Josip Ruđer Bošković, istaknuti hrvatski znanstvenik

Maja Cioni, Pariz, Darko Žubrinić, Zagreb 2017.
 
Rudjer Boskovic
Portret Ruđera Boškovića, naslikao Edge Pine u Londonu 1760.


Nekoliko novih dokumenata o Boškoviću nedavno je pronađeno u francuskom Državnom arhivu (Archives nationales de Paris, 11 rue des Quatre-fils, 75003 Paris). U tom se arhivu čuvaju povijesni dokumenti iz tzv. Starog sustava (Ancien regime), dakle sve do 1789., godine francuske revolucije.

Pronađene dokumente svrstali bismo u dvije grupe; u prvoj bi bili oni koji spominju Boškovića kao znanstvenika ili novog ravnatelja optike, a u drugoj nekoliko vlastoručno pisanih pisama (autografa).

Dokumenti o Boškoviću

Među dokumentima u kojima se govori o našem znanstveniku, moramo spomenuti tzv. osobni spis (dossier personnel). Naime, već u doba kralja Luja XVI, francuska je pravna služba  uredno evidentirala osobe u državnoj sluzbi, otvarala fascikle u koje se ulagalo osnovne dokumente o pojedinom službeniku, kao što je to početak radnog odnosa, radni ugovor, kraj službe i slično. Upravo u toj sekciji pronašli smo Boškovićev osobni spis, fascikl od 4 lista. Ovi su dokumenti posebno zaštićeni i ne mogu se dobiti na uvid bez posebne dozvole, no budući da su dostupni preko interneta, može ih se u miru proučiti ako se škljocne na ovu poveznicu.

Na listu broj 3 stoji :

22 fev 1774
Le S" Abbé Boscovich
Le Directeur d'Optique

Marine

Le S. abbé Boscovich très habile astronome Opticien parois pouvoir etre très utile au service de la Marine pour ses connaissances et ses talents.
On propose à sa Majesté de l'y attacher en qualité de Directeur d'Optique aux appointements de deux mille livres à commencer du 1er Janvier de cette année.

U hrvatskom prijevodu to bi bilo:

22. veljače 1774.
g. opat Bošković
Direktor optike

Mornarica

Smatramo da bi gospodin Bošković, svećenik, vrlo umješan astronom i optičar, mogao biti vrlo koristan u službi Pomorstva zbog svog znanja i mnogobrojnih talenata. Predlažemo stoga njegovom Visočanstvu da ga zaposli na mjesto Ravnatelja optike s godišnjom plaćom od dvije tisuće forinti počevši od 1. siječnja ove godine.
 
Kada bi se taj Boškovićev tekst htjelo napisati prema suvremenom francuskom pravopisu, onda bi on glasio ovako (u prijevodu Maje Cioni):

Le 22 février 1774
Monsieur l'abbé Bošković
Le Directeur d'Optique

Marine

Monsieur l'abbé Bošković, très habile astronome et opticien, nous paraît pouvoir être très utile au service de la Marine pour ses connaissances et ses talents. On propose à sa Majesté de l'y attacher en qualité du Directeur d'Optique aux appointements de deux mille livres à commencer du 1er janvier de cette année.


Ali zašto optika i zašto baš najzaslužnije mjesto (directeur d’optique de la Marine)? Pojasnimo prvo što je to optika. Kada se danas govori o optici i optičarima, ljudi s pravom pomišljaju na trgovce naočalama i kontaktnim lećama i to je točno. No, osim tog značenja, u fizici se optikom smatra grana koja proučava lom svijetlosti kada prolaze kroz leću, a leće se nalaze u navigacijskim ili astronomskim instrumentima.

Vratimo se sada pitanju pomorstva. Pretpostavljamo da se radi o tadašnjem Ministarstvu pomorstva koje je uključivalo i trgovačku i ratnu mornaricu. Nažalost, usprkos velikom trudu, nismo uspjeli točno utvrditi gdje se točno to ministarstvo nalazilo, ali znamo da se državna uprava u ono doba seljakala izmedju Parizu i Versaillesa. Kralj je, naime, stolovao u Versaillesu, a to je gradić tridesetak kilometara udaljen od Pariza. S obzirom da se u ono doba putovalo teže i dulje, a iz jednog Boškovićevog pisma znamo da je on većinu vremena provodio u Parizu, u Versailles je odlazio samo povremeno.

Pokušali smo također ustanoviti zašto je optika bila tako bitna u ono doba i zašto Boškoviću nisu ponudili mjesto optičara znanstvenika nego baš ravnateljsko mjesto. U drugoj polovici 18. stoljeća, Francuska je intenzivno slala svoje brodove na ekspedicije oko svijeta. Na brodovima se vrlo često nalazila i ekipa znanstvenika cija je zadaća bila da se korigiraju i dopune pomorske i hidrografske karte.
 
Kartografiranje je bila izuzetno važna dužnost, nove karte pohranjivale su se u Kartografski i hidrografski institut u Parizu te su kasnije bile od ogromne pomoći u svim drugim ekspedicijama, bilo trgovačkim, znanstvenim ili vojnim. Spomenimo i činjenicu da Francuska i dan-danas ima jedan od najvećih pomorskih teritorija.

Osim toga, jedna od glavnih obaveza brodskih kapetana je bila da se svakog sata u brodski dnevnik unosi točan položaj broda. Za to su služili posebni navigacijski instrumenti, primjerice dalekozor, durbin i teleskop. I upravo to je bila Boškovićeva zadaća : kao ravnatelj optike morao je usavršavati, konstruirati i unapređivati navigacijske i astronomske instrumente. Drugim riječima, o točnosti i pouzdanosti tih instrumenata, ovisila je točnost kartografiranja, a o pouzdanosti pomorskih i hidrografskih karata, ovisila je sigurnost kraljevskih brodova i ekspanzija francuskog teritorija.

Boškovićeva pisma

Krenimo sad na drugu grupu otkrivenih dokumenata, na njegova vlastoručno pisana pisma. Pismo koje ovdje citiramo nalazi se u arhivskoj građi pod signaturom :  MAR/1JJ/5, folio 15, a pisano je 14.12.1773. Radi se o autografu na 4 stranice pisanih talijanskim jezikom i na kraju kojeg se nalazi sljedeći potpis:

Um mo Divmo Obblmo Serre
L'Abbate Boscovich



Radi se, naravno, o kraticama uobičajenim u kurtoaznoj korespondenciji onog doba a koje bi punim riječima zvučile ovako:

Umilissimo Divotissimo Obbligatissimo Servitore
L'Abbate Boscovich

U prijevodu na hrvatski to bi značilo sljedeće:

Vaš (vrlo) ponizan, (vrlo) odan i (vrlo) zahvalan sluga
Opat Boscovich
 
 
Kratki opis pisma: Bošković moli za razumijevanje što će pisati na talijanskom jer da će tako lakše izraziti svoje osjećaje. Za francuski kaže da ga govori ali da ga ne piše dovoljno dobro.

Objašnjava da nikad sam nije tražio da ga prime u francusku Akademiju znanosti, da za to nije bilo potrebe jer je već 30-ak godina s njima surađivao. Osim toga bio je i član mnogih drugih europskih akademija znanosti. Kaže, nadalje, da su kraljevi poslanici došli po njega u Toskanu i nagovorili ga da dođe u Francusku. Shvatio je da je klauzula tog ugovora da primi francusko državljanstvo. Svjestan situacije, Bošković govori:

«Vjerujem da ćete kada malo poživim u Francuskoj shvatiti da sam mirnog i čistog karaktera, bez ikakvih pretenzija. Uvjeravam vas da u ovoj mojoj poodmakloj dobi više nego ikad težim miru i spokoju. Ne želim nikome uzimati mjesto. Dozvolite mi samo da se bavim mojim istraživanjima, tako ću biti najkorisniji javnosti. Ne želim nikakve funkcije niti obaveze prisustvovanja bilo čemu. Molim vas da ovo prenesete ministru te da me oslobodite tih zamornih stvari koje nisu više za mene. Jer sve te obaveze od mene čine mrskog (odioznog) čovjeka.« (moj sažetak pisma)
 




Laland o Boškoviću

Rudjer Boskovic
Josip Ruđer Bošković, znameniti astronom i geometar

U svojem djelu Voyage en Italie (Put u Italiju), poznati francuski astronom Joseph-Jérôme de Lalande, član Francuske akademije znanosti i osobni prijatelj Boškovićev, daje vrlo visoko mišljenje o njemu kao znanstveniku i čovjeku:


Najistaknutiji matematičar kojeg sam upoznao u Rimu je g. Bošković, isusovac: rođen je u Dubrovniku 1711., ali je stigao u Rim još vrlo mlad, a nakon što je dugo poučavao matematiku na rimskom učilištu, postao je profesor u Milanu i zatim u Paviji; međutim, teško da se u Paviji moglo sresti ljude nadarenije od njega; ne samo da u Italiji nema nikoga čija su djela tako znamenita u čitavoj Europi kao njegova, nego nisam poznavao produhovljenijeg u boljeg geometra od njega. Njegovo mjerenje Zemlje, njegov lijep rad o zakonu težine, otkrića o svjetlosti i drugim područjima fizike, astronomije, geometrije, njegova poema o pomrčinama tiskana u Londonu, Veneciji i Parizu, mogu nam dati ideju o broju i razmjerima njegovih talenata; međutim, samo oni koji su ga osobno poznavali, znaju koliko je u njemu  genijalnosti, koliko je njegov karakter ugodan, razgovor s njime zanimljiv, a njegove ideje uzvišene u svim područjima. Godine 1773., pozvan je u Francusku i primio je francusko državljanstvo. Trenutno [1784.] je u Bassanu, zauzet tiskanjem svojih novih djela u pet svezaka.
Le plus grand mathématicen que l'aie connu à Rome est M. Boscovich, alors jésuite: il est né à Raguse en 1711, mais il vint à Rome étant encore fort jeune, et après avoir longtemps professé les mathématiques au collège romain il fut fait professeur à Milan et ensuite à Pavie; mais l'on voyait avec peine des talents supérieurs comme les siens, concentrés dans cette derniére ville; non seulement il n'y a personne en Italie dont les ouvrages soient aussi célàbres dans toute l'Europe que les siens, mais je ne connais pas de géomètre plus spirituel et plus profond que lui. Sa mesure de la terre, son beau traité sur la loi de la pesanteur, ses découvertes sur la lumière et sur diverses parties de la physique, de l'astronomie, de la géométrie, son poème sur les éclipses, imprimé à Londres, à Venise et à Paris, peuvent doner une idée du nombre et de l'étendue de ses talents; mais il faut l'avoir connu particulérement, pour savoir combien il a de génie, combien son caractère est aimable, sa conversation intéressante, et ses idées sublimes dans tout les genres. En 1773, il a été appelé en France et naturalisé Français. Il est actuellement [1784] à Bassano, occupé à faire imprimer ses nouveaux ouvrages, en cinq volumes.

Laland je u nizu članaka objavljenih u razdoblju od 1766. do 1803. u Parizu promicao Boškovićevu teoriju sila. Vidi opsežan rad [Martinović].



Boscovich: Les éclipses, Paris 1779
Gradska knjižnica Zagreb (izložba veljače 2024.)


A public history of science lecture by Professor Ivica Martinovic (58 min.)
Filmed at The Royal Society, London, on 19 Jan 2012



Potpis Ruge Boscovich iz jednog iz njegovih pisama
poslanih sestri Anici. Izvor fotografije je gornji video s predavanjem prof.dr. Ivice Martinovića.


Rogger Joseph Boscovich, with emphasis on his geodesic work (4 min.)




Spomen ploča Ruđeru Boškoviću postavljena u Milanu godine 2017.


Croatian scientist Ruđer Bošković S.J. (Society of Jesus) lived in Vienna from 1756-1760 and in 1763.
The plaque was placed by Technical Museum in Vienna in 1952 (1. Wiener Bezirk).



ESPLANADE ROGER JOSEPH BOSCOVICH, Paris
Šetalište Ruđera Boškovića u Parizu, proglašeno 2013.

ŠETALIŠTE
RUĐERA JOSIPA BOŠKOVIĆA
1711.-1787.
Znanstvenik i filozof
Hrvat po rođenju, naturalizirani Francuz
  simbol univerzalnosti u Stoljeću svjetlosti


"Esplanade R. J. Boscovich" se nalazi u blizini Bastille



6, Rue de Seine, Paris 6, France
Ploča s nadpisom na francuskom i hrvatskom jeziku.


Ruđer Bošković u djelima hrvatskih umjetnika
Ivan Meštrović zamislio je svoje spomenike Nikoli Tesli i Ruđeru Boškoviću u Zagrebu kao spomenički par.
Teslin spomenik je izrađen godine 1956., u povodu stote obljetnice njegova rođenja.
Kopija Boškovićeva spomenika postavljena je 2016. u Milanu, pored opservatorija Brera.


Meštrovićev spomenik Ruđeru Boškoviću u Milanu, pored opservatorija Brera koji je Bošković utemeljio.


Vlaho Bukovac (1855.-1922): Ruđer Bošković


Toma Rosandić (1883-1962): bista Ruđera Boškovića postavljena godine 1911.
pored zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu



Marijan Gajšak: Ruđer Bošković, 1988. Izvor zagrebacki.info

Izloženo ispred Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu.
Gajšakova skulptura Ruđera Boškovića izložena je i u Tehničkom muzeju u Beču.


Marijan Gajšak, SJ, ugljen, 1987.


Snježana Božić izradila je portret R. Boškovića koji se od 24. travnja 2004. nalazi u Dvorani slavnih na Pavijskom Sveučilištu u Italiji, gdje  je Bošković predavao matematiku i istraživao prirodnu filozofiju i fiziku. U Dvorani slavnih Povijesnog muzeja (Museo storico) nalaze se portreti velikana kakvi su A. Volta, A. Scarpa (anatom), C. Golgi (fiziolog, nobelovac), U. Foscolo (književnik), H. Cardano (liječnik i konstruktor) i drugi.


Lik Ruđera Boškovića na hrvatskim novčanicama


Medalja Ive Baričevića namijenjena Društvu Ruđer Bošković - Sorbona, Pariz.
Godine 2011. je u Arheološkom muzeju u Zagrebu organizirana izložba
Ruđer Bošković na medaljama i novcu, koju su priredili Igor Mirnik i Tomislav Bilić.

Ruđer Bošković na poštanskim markama


Poštanska marka posvećena Ruđeru Boškoviću, objavljena u Hrvatskoj.
Izvor Marinko Frka Petešić.

Poštanska marka posvećena Ruđer Boškoviću, u izdanju Francuske pošte, kao privatna naklada les timbres personnalisés Marinko Frka Petešić, autora marke. Namijenjena za francuske domaće poštanske usluge, pisma do 20 grama. Naklada 3040 primjeraka.

Poštanska marka posvećena Ruđer Boškoviću, u izdanju Francuske pošte, kao privatna naklada les timbres personnalisés Mauricija Frke Petešića, autora marke. Namijenjena za francuske međunarodne poštanske usluge, pisma do 20 grama, za slanje u sve zemlje svijeta. Naklada 1060 primjeraka.

Obje marke izdate su u pet navrata tijekom druge polovice 2011. prigodom tristote obljetnice Boškovićeva rođenja. Marke je grafički, to jest računalno, obradio Petar Jasak po dokumentaciji, koncepciji i ideji g. Mauricija Frke Petešića, kojemu zahvaljujemo na podatcima i poslanim fotografijama.


Hrvatski redatelj Jako Sedlar je na tekst Hrvoja Hitreca pripremio 45-minutni dokumentarni film "Ruđer Bošković".

Literatura

  • Arhimedov dalekozor u Dubrovniku?
  • Dubrovnik
  • Mirko D. Grmek: La méthodologie de Boscovich, Revue d'histoire des sciences, Année 1996, Volume 49, Numéro 4, pp. 379-400.
  • Rudjer Bošković
  • Rudjer Boskovic, Gelehrter und Diplomat, by Krešimir Veselić, Hagen, Germany
  • Ivica Martinović: Recepcija Boškovićeve teorije sila u Parizu [PDF], Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 39/1(77) (2013) 53–241.
  • Ivica Martinović: Ruđer Bošković i Amerika, Kolo, br. 3, Zagreb 2000., str. 6
  • Ivan Kosić: Boškovićevo pismo tiskaru Remondiniju iz 1784. godine,  Kolo, br. 3, Zagreb 2000. str. 30-47
  • Ruđer Josip Bošković: Pisma, pjesme i rasprave, ur. Stipe Kutleša, Matica hrvatska, Zagreb 2013., ISBN 978-953-150-314-3 (prikaz Kristine Posilović)
  • Stipe Kutleša:
    • Prirodno-filozofijski pojmovi Ruđer Boškovića, Biblioteka Filozofska istraživanja, knj. 67, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1994.
    • Ruđer Josip Bošković, Tehnički muzej, 2011.
    • Filozofija Ruđer Boškovića, KruZak, Zagreb, 2013.
    • Tko je zapravo Ruđer Bošković? [PDF]
  • Marito Mihovil Letica: Apriorna, metafizička polazišta Boškovićeve prirodne filozofije
  • M. Sivrić, N. Vekarić: »A genealogical presentation of the Bošković family«, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa o Ruđeru Boškoviću, Dubrovnik 5-7 listopada 1987/Proceedings of the international symposium on Ruđer Bošković, Dubrovnik, 5th-7th october 1987, Zagreb 1991, str. 247-258
  • Leksikon Ruđera Boškovića, Leksikografski zavod, Zagreb 2011., ISBN 978-953-268-020-1, informacija: [PDF]
  • Stjepan Špoljarić: Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike. Izdanje u prigodi 300. obljetnice rođenja Ruđera Josipa Boškovića (1771.-2011.), Ruđer Bošković au service de la diplomatie de la Republique de Raguse / Ruđer Bošković in the diplomatic service of the Dubrovnik Republic (two editicions: Croatian-French, Croatian-English), Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, 2011.
  • J. Félix Fuertes Martínez & José López García: Roger Boscovich, Theoria 7 (1-2):687-701 (1992) Abstract. Roger Boscovich, belonging to XVIII century, halfway from Newton to Faraday, is traditionally considered as a newtonian philosopher. Nevertheless, following Berkson’s suggestion, he could be a Field Theory forerunner. In this work, we will try to go on with the idea of this suggestion in order to show this possible Boscovich’s contribution
  • Greg Whitlock: Roger J. Boscovich and Friedrich Nietzsche: a re-examnination, in Babette Babich and Robert S. Cohen (eds.), Nietzche, Epistomology, and Philosophy of Science, Nietzcsche and the Sciences II Boston Studies in the Philosophy of Science, Vol 204, Kluwer Academic Publishers, 1999., pp. 178-201
  • Matthew Tones and John Mandalios: Nietzsche's Actuality: Boscovich and the Extremities of Becoming, Journal of Nietzsche Studies, Vol. 46, No. 3 (Autumn 2015), pp. 308-327
  • Greg Whitlock: Roger Boscovich, Benedict de Spinoza and Friedrich Nietzsche: The untold story, Nietzsche-Studien 25 (1):200-220 (1996)
  • Pietro Gori: Boscovich’s “philosophical meditations” in the history of contemporary thought, Memorie Della Societa' Astronomica Italiana Supplementi 75:282-292 (2012)
  • Marinko Frka Petešić: Ruđer Josip Bošković, Filatelistički klub Zagreb
  • Mislav Ježić: Hommage á Josip Ruđer Bošković, pp. 39-47, in Réunion interacadémique sur les relations academiques franco-croates au fil du temps, Croatian Academy of Sciences and Arts (HAZU), Zagreb 2013



Croatia, its History, Culture and Science