja od prvih susreta glagoljaša u novozagrebačkoj knjižnici u Travnom te mnoge tribine i predavanja u Društvu prijatelja glagoljice - a puno toga je stavljeno na mrežne stanice DPG-a. Aktivna je punih 25 godina od osnivanja u Društvu prijatelja glagoljice, čija je predsjednica bila šest godina, od 2004. do 2010. No, prvi dodir s glagoljicom bio je na samom početku studiranja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prilikom slušanje dva semestra "Staroslavenski jezik i glagoljica" koji je vodio prof. Eduard Hecigonja i polaganje prvog ispita na fakultetu, da bi kao voditeljica knjižnice Novi Zagreb dvije godine po otvaranju Knjižnice u Novom Zagrebu godine 1988. u Travno pozvala akademika Eduarda Hercigonju da održi prvo predavanje o glagoljici pa su na predavanje došli: pjesnik Joja Ricov, Vladko Bilić koji je svjedočio i često pisao da je to "legendarno mjesto prvih novovjekih glagoljaša", Martin Modrušan iz Hrvatskog državnog arhiva, Damir Kremenić tada predsjednik KUD-a Travno, Julijana Pukšec-Divković kasnije tajnica DPG-a. U Knjižnici u kojoj je Narcisa Potežica bila voditeljica nastavljeno je održavanje redovnog tečaja glagoljice koji je otpočeo početkom 1989., kasnije ga je vodio Mateo Žagar i 7 godina Nedo Grbin. Tako su susreti u novozagrebačkom Travnom bili preteče i u to doba prvi interes za glagoljicu uz Staroslavenski intitut i HAZU. Ti prvi glagoljaši iz Travnog došli su i na osnivački sastanak 22. veljače 1993. godine kada je osnovano Društvo prijatelja glagoljice. Na popisu osnivača je potpisana i Narcisa Potežica. U Knjižnici u Travnom je od 1989. čitavo vrijeme organizirala brojne tribine - predstavljanje novih knjiga akademika Josipa Bratulića, Stjepana Damjanovića, Anice Nazor, Pavla Kera i otvorenje izložaba glagoljice - djela Frana Para, dječjih radova učenika - malih glagoljaša iz čitave Istre, fotografija glagoljičkih spomenika Julije Vojković, radova časne sestre Edith Budin na temu glagoljice. Sve redovite akcije su bile poznate pod nazivom "Susreti glagoljaša u Travnom" od 1989. do 2012. - preko 23 godine. Postavši predsjednicom DPG-a, 6 godina je vodila brigu o organizaciji redovitih mjesečnih tribina u Matici hrvatskoj, dogovoru s predavačima, slanju pozivnica, uvodnom pozdravnom govoru na tribinama u Matici hrvatskoj koji su održavani uvijek u velikoj dvorani MH. Za njenog mandata održane su 64 redovite mjesečne tribine DPG-a, a sama je održala 6 tribina. Za njenog mandata 2004. godine prvi put DPG dobiva namjenska sredstva od Grada Zagreba i od Ministarstva kulture Republike Hrvatske i to za tribine, za Zbor i časopis Bašćinu. Posebno se ističe dobra suradnja Društva prijatelja glagoljice s Mješovitim pjevačkim zborom "Bašćina" koji postaje značajan dio DPG-a. Narcisa Potežica je tijekom 15 godina, od 2004. članica Uredništva časopisa Bašćina. Od 8. do 18. broja u svakom broju časopisa sudjeluje sa svojim tekstovima/člancima - ponekad i s više priloga i s mnogim fotografijama, u svakom broju po desetak fotografija. Također uspostavlja suradnju s Društvom Krčana i prijatelja otoka Krka - jer oba Društva imaju program upoznavanja s glagoljicom i hrvatskom baštinom. Sada je članica Ravnateljstva, kao i od 2004.-2006., 2006-2010., 2010-2014., 2014-2018., 2018- , znači djeluje već u petom sazivu najvišeg tijela DPG-a. |