Arhimedov dalekozor u Dubrovniku?

Darko Žubrinić, 2017.


Dubrava (hrvatski časopis u obliku novina, koji je izlazio u Dubrovniku), u svojem je broju 82 od 1940. (godište VII.) na str. 6 objavio sljedeći interesantan članak, koji prenosimo uz nekoliko nebitnih preinaka (vidi izvornik: [JPG], dobiven dobrotom don Mihe Demovića).

Dr. Milo Katić

Da li je Arhimedov dalekozor izgubljen u starom Dubrovniku?

Godine 1839., objavljena je u Parizu knjiga Antuna Sorga [Antun Sorkočević, sin poznatog dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića; D.Ž.] pod naslovom "Origine et chute de l'ancienne Republique de Raguse" (Postanak i pad stare republike dubrovačke) u ediciji Madame Porthmann.

U ovoj se knjizi, koja je bila zabranjena u Austriji, nalazi jedan izvadak pisma Tita - Live Burattini-ja (talijanskog učenjaka nastanjenog u Poljskoj) upućenog g. Bouillardu, francuskom astronomu, koji je živio u 17. vijeku.

Ovo je pismo po navodu Antuna Sorgo bilo publicirano prvi put u djelu "Historija matematike" objavljenoj u Italiji po M. Libiri.

Pismo u prijevodu glasi:

Varšava, 6. oktobra 1672.
Gospodine!

Primio sam nacrt, koji ste mi imali dobrotu poslati sa tumačenjem cijevi katofičkijeh (tube catophique) koje je izumio M. Newton, na čemu Vam najljepše zahvaljujem. Izum je vrlo lijep i služi na veliku čast izumitelja.

U Dubrovniku (koji je stari grad Epidaurus, veoma slavan grad Ilirije i domovina Eskulapova) još se čuva, ako nije propala kod zadnjeg potresa, jedna sprava iste vrste, kojom se mogu vidjeti brodovi na jadranskom moru u daljini od 25 do 30 milja daleko od kraja, kao da se nalaze u samoj luci dubrovačkoj.

Kad sam bio u Beču god. 1656. čuo sam pripovijedat o toj spravi od jedne ličnosti iz Dubrovnika. Gosp. Paolo del Buono, kog Vi dobro poznate, bio je prisutan tome razgovoru. Po onomu što su mi onda kazivali, ta je sprava imala oblik jedna mjere za žito (četvrt), ali kako nam ta ličnost nije znala ništa pobliže o tome kazat, to smo ja i gosp. Paolo bili onda mišljenja, da je to samo priča i nijesam na to više ni mislio.

Ima dvije godine, da je u Varšavu došao gospodine Aurčle Gisagoni, liječnik Nj. Vel. carice Eleonore, koji je vršio praksu u Dubrovniku za vrijeme od 10 godina.

Razgovarajuć se jednog dana sa mnom o strašnom potresu, koji je bio zadesio Dubrovnik, poslije dugog razgovora reče mi ove tekstualne riječi:

"Bog zna da li se je među toliko rijetkosti, što su se nalazile u Dubrovniku, izgubila ona divna sprava, koju je tradicija pripisivala Arhimedu i pomoću koje su se mogli vidjeti brodovi na daljinu od 25 do 30 milja tako jasno kao da se nalaze u luci".

Na moj upit kako je izgledala ta sprava odgovorio mi je, da je imala obliku bubnja sa jednim dnom i da se je u njega gledalo sa strane; da su prema tradiciji bili mišljenja, da je ta sprava učinjena od Arhimeda. Sjetih se onoga što su mi govorili u Beču god. 1656., jer razlika izmeđ mjere za žito (četvrti) i bubnja sa jednim dnom ne postoji nego samo u nazivu. Gosp. Gisgoni je još uvijek živ i još uvijek u službi Nj. Vel. carice.

Što me jako čudi, to što nikad nije niko ništa preduzeo, da se sazna za postojanje jedne tako čudnovate sprave, i ako u Dubrovniku nije manjkalo slavnih matematičara, koa što su bili Marin Ghetaldi i drugi, a u moje doba Jan Bapiste Hodierna, koji mislim još živi u Palermu na Siciliji. Nijedan od ovih, koliko je meni poznato, nije nikad ništa spomenuo u ovoj spravi i ako je Hodierna pisao o Arhimedu, o teleskopima i mikroskopima.

Ne pišem Vam ovo da umanjim slavu Newtona, ali me veoma čudi, da je jedan tako izvanredan izum mogao ostati tako dugo nepoznat. Što se mene tiče ja sam duboko uvjeren, da je ovo bila ista sprava o kojoj su raspravljali razni auktori, i koja se je nalazila na svjetioniku u Aleksandra za vrijeme Ptolomeja (tj. na Svjetioniku u Aleksandriji; D.Ž.), koji su se s njim složli, da mogu vidjet brodove na daljinu od 50 do 60 milja.

Ova je sprava možda zalutala pri dekadansi rimskog carstva i bila sakrivena i sačuvana u gradu Dubrovniku, gdje je po riječima gosp. Gisgonija bila postavljena na jednu kulu i čuvana od magistrata.

U Dubrovniku o Sv. Vlahu 1940.


Faksimil članka Dr. Milo Katića (ljubaznošću don Mihe Demovića) možete vidjeti ovdje:

Milo Katić: Da li je Arhimedov teleskop izgubljen [JPG], Dubrava, br. 82, 1940. (godište VII.), str. 6

Dr. Milo Katić bio je kustos i osnivač Dubrovačkog muzeja. Školovan je  Gimnaziji u Dubrovniku, studirao u Grazu ili u Beču Podatak dugujem don Mihi Demoviću.

Antun Sorkočević (Sorgo, u Francuskoj Antoine Sorogo, sin skladatelja Luke Sorkočevića, 1775.-1841., umro u Parizu) je osnivač studija slavistike u Parizu. Informacija ljubaznošću don Mihe Demovića (objavljeno u članku dr Mihe Demovića u zbroniku Osorske glazbene večeri, MIC - Muzičko informativni centar, Zagreb). Antun Sorgo je posljednji ambasador Dubrovčke Republike u Francuskoj, gdje je proveo 35 godina.

Zahvaljujem dr. don Mihi Demoviću na prvoj informaciji o Katićevom članku iz 1940. o Arhimedovu teleskopu u Dubrovniku.



Dubrovnik

History of Croatian Science




Kronologija hrvatske glagoljice

Brzopisna hrvatska glagoljica

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice