Hrvatska glagoljička bašćina u kontekstu europske kulture

Darko Žubrinić, 2002. (na engleskom)

Važnost glagoljičke bašćine za hrvatsku kulturu:

• jedan od prvih književnih spomenika pisanih hrvatskim jezikom, u kojem se spominje hrvatsko ime, jest Bašćanska ploča (oko 1100.)
• najstariji poznati međunarodni diplomatički spomenik pisan hrvatskim jezikom jest Istarski razvod (1275.-1395.)
• najstariji poznati zakon pisan hrvatskim jezikom je Vinodolski zakon, pisan glagoljicom godine 1288.
• najstarija poznata inkunabula pisana hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom jest Misal po zakonu rimskoga dvora (prvotisak) tiskan godine 1483.
• najstarija poznata hrvatska početnica za djecu jest glagoljaška početnica tiskana 1527.

Juraj iz Slavonije (Georges d'Esclavonie, George de Sorbonne), 14./15. st., glagoljaš i profesor na pariškoj Sorboni oko 1400. g.

Hrvatska glagoljica u knjigama europskih enciklopedista 16.-18. st.: (16. st.: Givanni Battista Palatino, Angelo Rocca, Guillaume Postel, 17. st.: Richard Daniel, 18. st: Alberto Fortis)

The British Library (London):

• Istarski razvod, 1275-1395
• Misal po zakonu Rimskoga dvora, 1483
  

Hrvatski glagoljički rukopisi izvan domovine (npr. Princeton, New York, Beč, Oslo, Prag, Petrovgrad, Carigrad, itd.) - 27 država, oko 80 gradova

Kronologija glagoljice

Mala početnica kurzivne glagoljice

Berčićeva zbrika

Hrvatska glagoljica u BiH i u Sloveniji

Hrvatski glagoljički fontovi

Obshtezhitie (Ralph Cleminson, Velika Britanija)

Glagoljaško pjevanje (Katarina Livljanić)

Izložbe glagoljice (Dublin 2001., Berlin 2002.)

Društvo prijatelja glagoljice (11 stoljeća hrvatske glagoljičke knjige, Glagoljaški izleti, Glagoljaški kutak, itd.)

Glagoljaški izleti (+ Južna Afrika, Franck & Kate Alfirević)

Mali leksikon hrvatske glagoljice