Glagoljička slova svojim
poretkom
slijede grčko pismo, ali ne doslovno. Poredak grčkog pisma usporedit
ćemo s glagoljičkom tablicom Jurja Slovinca iz oko 1400. g. Grčkom β (beta) odgovaraju dva glagoljička slova: buki i vidi. Grčki glas b je postupno prešao u v, što imamo i danas sačuvano u tzv. vitacizmima: Vizant umjesto Bizant, Vitleom kod hrvatskih glagoljaša umjesto Betlehem, itd. Grčkom slovu ζ (zeta) odgovaraju tri glagoljička slova: živite, zelo i zemlja. Radi toga je već u prvom retku vidljivo da je brojčani poredak glagoljičkih slova drukčiji nego u grčkom pismu.. Slovo θ (theta) nema odgovarajuće u glagoljici. Grčkom slovu ι (jota) odgovaraju dva glagoljička slova: i i je. Grčkom slovu ξ (ksi) ne odgovara niti jedno u glagoljici, a također niti slovu ψ (psi). Posljednje slovo grčkog pisma je ω (omega), i njemu odgovara glagoljički ot u trećem retku, na mjestu broja 700. Nakon toga u Jurjevoj tablici glagoljice dolazi još osam glagoljičkih slova koja nemaju odgovarajućih glasova u grčkom pismu. To su šća, ci, črv, ša, jer, jat, jus i jest-je. Što se geometrije slova tiče, jedino je glagoljičko slovo frt isto kao i u grčkom pismu, a u nekoj mjeri to možda vrijedi i za slovo dobro. Slično na pr. i gruzijsko pismo ima grčki poredak slova, iako je geometrija pojedinih gruzijskog pisma bitno drukčija nego kod grčkog. U glagoljičkom pismu, slično kao i u gruzijskom, azbučnim poretkom slova očituje se utjecaj grčke kulture. |
α
![]() az 1 |
β1
![]() buki 2 |
β2
![]() vidi 3 |
γ
![]() glagole 4 |
δ
![]() dobro 5 |
ε
![]() (j)est 6 |
ζ1
![]() živite 7 |
ζ2
![]() zelo 8 |
ζ3
![]() zemlja 9 |
η
![]() iže 10 |
[θ]
ι1
![]() i 20 |
ι2
![]() je 30 |
κ
![]() kako 40 |
λ
![]() ljudi 50 |
μ
![]() ![]() mislite 60 |
ν
![]() naš 70 |
[ξ]
ο
![]() on 80 |
π
![]() pokoj 90 |
ρ
![]() reci 100 |
σ
![]() slovo 200 |
τ
![]() trdo 300 |
υ
![]() uk 400 |
φ
![]() frt 500 |
χ
![]() hir 600 |
[ψ]
ω
![]() ot 700 |
![]() šća 800 |
![]() ci 900 |
![]() črv 1000 |
![]() ša 2000 |
![]() jer |
![]() jat |
![]() jus 5000 |
![]() jest-je |
|
az
buki vidi |
glagole dobro (j)est |
živite zelo zemla |
|
iže i je |
kako ljudi mislite |
naš on pokoi |
|
reci slovo trdo |
uk frt hir |
ot šća ci |
|
črv ša (j)er |
jat jus
(jest-je) |
Azbučni nazivi na francuskom jeziku, upisani Jurjevom rukom iznad glagoljičkih slova u njegovoj tablici:
az
bouki vidi glagoule dobro iest
siwite zelo zemlia
ise i ge kakou loudi mislite na[s] on poquoy
rci slowo tardo ouq frt chire oth schtsa ci
cyrf scha ger iath jouzz jest-je
Odavno je poznato da
glagoljičko
pismo poretkom slova slijedi grčko pismo. Gornji prikaz o poretku
glagoljičkih slova, te trima grčkim slovima koja nemaju odgovarajućih u
glagoljici (theta, ksi i psi), dobio sam 2011. od prof.dr. Vladimir
Ćepulića. Poticaj na podrobnije promatranje slijeda glagoljičkih slova
došao je od novoustoličenog dubrovačkog biskupa Mate Uznića,
koji je u svoj službeni biskupski znak uvrstio i dva glagoljička slova az
i ot,
u značenju početka i svršetka. Najprije može zbuniti to
što ot
nije posljednje slovo glagoljičke azbuke. Međutim, ot
odgovara posljednjem slovu grčkog pisma (omega).![]() Dr. Mate Uzinić, biskup dubrovački od 2011., u svom grbu ima glagoljička slova az i ot. |
Nazivi za brojke u
hrvatskom crkvenoslavneskom jeziku između 11 i 19 su
Po tom latinskom obrazcu su nazivi preneseni ne samo u slavenske jezike, nego i (dobrim dijelom) u romanske i germanske. talijanski:
engleski (teen = 10):
njemački (zehn = 10):
francuski (dix = 10)
češki
|
Mala enciklopedija hrvatske glagoljice |