Hrvatska glagoljička bašćina na otocima Cresu i Lošinju  

Darko Žubrinić, 2011.

  • Glagoljički natpisi na otoku Cresu: Porozina, Beli, Valun, Osor
  • Glagoljički natpisi na otoku Lošinju: Sv. Jakov, Ćunski

Valunska ploča, 11. st.:

Biskupa Osorskog spominje Juraj Slovinac u svojem popisu glagoljaških (nad)biskupija oko 1400, pisanom na Sorboni u Parizu. Zapis se čuva u Gradskoj knjižnici u Toursu u Francuskoj u Odjelu za dragocjenosti). Vidi sliku u lijevom stupcu:

Primus episcopus Chrawacie qui scit utrumgue ydioma,
tam latinum quam chrawaticum,
et celebrat missam i altero istorum ydiomatum quocumque sibi placet.

Glagoljaški lapidarij u Valunu, Branko Fučić


Ulica Valunske ploče u Zagrebu. Valunska glagoljička ploča iz 11. st. čuva se u gradiću Valunu na otoku Cresu.


U gradu Cresu na istoimenom otoku čuva se primjerak Senjskoga misala (Baromićevog misala) iz 1494. g. Nalazi se u samostanu sv. Frane, kod franjevaca konventualaca.



Dr. fra Anđelko Badurina: Datja i prijatja, primici i izdaci samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša u Martinšćici na otoku Cresu (Knjiga I., 1578 - 1618), Povijesni arhiv Rijeka, Posebna izdanja 12, Rijeka

Postojao je primjerak rukom pisane hrvatske glagoljičke Biblije koju je priredio Nikola Mojzeš s otoka Cresa. To znademo na temelju predgovora kojeg je godine 1557. pisao Stipan Konzul prigodom prevođenja Novoga Zavjeta, vidi [Jembrih].

Punta Križa na otoku Cresu
Crkve sv. Antona na Parhavcu
glagoljički grafiti ispisan kistom u crnoj boji, 16. st.


Snimio Damir Krizmanić, fotograf Konzervatorskog odjela u Rijeci.

.F..
... TO PIS(A)
(AZ PR)VAD ...


Čitanje glagoljskog grafita iz crkve Sv. Antona na Parhavcu u Punta Križi

U crkvi Sv. Antona na Parhavcu nalazi se nekoliko grafita izvedenih crnom bojom, kistom na žbuci. Ovi grafiti pripadaju najstarijem sloju žbuke koja je nositelj posvetnih križeva. Od glagoljskog natpisa koji se rasprostire u tri retka danas je zbog oštećenja čitljivo tek devet glagoljskih slova:

.F..
... TO PIS(A)
(AZ PR)VAD ...

U prvom redu čitljivo je samo slovo F. No to je i najznačaniji dio grafita jer kao dio godine označava stotice. Numerička vrijednost ovog slova iznosi 500, tako da po tome možemo zaključiti da je grafit nastao u 16. st. U drugom redu nalazi se uobičajena fraza TO PISA. Prva riječ ove fraze napisana je kao ligatura. Od druge riječi čitljiva su prva tri slova. U trećem retku možemo prepoznati samo tri slova VAD. Pošto među njima nema razmaka (koji je prisutan između gornje dvije riječi) pripadala su najvjerojatnije jednoj riječi. Na ovom mjestu očekivalo bi se ime ili titula. Moguće je da su navedena slova dio riječi PRVAD kojom glagoljaši prevode latinski termin prezbiter.
Od paleografskih karakteristika ističemo zaobljenja na ustavnim oblicima glagoljskih slova. Zaobljenost linija koje formiraju „oči“ na ligaturi TO, haste slova P i donje linije slova F te vezanje dvije linije na donjem oku slova I. Ovakvo oblikovanje svjedoči o pisarskoj navadi pisca koji učestalo koristi kurzivno pismo.
Datacija i grafološke osobine rukopisa pomoći će nam da u drugoj građi pronađemo rukopis ovog glagoljaša. U objavljenim faksimilima u radovima Leona Košute ne nailazimo na rukopis sličnih grafoloških osobina. No u najstarijim matičnim knjigama na Lošinju neki od zapisa podsjećaju svojim rukopisom na slova grafita u kapeli Sv. Antona.
Grafit je važan na više načina. Kapela Sv. Antona zavjetna je crkva obitelji Bokina koja se nalazi na njihovom posjedu, uz zgradu njihove stancije. Grafit se nalazi na najstarijoj žbuci na kojoj se nalaze i posvetni križevi te zavjetni crteži brodova te je mogao nastati samo uz dopuštenje spomenute obitelji. Stoga se nameće zaključak da je i porodica Bokina imala plodne veze s glagoljašima.
Otočje Cresa i Lošinja u srednjem i ranom novom vijeku izrazito je glagoljaško područje. Glagoljaški je bio samostan franjevaca trećoredaca u Martinšćici čija su Datja i prijatja nastala od 1578. do 1618. objavljena od strane Anđelka Badurine. Poznate su slične knjige iz samostana Sv. Mikule na Porozini, a glagoljaški je bio i samostan franjevaca trećeredaca u Bijaru u Osoru. Glagoljska je i knjiga primitaka i izdataka bratovštine Sv. Antuna u Belom. Sačuvane su i matične knjige iz Malog Lošinja i Nerezina, kao i brojni tekstovi u arhivu osorske općine te notarski protokoli lošinjskih bilježnika glagoljaša koje je obradio Leon Košuta.
Ako računamo Unije, na otočju Cresa i Lošinja sačuvano je 15 glagoljskih natpisa. Sve natpise objavio je Fučić 1983. godine. Jedini novi prinos je Dekovićeva objava grafita iz Dragozetića 2005. godine. Svi su ovi natpisi epigrafski, tj. uklesani u kamen, uz natpis u Ćunskom koji se nalazi ugraviran na podnožju kaleža. Natpis u crkvi Sv. Antuna na Prhavcu za sada je šesnaesti. Poseban je jer je jedini koji je izveden kistom na žbuci. Izuzmemo li Valunsku ploču, najstariji creski glagoljaški spomenik najvjerojatnije iz 11. st., naš je grafit  među najstarijim natpisima s ovog otočja, četvrti iz 16. stoljeća. Iako na prvi pogled skroman, on je važno svjedočanstvo korištenja glagoljice u 16. stoljeću na otoku Cresu.

Željko Bistrović, konzervator u Konzervatorskom odjelu u Rijeci

Prilog će biti objavljen u časopisu Puntarski fuoj.


Zahvaljujem g. Željku Bistroviću na fotografiji i opisu.



Osor
16. st.?


VE CR(I)K-
[V]E K ... BENIEND
... LUKE
... S(VE)TE
  D... D(I)V(I) M(ARIE)...

Izvor www.panoramio.com/photo/927288

Glavoslov




Osor 1639. Izvor [Branko Fučić, Glagoljski natpisi].



Osor 1634. Izvor [Branko Fučić, Glagoljski natpisi].


Osor 1634. IIzvor [Branko Fučić, Glagoljski natpisi].


Osor 1732. Izvor [Branko Fučić, Glagoljski natpisi].

Postoje tri glagoljicom pisana dokumenta iz Osora u posjedu g. Jurja Mužine.


Porozine 1655. Izvor [Branko Fučić, Glagoljski natpisi].

Beli, Dragozetići (otok Cres)

Dragozetici
Dragozetići: 1708 dv, vidi [Deković, Glagoljični nadpis iz Dragozetića na Cresu]

Jedan stari glagoljički evanđelistar nalazio se u Osoru na otoku Cresu još godine 1895., pisan na pergameni s oslikanim inicijalima. Uništili su ga talijanaši (vidi Štefanić, Determinante hrvatskog glagolizma, Slovo 21, Zagreb 1971., 13-30, vidi  str. 27).

Osorski kanonik Matej Sović i izdavanje glagoljaških knjiga. Sović je rođen u Petrogradu u Rusiji, umro 1774. u Osoru gdje je bio arhiđakon, a predci su mu s otoka Cresa. Za Alberta Fortisa je prepisao Hasanaginicu hrvatskom ćirilicom (vidi J. Bratulić, Leksikon glagoljice, str. 142).

Zadnji glagoljaš na otocima Cresu i Lošinju bio je Frane Krivičić, župnik u Valunu, do oko 1930. Godine 1930. čitala se misa glagoljicom još u nekim mjestima na Cresu, ali potajno. Vidi [Božo Milanović, str. 89].


Plač popa Martinca, skladao Valter Beljak (svira bas, s lijeva kćeri Nataša i Maja i sin Vid), u izvedbi njegove obitelji prigodom obilježavanja 10. obljetnice smrti akademika Branka Fučića, u dvorani Izložbe glagoljice u Rijeci 2009.



Neki važni izvori za poznavanje povijesti glagoljaštva na otoku Lošinju nalaze se u posjedu župe Mali Lošinj:
  1. Matica rođenih 1596.-1680.
  2. Knjiga krizmanih 1592..-1754. (ima nešto glagoljice)
  3. Knjiga krizmanih 1592.-1754.
  4. Knjiga vjenčanih 1622.-1644.
  5. Knjiga umrlih 1630.-1775. Krasan rukopis. Slikopis 1, slikopis 2
  6. Glagoljski Lošinjski protokoli 1564.-1636., Mikule Krstinića i Ivana Božičevića
  7. Knjiga krštenih 1560.-1617. NAJSTARIJA matična knjiga? Krasan rukopis. Slikopis
  8. Knjiga krštenih 1617.-1648.
  9. Knjiga krštenih 1648.-1685.
  10. Knjiga krštenih 1685.-1727. TAL i HRV GL! Slikopis
  11. Knjiga vjenčanih 1597.-1682.
  12. Knjiga vjenčanih 1682.-1702. TAL i HRV
  13. Knjiga vjenčanih 1685.-1727.


Knjiga umrlih 1630.-1765.:


Marač, don Frane




Šetembar, oktobar

Šetembar


Oktobar


Matice krštenih, vjenčanih i umrlih u Malom Lošinju:




1671.

V Lošini Seli Malon




V Lošini Malom


1635.

V Lošini Seli Malom


Nerezine:






1773. Ovo je libar na koji se jimaju zapisevat dica kojih se karsti u crikvi s. Marije od Nerezin s. Jakova




Ovo je libar na koji se zapisuju oni koji se združuju u sveti matrimonij od svete ženidbe u Nerezinah s. Jakova.

Iz članka jednog Škota, Gordona McDaniela:

1680 baptism from Mali Lošinj (iz matice krštenih u Malom Lošinju)

1680 miseca nov(e)nbra dan 8 kada se rodi sin
Maretin Matia Markočića a karseti s(e) na 10
nov(e)nbra i karstih ea do(n) Franic Marketic
plovan a to karestih u crikevi s(vet)e Marij(e) kum
bi paro(n) Mati Mori(n) a kuma Mara zena
pokojnoga Matia Garžana otac Matij Marekočić a
mati Mara žena negova.

1680, in the month of November, the 8th day was
born Maretin, son of Matije Markocic. He was
baptized on the 10th of November, and I, Don
Franic Marketic, priest, baptized him in the church
of St. Mary. The godfather was Mr. Mati Morin,
and the godmother was Mara, widow of the late
Matije Garzan. The father was Matije Markocic
and the mother Mara, his wife.

Čitatelje koji žele doznati više o hrvatskoj glagoljičkoj kulturi otoka Lošinja upućujem na knjižicu [Prole, Jensch].

Također pogledajte i ovaj video-film: Osorski glagoljski tekstovi




Šime Ljubić: Borba za glagoljicu na Lošinju, Rad JAZU, knjiga 57, Zagreb 1887, str. 150-186.

Leo Košuta: Glagoljski lošinjski protokoli Mikule Krstinića i Ivana Božićevića (1564-1636), Radovi Staroslavenskog instituta, Knjiga 9, Zagreb 1988. (rad ima 291 str.).
Taj je Košutin rad predan za tisak još godine 1954. tadašnjem Državnom arhivu u Rijeci, ali je objavljen tek 1988. Radi se o dva lošinjska protokola koji sadrže čak 642 glagoljičke isprave. Leon Košuta (1922. - 2001.), koji je umro u Parizu, pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Leon Košuta: Glagoljski tekstovi u arhivu osorske općine, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, I, Rijeka, str. 163-216.
Košuta je u arhivu osorske općine pronašao sedamdesetak originalnih glagoljičkih dokumenata koje s od 1544. do 1772. pisali javni notari, hrvatski popovi glagoljaši.

Ivanka Petrović: In memoriam Leon Košuta, Slovo 54-55, 2004.-2005, str 205-209.

Milica Prole i Zrinka Jensch (ur.): Ja slova znajući govorim / Glagoljica na Cresu i Lošinju (The Glagolitic Script on Cres and Lošinj), Mali Lošinj, Srednaj škola Ambroza Haračića, 2013. ISBN 978-953-57649-0-8

Hrvatska glagoljaška bašćina otoka Krka

Croatian Glagolitic Culture in Istria

Hrvatska glagoljička bašćina na području Zadra

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Cres

Croatia - Overview of History, Culture, and Science