Faksimili glagoljičkog zapisa o bitki kod Sigeta 1566. g.

Ivan Mance i Darko Žubrinić, 2020.

Državni arhivu u Beču čuva glagoljicom pisani rukopis u privatnom vlasništvu g. Heinricha Auersperga pod signaturom

SB Auersperg I-A-21-4-1 Die Geschichte zu Sziget von 1566.

Prijepis tog glagoljičkog teksta (opsega 40 str.) na latinicu dajemo prema Ivšićevu značajnom članku [PDF] iz 1918. g. (za podrobnija objašnjenja pogledajte taj temeljni članak). Slijedeći Ivšićeve oznake, arapskim brojkama smo označili odgovarajuće listove, a s "a" ili "b" prednju ili stražnju stranicu odgovarajućeg lista (tj. recto ili verso).



1a (sljedeća stranica 1b je prazna.)



2a

Na 15. dan junija, dojde uhoda ka g(ospo)dinu Zrinskomu,
ka povida istino, da je vidil carovu
vojsku na Saraj(e)vi i da je po njoi hodil, i da j-
oj (j)e dužina na dvi milje zemlje, i da je
glas, da ide pod Seget ali pod Eger, i da
čini načinjati moste pri Petarvaradinu
na Dunaju.

Opet dojde druga uhoda s Pečuja, ki donese
list od uhode, u kom je pisal, da istino
turski car van ide, da ne zna pravo, pod
ki grad.

Opet dojde treta uhoda od Osika, ka povida,
da je (j)ure  došal jedan beg k Osiku i da je
on poslan elejaro i da se brodi priko Drave,
i da je došla vsa Bosna i karamanski baša
i da su pali priko Drave na Slovinskoj
zemlji niža Mojslavine, da ne zna pov-
idati, kamo oće pojti.

Opet dojde uhoda i povida, da je bil
pri Osiku, kada su vnoge ladje odvezli



2b
 3a



3b
 4a



4b
 5a



5b
 6a



6b
 7a



7b
 8a



8b
 9a



9b
 10a



10b
 11a



11b
 12a



12b
 13a



13b
 14a



14b
 15a



15b
 16a



16b
 17a



17b
 18a



18b
 19a



19b
 20a



20b
 21a

21b


ČA, ŠTO i KAJ

Glagoljički tekst je pisan uglavnom ikavskim hrvatsim govorom:

srića, sinokoša,  zapovid,  posikoše,  priko, potribno, misto (tj. mjesto), vridnost, obisi (tj. objesi), pondiljak, drivja (od drivo), vriće, ustriliše, pobigoše, sikiricami

Ima mnogo primjera čakavskih, štokavskih i kajkavskih izraza.
 
Što se tiče uporabe riječi ČA, ŠTO i KAJ, na ČA smo naišli najviše puta, na ČTO ili ŠTO puno rjeđe, a na KAJ nismo naišli (iako ima dosta kajkavskih riječi). Riječ ZAČ je čakavska. To pokazuju ovi primjeri:

ča (str. 4b, redak 10.)

zač (str. 5a, redak 3.)

začto (jer, str. 5a, redak 2. odozdol)

čto komu reče i zapovidi (str. 8a, redak 4.)

čto mu je potribno (str. 8b, redak 7. odozdol)

ki bi jim ča donesal (str. 8b, redak 5. odozdol)

vridnost ča ukral (str. 9a, redak 8. odozdol)

ča je rano (str. 11b, redak 4.)

najvekši (str. 11b, redak 5. odozdol)

ča je u subotu (str. 12a, redak 7. odozdol)

ča je u pondiljak (str. 13a, redak 4.)

zašto im Turci pretekoše (str. 13a, redak 8.)

ča je blato ostalo (str. 13b, redak 10.)

zač (str. 15a, redak 2. odozdol)

zač (str. 16b, redak 4. odozdol)

što (str. 16b, redak 2.)

ča (str. 16a, redak 7. odozdol)

ča imam (str. 18a, redak 10. i 11.)

ča mu (str. 18a, redak 2. odozdol)

zač (str. 18b, redak 3. odozdol)

zač (str. 19a, redak 7.)

ča oćemo (str. 19a, redak 5. odozdol)

ča ne mogaše (str. 20b, redak 1.)

zač (str. 20b, redak 5.)

Kajkavizmima bi mogli pripadati i ovi primjeri:

hiža (str. 4b, redak 1.)

podvignu se (str. 5b, redak 1.)

pred manom (tj. predamnom, str. 7a, redak 1. odozdol)

polag (tj. pored, str. 8a, redak 4. odozdol)

ali (tj. ili, str. 8a, redak 9.)

melja (brašno, str. 9a, reak 1.)

vekšega (većega, str. 9a, zadnji redak)

plot (tj. ograda, str. 9b, redak )

nigdor (nitko, str. 10b, redak 7. odozdol)

najvekši (str. 11b, redak 5. odozdol)

vsa Bosna (str. 2a, redak 5. odozdol)

vsakojake (str. 7b, redak 10.)

vsu noć (str. 12a, redak 5.)

vsaki dan (str. 12b, redak 6.)

vsaki nositi (str. 12b, redak 8.)

vsa voda (str. 13b, redak 9.)


Imamo i rjedke primjere uporabe dvojine u hrvatskom jeziku:

sta bile dvi gate (str. 12b, redak 7. odozdol).
obisita (str. 9a, redak 5.)



Naselja u Hrvatskoj povezana s imenom Siget

Značenje riječi siget je otok (mađ. sziget).
  • naselje Siget u Novom Zagrebu
  • Sigečica, naselje u Zagrebu između Heizlove ul., Vukovarske av., Slavonske av. i Držićeve av.
  • Sigetje u Gajnicama u Zagrebu
  • gradić Seget kod Trogira
  • selo Seget kod Umaga u Istri
  • Sigetec, selo u općini Peteranec u Hrvatskoj
  • Sigetec, naselje u sastavu Ludbrega
  • Sigetac Novski zapadno od Novske



Zahvala. Zahvaljujemo g. Heinrichu Auerspergu iz Austrije na dopuštenju za objavljivanje glagoljičkog rukopisa, koji se nalazi u njegovu vlasništvu. Zahvaljujemo dr. Katharini Tyran iz Gradišća u Austriji na dragocjenoj informaciji da se rukopis nalazi u Državnom arhivu u Beču.


Glagoljički prijepis zapisa Franje Črnka




Izvori


Mala početnica kurzivne glagoljice