Istarski razvod (1275.-1395.)Ima 67 stranica, hrvatsko ime spominje 24 puta.Nekoliko slova u rukopisu Istarskog razvoda Levca Križanića, 16. st., u usporedbi s tablicom Jurja Slovinca, oko 1400.
1. dan Str. 1 V ime Otca i Sina i Duha Svetago. Amen. Let ot rojstva našega Isukrsta .Č.T. I D (1325), indikcion 8, miseca maja dan 5., v ponedelje. V to vrime gospodujuću Albrehtu Metlike i Pazina i vse gospode deželske, svojim dobrim svetom prizvavši ime gdna Boga vesmo- gućega, komu vsaka istinna i prava jesu podložna, učiniše i stvoreni biše razvodi i kunfini po vsoj deželi ka sliše i pristoje gdinu knezu pazinskomu i gospodinu Rajmundu, podreke z Ogleja, i mesti gospode beneta- čke. Gdin Menart [Metart], sovinjski i Vrha i Semić i Gole Gorice i Krbun gdn, prosi gdna kneza i vse gospode ki se behu spravili v Pazin da najprvo razgledaju od njega kunfineh, ki su meju Sovinjakom i Vrhom i meju Blzetom i Kostelom i Mrčenegu i Oprtljom i Motovunom, i tu razgledavši i utvrdivši vse tako po deželi okolu gredući i razgledati i utvrdit: da vsaka stran bude svoje uži- vala mirno obdržeć. I tako be ugdono gdnu knezu i vsoj gospo[di]. I tako stvoreno be. I gdn knez i gospoda ka se behu spravila, žlaht[na] i zmožna v Sovinjak; ondi behu najprvo četiri sluge kneza Albrehta, zlatom pasanci: najprvo gdn Rudolf, gdn Andrej, gdn Bilam, gdn Martin i gdn Panšpetal, sluga z Mumljana i gdn Vilker, sluga z Lupoglava, i gdn Filip Macić sluga s Kožljaka, gdn Jakov, sluga z Vrane i gdn Mike s Pazin[a] i gdn Zalunbergar sluga, i gdn Jakov, sluga z Grdosela s gospo- dičići s Pazina, Ivan z bratom, i od vsakoga mesta dva župana ki su bili vazda v svete poli gdna kneza i te gospode od strane kunfini i razvod. I tako posla gdn knez i vsa Str. 2 ta gospoda listi v Blzet gdnu Bilelmu, markezu š Čabdada ki ondi čekaše teh listi. I kako prije listi gdna kneza i gospode, i tako prid k njim v Sovinjak, i dost š njim žlahtneh i dobreh ljudi z Benetak i z Vidma i z Čabdada. I š njim pride gdn Macol, komu biše dal gdn podreka Mrčenegu zvrh njega plaće za vernost ku biše učinil. Š njime biše gdin Urazam z Rašpurga, ki biše podložan sluga kneza goričkoga, i š nim biše gdn stari Slivar i Petar Slovenanin z Gračišća, ki onde be postavlen sluga takim zakonom, da nima zlata pasa nosit: tu oblast za se ohrani gdn knez. I tu be veliko drugih žlahtneh i dobreh ljudi i muži deželskih, ki behu odlučeni na te razvodi. I gdn Bilam, markez, posla list v blzet da pride vas komun na razvodi. I tako pri- doše sudac Mohor i Pengar i Matij i Luka, i vas komun blzecki. I gdn Bilam, markez, pokaza listi od gdna Rajmunda, podreki z Ogleja, v kih se uzdržaše da je jeneral kapitan Frjula, Istrije, Karnije i Karnijole, i da ima plnu oblast duhovnih i v telesnih, a navlastito meju gdnom knezom i vse gospode deželske razvodi stare upeljat i zručit vsakomu komunu kare njim pristoji, da budu tako napred meju sobom mirno živili i mimo teh razvod i zlamenji ke pokažu ne prestupati pod penu ka bude stvorena od te gospode jedne i druge strane. A drugi list pokaza v kom mu da komun i gospoda benetačka plnu svoju oblast, vlih da tako stvori od njih mest raz- vod, kako od gdna Rajmunda milostiju Božiju podreka oglejski. Str. 3 I kada ti listi ondi očito biše pročteni, sam gdn knez i v- sa gospoda veliko se meju sobom veseljahu i veliku čast i počtenje gdnu markezu, i ki bihu š njim, delahu, i tako vazda z gdnom knezom skupa sedehota i jadihota i pijahota, i tako se veseljahu. I ondi gdn Menart sluga naprid sta i pokaza listi prave v keh se udržahu zapisani razvodi i kunfini meju Sovinjakom z Vrhom i Plzetom, ki bihu pisani na let Božjih 1195., ke li- sti ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskega, a drugoga nimšoga, a tretoga hrva- ckoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta, kako se niže udrži, po vsoj deželi. I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v njih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i ra- zvodi svojimi zlameniji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebe shraniše jazikom nemškim. I tako vse njih stare listi pot- vrdivši strani povratiše, i prepisavši je, sebi shraniše, i jednoj i drugoj strani oznaniše da kak koli strani bi pasli va dne ali v noći prek teh razvod, ona stran zapada pene marku 1, so(ldini) malih 40, arbadige marke 3; i ka koli stran bi presta- vili ali odstavili te imenovane razvodi i kunfini, ona stran zapada pene marak 300: gdnu knezu pazinskomu 100 marak, a toj gospodi 100 marak, a komunu ki bi mirno obdržal 100 marak. I kada to be oznanjeno obimi stranami, gdn markez i vsi oni dobri ljudi ki behu š njim i vas komun blzecki odstupiše Str. 4 na stran, i tako ondi jesu svećali veliki čas, i tako vaspet pridoše pred tu gospodu, i tako počeše blzecki komun govorit: Prosimo, gospodo, pred vami gdna Menarta i vseh njega kmeti: mi ne moremo bit prež njih kuntradi, ni oni prez naše. I sam gdn markez govoraše pored š njimi: Gospodo, kada su se sjedinili i kordali kako dobri susedi na teh razvodeh, i tako mi se vsi jednim glasom vami vašim kmetom, a našim susedom od danas večnim zakonom dajemo i da- rujemo i dopušćamo Sovinjcem i Vrhovcem pasti živine i napajati po vsoj našoj kuntradi, braneći škode i stareh prepovedi i vinograd, a ležati na svoj kunfin do Svetoga Dunata, i kako se udrži. A paki mi takoje vas prosimo, gdn Menart, da nam dopustite, i da smo slobodni pod Vrh, v Loge i Sovinjak les seć za dugi bačav i badanj i za ostale okruti i za skodli hiš krit. Kada to sliša gdn Menart, odstupi na stran [s] svojimi kmeti, i tako se velik čas svećaše, i vaspet pridoše pred tu gospodu. I reče gdn Me- nart: Razumite, gospodo, kada Blzećani mojim kmetom kažu tu ljubav susedsku i tu prijazan, tako ja pored z mojimi kmeti dajem i darujem i dopušćam večnim zakonom da mogu blzecki komun za se ta les seć za duge i za skudli hiše krit kako su prosili, a ne inako. I tako st(v)oreno bje. I tako blzecki komun idoše veselo domov da se tako na teh razvodeh sjediniše. I tako se vratiše vsa gospoda i deželani na Vrh. I tako odlučiše da gdn markez piše list komunu s Kostela i komunu z Oprtlja i komunu motovunskomu da pridu jutri rano na razvodi i da prinesu pisama i pravice i da pridu starci ki znaju Str. 5 razvodi. 2. dan I bivši v jutro poli maši, idoše vsa gospoda na razvodi, i pridoše k Velikoj reki pod Glibočicu. I tu pridoše komun blzecki i komun kostelski i komun sovinjski z Vrhom. I tako vsake strani onde kažući pisma i starce ki znajahu da je vazda bilo po sredi te reki, z ovu stran sovinjsko z Vrhom, a z onu stran blzecko i kostelsko. I tu rotiše s Kostela Župana Petra i župana Mohora ka rekosta da se vazda tako meju njimi obdržalo. Od tiu idoše naprid starci i behu zbrani od vseh teh komuni, držeći križ v rukah, i tako pri- doše na malin Kmarnjak. I ondi pridoše vsa gospoda i vsi ti komuni, sudac Ričard i sudac Karlan, Korača, Farin, Mohor, Stepan i vas komun motovunski; z Oprtlja sudac Golić, sudac Črnešić i Mohor i vas komun; s Sovinjaka i z Vrha župan Mike, župan neža i Zrnac i Žibrin. I vi ti komuni idoe na stran i se dlgo svećaše i pridoše pred tu gospodu, i rekoše da jesu slišali od svojih starijeh da jesu bili na razvodeh, i da jesu poli toga malina četiri kunfini, i tu termeni postavljeni: naiprvo motovunski, sovi- njski z Vrhom, oprtaljski, kostelski. Malin je sovinjski, i da su tu kamiki zakopani, I ta rečena gospoda odlučiše da se kopa kadi ti starci reku. I tako stvoreno be. I nikoliko kopajuć, najdošse te Kam[i]- ke, na vsakom svoje zlamenje. I kada to vidiše gospoda, tako tu obrediše i te termini ponoviše da ima tako bit kako je od sta- reh prišlo. I tako ondi utvrdiše da ka koli stran bi presta- vili ali odstavili te termini, ona stran [zapada] pene marak 300: gospodinu knezu pazinskomu 100 marak, a toj gospod[i] Str. 6 100 marak, a komunu ki bi mirno obdržal 100 marak. I jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskem i hrvackem, a sebi gospoda shraniše jazikom nemškim. ... VJEŽBA: a) Pročitati str. 1 i 3 u izvorniku. b) Ispisati za vježbu sa str. 3: I
kada ti listi ondi očito
biše pročteni,
sam gdn knez i v-
sa gospoda veliko se meju sobom veseljahu i veliku čast i počtenje gdnu markezu, i ki bihu š njim, delahu, i tako vazda z gdnom knezom skupa sedehota i jadihota i pijahota, i tako se veseljahu I
ondi
gdn Menart sluga naprid sta i pokaza listi prave v keh se udržahu zapisani razvodi i kunfini meju Sovinjakom z Vrhom i Plzetom, ki bihu pisani na let Božjih 1195., ke li- sti ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskega, a drugoga nimšoga, a tretoga hrva- ckoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta, kako se niže udrži, po vsoj deželi. I
tako onde obe strane se
sjediniše i kuntentaše
i kordaše
i ra-
zvodi svojimi zlameniji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebe shraniše jazikom nemškim. Istarski razvod, 1275.-1395., spominje oko 120 imena: Albreht, Raimund, Menart, Rudolf, Andrej, Bilaj, Panšpetal, Vilker, Filip Macić, Jakov, Mike, Zalunbergar, Macol, Podreka, Urazam, Slivar, Petar, Bilelm, Mohor, Pengar, Mati, Luka, Donat, Ričard, Karlan, Stepan, Golić, Črnić, Mohor, Gneža, Zrnac, Žibrin, Petroš, Soban, Mileša, Mikula, Juri, Mihovil, Anžul, Bartolomei, Andrei, Jakov Konšić, Kirin, Anton, Kuzma, Baštijan, Lupetin, Rumin, Sidar, Valentin, Lupetin, Anbroz, Romin, Križman, Filc, Boboš, Debonas, Toma, Mancoli, Deboka, Škandula, Kleopazii, Loli, Zener, Filido, Rumin, Hrelac, Mikula Vivoda, Črnul, Zlošić, Duniž, Pengar, Matij, Karlan Baraterević, Farin, Gulić, Selvistar, Pilipan, Crloni, Cezari, Tronbaro, Blaž, Dominig, Gulič, Černeević, Faško, Adam, Žil, Drmitar, Domenig, Onida, Oton, Kramar, Fulin, Anžul, Mavar Žagrić, Marinel, Mihel, Maria, Albert, Prosieg, Anton, Valent, Karlan, Žulijan, Gulič, Črnešić, Brnardo, Barater, Stipan, Grdeina, Koradin, Rožević, Anbrožin, Kablar, Andrijaš, Čodler, Voldrih, Panšpetal, Pišak, Kacola, Rodger, Anrih, Altin / Jakov Križanič, Ivan, Pernart, Mikula, Juri Lihar, Blaž, Vicenco, Brnković, Mihovil Markučić Izrjekom se spominje hrvatsko ime 24 puta. Vlastita imena zapisana hrvatskom glagoljicomIstarski razvod, NSK Istarski razvod - opis, NSK Croatian glagolitic culture in Istria Mala enciklopedija hrvatske glagoljice Croatia - Overview of History, Culture, and Science |