BAŠĆANSKA
PLOČA
|
AZ V' IME OTCA I S(I)NA I SVETAGO DUHA AZ' |
OPAT' DR'ŽIHA PISAH SE O LEDINE JuŽE |
DA Z'V'NIM(I)R KRAL' HR'VAT'SKI V' |
DNI SVOE V' SVETUJu LUCIJu I SVEDO - |
MI ŽUPAN' DESIMIRA KR'BAVE MARTIN' V L(I) - |
CE PRB'NEBŽA S' POSL' VIN(0)DOLE JaK(O)V' V O- |
TOCE DA IŽE TO POREČE KL'NI I BO(G) I *BÏ* AP(OSTO)LA I *G* E - |
VANJELISTI I S(VE)TAJa LUCIJa AM(E)N' DA IŽE SDE ŽIVE - |
T' MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT' DBROVIT' Z' - |
DAH' CREK'V' SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV - |
ETIJu V' DNI K'NEZA KOS'M'TA OBLAD - |
AJuĆAGO V'SU K'RAINU I BJeŠE V' T' DNI M - |
IKULA V' OTOČ'CI S' SVETUJu LUCIJu V' EDINO |
Zvučni zapis Bašćanske ploče čita Stjepan Bahert,
dramski umjetnik:
Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja |
opat Držiha pisah ovo o ledini koju |
dade Zvonimir, kralj hrvatski, u |
svoj dane, svetoj Luciji. I svjedo- |
če mi Desimir, župan u Krbavi, Mratin u Li- |
ci, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na o- |
toku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 e- |
vanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, |
moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sa- |
gradih ovu crkvu sa svojih deve- |
tero braće u dane knez Kosmata koji je vla- |
dao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mi- |
kule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu. |
Osobito je važan treći
redak Bašćanske ploče, koji
spominje hrvatskoga kralja Zvonimira. Primijetite da glagoljički tekst
u riječi HR'VAT'SK'[I] završava s K', jer je ploča na tom
ploču
jako oštećena.
|
|
|
|
|
|
Glagoljički "az" koji se pojavljuje u riječi KRAL' je različit od slova "az" u riječi HR'VAT'SK'I, koje ima trokutasti oblik (trokutasti A):
U tom obliku pojavljuje se u Supetarskom odlomku nađenom u Svetom Petru u Šumi u Istri (12. stoljeće), i također kao samostalni znak u glagoljičlom natpisu nađenom u Brodskom Drenovcu kod Požega na hrvatskom sjeveru, u Slavoniji (12. st.?). Prema Branku Fučiću to je tzv. "dugi A" na Bašćanskoj ploči. Trokutasti A je uobičajeno slovo u vrlo starim pismima Bliskog Istoka i područja Crnog mora.
Rekonstruirani treći redak Bašćanske ploče, s riječima Zvonimir, kralj hrvatski, izgleda ovako:
Zvonimir, kralj hrvatski (primijetite da nema razmaka među riječima)
Tablica hrvatskih glagoljičkih slova s Bašćanske ploče
Pogled na otok Krk i Bašćanski zaljev s Velebita.
Nekoliko pojedinosti s Bašćanske ploče:
D.Ž.:
Hrvatska glagoljička slova
Bašćanske ploče [PDF]
D.Ž.: Croatian Fonts for Users of LaTeX
[PDF],
[LaTeX
izvornik] (ovdje možete
vidjeti
kako se rabi glagoljični
TeX font za
Bašćansku ploču)
Bašćanska ploča ima 402 slova i 107 riječi, i kao takva predstavlja najveći hrvatski glagoljički natpis iz 10.-12. st. Sljedeća dva natpisa po redu veličine su Natpis iz Župe dubrovačke koji ima 102 slova i 24 riječi, Konavoski napis s 49 slova i 15 riječi. Source [Cuncic-Perkic].
Pogled na Krk i Učku s Velebita.
Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).
Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864. zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63], on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena ...VATSK...
...VATSK...
Fotografija
Jurandvorskog I. odlomka koju je
napravio J. Brunšmid najkasnije 1914.
Prema [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 65], I. Jurandvorski odlomak
mogao je pripadati kao lijevi gornji ugao drugoj Bašćanskoj
ploči, tj. desnom pluteju.
U tom odlomku vidimo ime U ZV'ONIM..., a to je bez sumnje dio imena kralja Zvonimira, 11. st. Tu vidimo tzv. granati M, spojenicu ZV, te poluglas ' u obliku lijevog ključa. Ovo je fotografija iz najkasnije 1914.
Stanje Jurandvorskog II. odlomka iz oko 1980. izgleda ovako, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 62]:
Slova se jedva naziru, a granati M je skoro savim nevidljiv, za razliku od gornje fotografije sedamdesetak godina ranije.
Kao što vidimo, jedan od odlomaka također sadrži hrvatsko ime (...VATSK) a drugi jedan dio Zvonimirova imena (ZV'NIM...). Sadržaj cijelog natpisa desne Bašćanske ploče nažalost nije poznat (vidi [Fučić], str. 62-65). Prema tome, možemo govoriti o dvije Bašćanske ploče: o lijevoj koja je sačuvana ali oštećena, i desnoj koja je uništena (samo sadržaj četriju malih odlomaka je poznat).
Hrvatsko ime u glagoljičnom štivu od oko 1100. do 17. st.
Vrijedi spomenuti da se u petom retku Bašćanske ploče kao svjedoci spominju se župan Desimir iz Krbave i Martin (Mratin) iz Like.
Najstarija
poznata fotografija Bašćanske
ploče, 1869, Ivan Standl.
Vidi veliku fotografiju: JPG
(1MB)
Slova
Bašćanske ploče vrlo visoke rezolucije
Zapanjujuć pogled na Baćansku dolinu i na Velebit s krova samostana Sv. Marije Goričke
u Batomlju (Batomalj).
Najstarija poznata glagoljicom pisana pravila neke
bratovštine
su upravo iz Bratovštine sv. Marije Gorička, pisna godine
1425.
Dva su se lista čuvala u Norveškoj
Nacionalnoj knjižnici u Oslu 2019. g., kada su prodani nepoznatom
vlasniku u SAD-u. Jedan list je u privatnom vlasništvu u Zagrebu,
a
ostali su nestali.
Među najistaknutije istraživače Bašćanske ploče spadaju Ivan Kukuljević Sakcinski (1851.), Franjo Rački (1855.), Ivan Črnčić (1866.), Vjekoslav Šefanić (1955.), i Branko Fučić (1982.), pri čemu se godine navedene u zagradi odnose na najvažnije objavljene članke i knjige. Naziv "dragi kamen" za ploču je dao akademik Stjepan Ivšić, istaknuti hrvatski jezikoslovac. Bašćanska ploča je nastala u predivnoj zelenoj dolini na otoku Krku, pogledajte lijevo panoramsku fotografiju s drugim otocima (Prvić, Goli, Grgur, Rab) i moćnim Velebitom u pozadini.
Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru
Hrvatski grb
na crkvici
sv. Lucije, ne kasnije od 1494.,
vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve)
Eduard Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 35:
Bašćanska je ploča signum temporis iskona nacionalne kulture na više doživljajnih razina: cjelinom vanjske dojmljivosti - od reprezentativnog volumena, jednostavne ljepote motiva trolinijskih vitica i lišca na gornjem dijelu, do likovno ekspresivne, skladne ornamentike glagoljskih slova, kao i svojim sadržajem, "ritmički organiziranom strukturom teksta i, naposljetku, jezikom u kojem se starohrvatska čakavska riječ funkcionalno prožimlje elementima liturgijskoknjiževnoga crkvenoslavenskog jezika, što književni izraz tog spomenika osebujno patinira, utiskuje mu pečat visokog stila.
Pogled na otok Krk i Učku s Velebita.
Pjesma Sveta Lucija
zapisana je još koncem 19. st. U Novom ju je 1892. g. pjevao M.
Sokolić, a zapisao Anton Mrakovičić Pavlić. Sačuvao ju je Rado Žic
Mikulin, koji ju je 1950-tih zapisao prema kazivanju svojeg djeda A.
Mrakovičić Pavlića. U ovoj pjesmi se glagoljička slova zovu hrvaskim čarkama. To je u skladu s
nazivima koje znamo iz drugih izvora (na primjer, Alphabetum chrawaticum kod Jurja
Slovinca oko 1400. g., ili Krobatische
Buchstaben u glagoljičkim knjigama tiskanim u Urachu 1560-tih
godina, ili Croatica scriptura
1584. kod Adama Bohoriča). Također je u pjesmi navedena i godina
izgradnje crkve sv. Lucije, kao 1080., najvjerojatnije na
blagdan sv. Lucije 13. prosinca. U lijevom stupcu je izvornik, a u
desnom prijepis na suvremeni hrvatski jezik. Ova je pjesma objavljena u [Eleršek i Žic Mikulin: Putom Sunca, str. 388-389].
SVETA LUCIJA Sveta Lucija zgrajena je bila, deset sat osandeseta je finila. Benediti za nju pinezi zbirali, po svoj zemji Hrvaskoj petjali. Dični Vitoš veli sve je to ojal, crikvi Božjoj lipi načrt dal. Crikvi sprida krćenica bila, crikvu na dva razdil je dila zi lominu na koj je čarkalo ki i koliko se za crikvu dalo. Zi hrvaskimi čarkami se klalo ki je zemlju za crikvu donal i ki koliko ekuli zač je dal. Dika tamo lipa bila je rečena hrvaskomu kralju Zvanimiru, ki je crikvi podaril ledinu, i pod Hlamom Dolci od Prvaja, još čuda zemje kolo Hrtovaja. Lipo tamo drobno čarkano je bilo ča su dali veli kosiz krbavski, lički, tninski i kosiz brački. Silni judi va crikvu ne stali, leh su prid nju mašu poslušali. Po maši su se veselili, od crikva va Bašku preselili i do kasna va noć su tancali, kantali i lipo se divertali. |
SVETA LUCIJA Sveta Lucija izgrađena je bila, tisuću osmdeseta je završavala. Benediktinci za nju novac skupili, po svoj zemlji Hrvatskoj prosili. Dični Vitoš veliki sve je to vodio, crkvi Božjoj lijepi nacrt dao. Crkvi sprijed krstionica bila, crkvu na dva dijela razdijelilo dijela pločom na kojoj je pisalo tko i kolik se za crkvu dalo. Hrvatskim se slovima zapisalo tko je zemlju za crkvu darovao i tko koliko zlatnika za što je dao. Dika tamo lijepa bila je rečena hrvatskomu kralju Zvanimiru, koji je crkvi podario zemljište, i pod Hlamom Dolci od Prvaja, još puno zemlje oko Hrtovaja. Lijepo tamo sitno zapisano j'bilo što su dali veliki kosizi krbavski, lički, kninski i kosiz otočki. Silni ljudi u crkvu ne stadoše, neg' su pred njom misu poslušali. Po misi su svi se veselili, od crkve se u Bašku preselili i do kasno u noć plesali, pjevali i lijepo se proveli. |
Još jedna pjesma pod naslovom Sveta Lucija, ali bitno opširnijeg sadržaja, zapisana je 1896. g. Nađena je u riznici krčke epike Rada Žica. Pjevao ju je M. Dekanić, a zapisao također Anton Mrakovčić Pavić. U toj pjesmi se nalazi puno više pojedinosti o gradnji crkve sv. Lucije, a kao godina dovršetka je navedena također 1080., kao i u prvoj pjesmi. Ova je pjesma objavljena u [Eleršek i Žic Mikulin: Putom Sunca, str. 390-391].
Akademik Ivo Frangeš izjavio je da je Bašćanska ploča u isto vrijeme i dokument i monument, povijest i umjetnost, neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića, te da je sve u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja i duhovnost.
Hrvatski književnik
Silvije Strahimir Kranjčević u svojim Uskočkim elegijama, Pred
Kraljevskom pločom
u Baški,
niže prekrasne stihove:
Daj da spustim
svoje
čelo
na taj kamen poizdrti,
daj mi časak da mi duša
pomoli se prije smrti. ...
Pružimo si
bratske ruke
rastrgane iz daljine,
iskopajmo grob si velik
s kraja na kraj domovine
i lezimo u njeg mirno,
kao braća zagrljeni;
udruženi jednim srcem
i zanav'jek sjedinjeni!
DALMATINO POVIŠĆU PRITRUJENA Izblideni Misal svetog Jeronima, izlizana Bašćanska tavuleta rvackeg ditinjevanja. zaudobjeni friži glagoljaških serpentini isfrolani patakuni, žurke* i kadeni. Izlizani Ideali i Misali po rvackin oputinan sokolaški procesjuni pričešćeni demoštracjuni od taverni do taverni svitlosću kerv častna vikovični terpećemu naslidovati pogrda Balkanike. Pute, laze pizon dubli tovari. Gustirne žedne, mijun sići i lati. konkulana škina težakov od motik po žurnatin pritrujena. Prage kalet žnjutin dubli puntari,** naboj Dalmatine rebati na drači, kroz kadene dicu čičan pasli, a judi driti ka kolone, Dalmatino, povišću pritrujena. Intradu pravice s tilin štrukali. Dalmatino, povišću pritrujena! Rod puntarski resa na drači. Dalmatino, povišću pritrujena! Ditinstvon gladnin povist štukali, Dalmatino, povišću pritrujena! Kroz kadene dicu čičan pasli, a judi driti ka kolone, Dalmatino, povišću pritrujena! ---- *patakuni, žurke - mjedeni novac, dijelovi muške težačke narodne nošnje u Dalmaciji **puntar - naziv za osobu koja je bila pristaša povratka Dalmacije u sastav Hrvatske, odnosno pristaša Narodne stranke |
DALMACIJO POVIJEŠĆU PREMORENA Izblijeđeni misal svetog Jeronima, izlizana Bašćanska ploča hrvatskog ditinjstva zaboravljene ogrebotine glagoljaških zavojnica istrošeni patakuni, zurke i lančići. Izlizani ideali i misali po hrvatskin stranputican sokolaške procesije pričešćene demonstracije od vinotočnica do vinotočnica svjetlošću krv časna vijekomnavikli trpeći nasljeđivati pogrda balkana. Puteve, ulaze u polja teretom izdubli magarci Bunare žednjele milijun vjedara i polijevača. Savita leđa zemljoradnika od motikanja po nadničarenjima premorena Pragove ulica gležnjevima dubali puntari, gnojni čir Dalmacije otkuvaca na drači, kroz lance djecu sisama dojili, a ljudi uspravni kao kameni stupovi, Dalmacijo, poviješću premorena. Ljetinu pravičnosti s tjelesima izaželi, Dalmacijo, poviješću premorena! Rod pobunjenički rastao na drači, Dalmacijo, poviješću premorena! Djetinjstvom gladnim povijest začepili, Dalmacijo, poviješću premorena! Kroz lance djecu sisama dojili, a ljudi uspravni kao kameni stupovi, Dalmacijo, poviješću premorena! |
Niže možete pogledati zamišljeni portret Kralja Zvonimira iz pera hrvatskog slikara Kristiana Krekovića, poznatog po svojoj znamenitoj galeriji u gradiću Palma de Mallorka na otoku Mallorka u Španjolskoj:
Pogled na otok Krk i Učku s Velebita.
Bašćanska ploča poslužila je kao inspiracija i za glazbenike. Skladbu "Bašćanska ploča" maestra Ljuboslava Kuntarića izveo je 2004. u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru mješoviti pjevački zbor župne crkve iz Gernlindena, Minhen, Njemačka, pod vodstvom maestra Alfonsa Strähhubera. Također je i Stjepan Šulek još godine 1978/79 napisao a capella skladbu naslovljenu "Bašćanska ploča". Hrvatski skladatelj Krešimir Fribec (1908-1996) komponirao je kantatu za zbor i komorni orkestar, nadahnut tekstom Bašćanske ploče. Istaknuti hrvatski skladatelj Dušan Prašelj komponirao je Staroslavensku misu i Bašćansku ploču.
Čini se da je Dante putovao Hrvatskom, i uz pomoć hrvatskog hodočasnika, a zatim prijatelja i vodiča kroz Hrvatsku - biskupa Kažotića, posjetio Jurandvor na otoku Krku i vidio Bašćansku ploču.
Bašćanska
ploča na novčanici od 100
kuna, i Ivan Mažuranić (1814.-1890.).
Bašćanska ploča, najvažniji spomenik rane hrvatske pismenosti, tek je 1971. dobila dopuštenje da uđe u program nastave osnovnih škola u Hrvatskoj. Tijekom mnogo godina komunističke vladavine u ex-Jugoslaviji Bašćanska ploča bila je zabranjena u hrvatskim školama. Slično tome, viski europski predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ne dopuštaju da se u udžbenicima za hrvatsku djecu u toj državi spominje Bašćanska ploča, pa čak niti hrvatska himna Lijepa naša domovino!
Bašćanska ploča izrađena u staklu, gđa. Bibijana Marković, Zagreb
Biljezi hrvatske državnosti, g. Ante Glibota
Pozivnica Staroslavenskog instituta na Božićni domjenak, sa glagoljičnim slovima s Bašćanske ploče.
Novi oltarnjak u Baški nadahnut Bašćanskom pločom
Kravata
inspirirana Bašćanskom
pločom, www.kravata.hr
Tekst priređen srpnja 2000., u povodu devet stoljeća od nastanka dragog kamena hrvatske pismenosti.