Livio MarijanDarko
Žubrinić, 2012.
Livio Marijan je rođen 1964. godine u Zadru, podrijetlom iz Velog Iža (otok Iž). Osnovnu školu pohađao je u Zadru, Velom Ižu i San Pedru (California, SAD), gdje je 1977. god. završio „Dodson“ Junior High School. Živio je u SAD-u od 1972. do 1979. godine. Po povratku završio je Gimnaziju «Jurja Barakovića» u Zadru (jezični smjer sa zvanjem «inokorespondenta za engleski, talijanski i njemački jezik) i maturirao 1982. Zatim je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1995. godine i stekao zvanje profesora filozofije i diplomiranog etnologa. Godine 1998. završio je stručni kurs njemačkoga jezika na Goethe Institutu u Frankfurtu na Majni, a 2008. diplomirao na Visokoj teološko-katehetskoj školi u Zadru. Od 1996. godine djelatnik je Zadarske nadbiskupije (od 1996. do 2002. god. obavljao je službu Nadbiskupova tajnika, zatim do 2003. vice-kancelara Zadarske nadbiskupije, a od 2004. voditelj Ureda za izdavaštvo Zadarske nadbiskupije; od 1998. do 2004. godine bio je urednikom tjedne vjerske radio-emisije Ususret Danu Gospodnjem na HR Radio Zadru; od 1994. do 2002. god. bio je član Vijeća za liturgiju Hrvatske biskupske konferencije i članom Vijeća Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral; 1999. godine, zajedno s dr. fra Bernardinom Škuncom, uredio je Božanski časoslov u izdanju Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral; 2002/2003. u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji predavao je filozofiju, logiku i psihologiju;). Godine 2005. preveo je sa staroslavenskog i uredio mali molitvenik za grkokatolike pod nazivom Molitveno pravilo (izdanje Župnog ureda Sošice), od 2009. godine član je Odbora za prijevod liturgijskih tekstova Križevačke eparhije. Od 1997. do 2007. bio je urednikom Večeri glagoljaške baštine u sklopu Međunarodnog festivala glazbenih večeri u Sv. Donatu u Zadru; 1990. objavio je etnomonografiju Tradicijska kultura u Velom Ižu; znanstveni članak Veliki tjedan u Običajniku župe sv. Petra i Pavla u Velom Ižu (1998.) objavio je u Zborniku međunarodnog simpozija «Pasionska baština»; znanstveni rad Tradicijska kultura Radovina (Ravni Kotari) 2004.; uredio je nosače zvuka (CD): Starohrvatsko (glagoljaško) pjevanje Zadarske nadbiskupije (Hrvatski radio i Orfej 2003.); Starohrvatsko glagoljaško pjevanje župe Jezera na Murteru (multimedijska monografija: Pjevana baština – Jezera, 2010.); kao etnolog stručno rekonstruirao je tradicijsku nošnju za potrebe folklornih skupina u mjestima Veli Iž, Vrsi, Radovin, Privlaka, Starigrad-Paklenica i Vlašići. Sudjelovao je kao urednik, su-urednik ili stručni suradnik kod izdavanja više nosača zvuka (CD) iz područja naše pučke sakralne i svjetovne glazbene baštine, kao i u brojnim radio i televizisjkim emisijama. Od 2006. do 2010. godine član je Vijeća za kulturu Zadarske županije. Sa svojom obitelji živi u Zadru. Croatian Glagolitic Chant The Glagolitic script in its square version rooted itself strongly and flourished for centuries on the Croatian coast (Istria, Kvarner coast and islands, Dalmatia with its many islands). Here it was in liturgical and secular use until be beginning of the 20th century. The Croats along the Adriatic coast had the unique privilege of using Old Church Slavonic in the celebrating the Roman Rite, while all other nations could use only Latin until up to the 1960's Second Vatican Council reform. This is a unique phenomena and it is known as the Glagolitic liturgy. It created a specific liturgical, sacral, artistic and literary culture, and also a specific form of liturgical chant known as Glagolitic chant, which in contrast to Gregorian or Byzantine, has a very strong folk music influence. Sometimes it can be barely distinguished from the folk chants of Istria or Dalmatia. So the Croats along the Adriatic, on one hand, shared the same liturgical language (Slavonic) with the orthodox Serbs, Bulgarians, Russians, but not the same rite. On the other hand they shared the same rite with the rest of Catholic Europe - the Roman Rite - but not the same liturgical language (Latin). The Glagolitic chant is still in use in many small coastal and island parishes in Croatia. In Dalmatia it was the Glagolitic chant that gave birth to the famous Dalmatian male `klapa' singing. While Glagoliza disappeared in other Slavic nations already in the Middle Ages, in coastal Croatia it flourished and was in full use in the Mass and Church services, in Missals and Breviaries, in official civil documents, prose and poetry, stone carvings, etc. up until the 20th century. Its centers were mainly Rijeka, Krk, Senj and Zadar, but it was in use in the entire coastal region. It represents a fundamental and original element in Croatian culture. While church chanting in Old Church Slavonic among the Orthodox Slavs (Bulgarians, Macedonians, Serbs, Russians, etc.) is known as 'byzantine' chant, and belongs to the Byzantine Rite, chanting in Old Church Slavonic among the Croats is known as Glagolitic chant and belongs to the Roman Rite. Among the Czechs it is preserved only in some compositions of the Mass in Old Church Slavonic known as Glagolitic Mass. Livio Marijan, 2011
Predavnje
o glagoljaškom pjevanju održana tijekom II. sabora
malih
glagoljaša "Ajmo dico glagolati",
u
Turnju 17. rujna
2011.:
Glagoljaško pjevanje Zadarske nadbiskupije, naslov je predavanja na redovitoj mjesečnoj tribini Društva prijatelja glagoljice, koje je prof. Livio Marijan održao zajedno s g. Ivicom Dundovićem, dipl. vjeroučiteljem, dne 11. siječnja 2012. u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu:
Prof. Jelena Vignjević najavljuje predavanje prof. Livija Marijana i g. Ivice Dundovića, dipl. vjeroučitelja Tribina Društva prijatelja glagoljice 11. siječnja 2012. ZADAR: "PUČE MOJ" - KONCERT GLAGOLJAŠKIH NAPJEVA VELIKOG TJEDNA S PASIONSKOM ČAKAVSKOM POEZIJOM U sklopu Dana kršćanske kulture, koji se po prvi puta održavaju ove godine i u Zadru, u petak, 30. ožujka 2012., u crkvi sv. Frane u Zadru, održan je koncert tradicionalnih glagoljaških napjeva Velikoga tjedna Zadarskog kraja zajedno s čakavskom pasionskom poezijom. U prepunoj crkvi sv. Frane, u jedinstvenom pasionskom ugođaju uoči početka Velikoga tjedna, sudjelovali su pučki crkveni pjevači iz pet župa Zadarske nadbiskupije te Katedralni zbor sv. Stošije. Djeca iz župe Kali započela su koncert s čegrtaljkama ("krčala") i pozivanjem: "Ljudi, žene, hod'te na Službu u crikvu…", kako se nekada a i danas u Velikom tjednu poziva na službu Božju kada zvona utihnu. "Horišti" tj. muški pjevači iz župe sv. Marije u Salima (Dugi otok) izveli su frgament Muke, pjevano čitanje sv. Augustina o psalmima (nekadašnja Jutrenja Velikoga petka) te "Puče moj" po starom napjevu koji se pjeva u procesiji Velikoga petka. Pjevači iz župe Sv. Petra i Pavla u Velom Ižu (otok Iž) pjevali su poziv "Evo drvo križa... dođite, da mu se poklonimo" iz obreda otkrivanja križa na Veliki petak, zatim "Gospin plač" (paraliturigijski epski prepjev muke iz pjesmarice fra Tome Babića, 18. st.), te "Puče moj". Pjevači župe Sv. Lovre iz Kali (otok Ugljan) nastupili su s napjevima "Ja se kajem", "Gospin plač" i "Puče moj", a pjevači KUD-a Radovin (župa Gospe od Zdravlja iz Radovina) u tradicijskim nošnjama pjevali su dvije postaje pobožnosti Križnog puta sa stihovima "Stala plačuć". Nastupio je i Ante Paro iz župe Sv. Marije u Pagu, najstariji pučki crkveni pjevač na području Zadarske nadbiskupije (91 godina) otpjevavši na tradicionalnom paškom napjevu poslanicu Velikoga četvrtka. Na kraju je Katedralni zbor sv. Stošije u Zadru izveo "Evo drvo križa" i "Versi Božjeg Tila", koje je skladao zborovođa Žan Morović na temelju tradicijskog glagoljaškog pjevanja ovoga kraja, te tradicionalni zadarski "Puče moj". Nastup svake skupine odvijao se dijelom i u hodu kroz crkvu te u pratnji križa i upaljenih "ferala", čime se na dojmljiv način uprizorilo obrede Velikoga petka i noćne procesije koja je toliko omiljena u našim primorskim krajevima. Drevne, melankolične i potresne glagoljaške napjeve pratili su i stihovi više čakavskih pjesnika sa zadarskih otoka (Slavka Perovića iz Kali, Slavka Govorčina iz Malog Iža, Ante Mihića iz Sali i Zvonimira Sutlovića iz Velog Iža) u kojima su opisani doživljaji Velikog tjedna, Muke, Kristove patnje na križu… Stihove su interpretirali Danijela Hermans, Edita Govorčin-Ćurko, Ante Mihić i Tomislav Končurat. Opis Velikoga petka svoga djetinjstva iz Žmana na Dugom otoku izrekla je Marija Ramov. Voditelj koncerta i koordinator Dana kršćanske kulture u Zadru, etnolog Livio Marijan, progovorio je o vrijednosti starohrvatske glagoljaške tradicije, o starini, slojevitosti i bogatstvu napjeva, a posebno o ekspresivnosti i dubokoj ukorijenjenosti obreda i običaja Velikoga tjedna u kulturu naših primorskih krajeva. "Starohrvatsko
(glagoljaško) pučko crkveno pjevanje jedinstveno je crkveno
pjevanje u svijetu, nastalo iz jedinstvene povlastice u Hrvata na
Jadranu da se, kao nijedan drugi narod u Katoličkoj Crkvi, u rimskom
obredu služe staroslavenskim i starohrvatskim jezikom. To je stvorilo i
poseban kulturni fenomen – glagoljaško pjevanje,
koje je obilježeno folklorom svakoga pojedinoga kraja"
kazao je Marijan. Bogatstvo obreda Velikoga tjedna na poseban je način ukorijenjeno u narode Mediterana (Sicilija, Sardinija, južna Italija, Španjolska, Grčka, mediteranska Hrvatska) gdje je na temu Kristove muke nastala čitava jedna "pasionska" kulturna baština, izražena kroz visoku ali i pučku umjetnost (glazba, slikarstvo, pjesništvo), folklor i običaje. "To
nije mrtva
već živa tradicija koja se i danas razvija jer uvijek iznova potiče na
stvaranje, o čemu svjedoče i današnji čakavski pjesnici ali
i novoskladani napjevi koji su prožeti ovom tradicijskom,
glagoljaškom crtom"
rekao je Marijan. Koncert je zaključio zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, izrazivši svoje divljenje tolikim vjersko-kulturnim bogatstvom. "Nismo
ni svjesni
koliko bogatstvo imamo i koju smo privilegiju kao narod uživali da smo
mogli slaviti Boga na svom narodnom jeziku, i gotovo u svakom mjestu na
svoj način Bogu pjevati",
rekao je nadbiskup Puljić. Slikovni i audio zapis čitavog koncerta nalazi se na web stranici: www.ofm-sv-jeronim.hr. (LM) Foto: Sebastian Govorčin i Drago Ljevar PUCE MOJ ZADAR SV. FRANE 30. III. 2012. audio zapis 22 MB ANTE PARO IZ PAGA NAJSTARIJI PJEVAČ - 90 godina Pučki pjevači iz župe Radovin kod Zadra pjevaju stare glagoljaške napjeve u dvorani Vijenac na Kaptolu u Zagrebu, dne 10. listopada 2012., kao i svake nedjelje na misi u njihovu selu. U prednjem planu su g. Ivica Dundović, voditelj, i mr.sc. Livio Marijan. Selo
Radovin
nalazi se u Ravnim kotarima, 15 km. istočno od Nina.
Mladi glagoljaši iz Radovina sa svojim župnikom don Srećkom Frka-Petešićem u dvorani Vijenac u Zagrebu Prekrasni rubci koje nose žene iz Radovina Svečane muške narodne odore iz Radovina kod Zadra Monografije o glagoljaškom pučkom crkvenom pjevanju u Zadarskoj nadbiskupiji. Monografija je objavljena godine 2013. Monografija je objavljena godine 2013. Pod
visokim pokroviteljstvom prof.dr. Ive Josipovića, predsjednika
Republike Hrvatske, a u organizaciji Otočnog sabora, Župnog
ureda sv. Petra i Pavla Veli
Iž, Mjesnog odbora Veli iž i Hrvatske kulturne udruge "Pjevana
baština" Zagreb,
u Velom Ižu je 20. kolovoza 2013. održano je svečano
predstavljanje:
Livio Marijan GLAGOLJAŠKO PUČKO CRKVENO PJEVANJE ZADARSKE NADBISKUPIJE GLAGOLJAŠKO PJEVANJE U VELOM IŽU "Glagoljaško
pučko crkveno pjevanje Zadarske nadbiskupije - Veli
Iž", u izdanju Udruge "Pjevana baština", Zagreb 2013.,
u Župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Velom Ižu, u utorak, 20. kolovoza 2013. U predstavljanju je sudjelovao osobno Predsjednik Republike Ivo Josipović, autor etnolog prof. Livio Marijan, župnik don Slavko Ivoš i izdavač dr. Dragan Nimac. Livio Marijan, autor, prof. Marko Novaselić, predsjednik Mjesnog odbora Veli Iž Don Slavko Ivoš, župnik Velog Iža Dr. Dragan Nimac, Udruga "Pjevana baština", Zagreb Livio Marijan & Ivica Dundovic of Zadar Croatia won gold medal at the European Folklore Festival in Bulgaria Croatian folklore groups from Zadar won gold medals at the 2013 World Championship of Folklore in Bulgaria Livio Marijan: Zbirka don Blaža Cvitanovića ima ukupno 787 vrsta školjaka Hrvatsko glagoljaško pjevanje Hrvatska glagoljička bašćina u Zadru i zadarskom području Pasionska baština Ljubo Stipišić Delmata Croatia - Overview of History, Culture, and Science |