Meštrovićeva
Povijest Hrvata
Darko
Žubrinić, 2012.
Ivan
Meštrović: Povijest
Hrvata
Ispred zgrade Sveučilišta u Zagrebu
(PO)V(IJE)ST'
(HR)'VAT'
Čitati POVIJEST HRVAT (hrvatski crkvenoslavenski jezik). Značenje
POVIJEST HRVATA (u suvremenom hrvatskom jeziku).
Naputke Ivanu Meštroviću
za pisanje glagoljicom dao je poznati hrvatski filolog Stjepan Ivšić.
![](../glagoljica/edu/IVAN_MESTROVIC,_POVIJEST_HRVATA,MRAMOR.jpg)
Ivan Meštrović, Povijest Hrvata, izrađeno u mramoru.
Fotografija ljubaznošću akademika Ante Glibote, Pariz.
Što je učinjeno za povratak
originalne Meštrovićeve skulpture Povijest Hrvata koja je u Beogradu, a
čiji gipsani patinirani odljev se nalazi upravo u njegovom muzeju? Zna
se da je originalna mramorna verzija upravo namjenjen za ovaj muzej
MHAS, jer ju je Meštrović stiktno stvorio upravo za MHAS koji je
bio u gestacijama.
Ovih dana smo vidjeli i natpis Patricije Kiš na tu temu u Globusu. Ona
naravno kao po uobičajeno prihvaća svaku tezu koja dolazi iz
beogradskog i srpskog kruga, uzimajući zdravo za gotovo, da je Kralj
Aleksandar Meštrovićev rad platio, dok istine koje Meštrović iznosi u
nekoliko pismenih dokumenata to za nju nisu relevantne. Pismo
Meštrovića Vinku Nikoliću od 22. svibnja 1960., kaže nedvomisleno da
taj rad nije plaćen, već je na posudbi: "... Pok. kralj Aleksandar je
saznao za ovu figuru, tražio fotografiju i izjavio se, da mu se kip
vanredno dopada i da bi ga želio kupiti. Kad sam mu objasnio za koju je
svrhu napravljen, on je izjavio, da ga želi imati i privremeno
postaviti u poseban paviljončić kraj svoje vile na Dedinju, a kad se
muzej napravi, da će ga onda pokloniti muzeju. S Aleksandrom se doskora
desilo, što se desilo, a figura u mramoru ostala je na Dedinju, a ja
joj ne znam dalju sudbinu. Na moju sugestiju nadležnim vlastima, da je
se prenese u Split, u Muzej hrvatskih starina, netom zgrada bude
gotova, nisam dobio odgovor, ali držim, da u tome neće biti teškoća..."
Identično je pismo Meštrović napisao i direktoru splitskog Muzeja
Arheoloških spomenika Dr. Mihovilu Abraniću, od 25. lipnja 1953.
godine. Još ranije u pismu iz Syracuze od 7. travnja 1950. on pita
Cvitu Fiskovića: "...Je li, ili će biti, donesena mramorna figura
Povijest Hrvata u Split, da je se smjesti na pristup hrvatskih starina,
za koju je svrhu bila građena...".
Njen posljednji boravak u Hrvatskoj datira od izložbe stogodišnjice
Meštrovićeva rođenja u Muzejskom Prostoru u Zagrebu (danas Klovićevi
dvori), koji je rad izložen 1983/1984. godine pod rednim brojem 87, i
naznačena kao vlasništvo Predsjedništva SFRJ. Fakat je da su primjerci
istog rada u bronci također izloženi ispred Rektorata Sveučilišta u
Zagrebu (foto u prilogu N°30), a također u sjedištu Hrvatske Bratske
Zajednice u Pittsburgu, u Meštrovićevom Muzeju u Zagrebu, a jedan
patinirani odljev u gipsu se nalazi u MHAS u Splitu., u kojem je trebao
biti i postavljen originalni rad u bjelom mramoru.
Izvor: akademik Ante Glibota, 2015.
Znameniti hrvatski slikar Kristian
Kreković je
koncem tridesetih godina napravio ovaj
interesantan crtež nadahnut Meštrovićevom
Poviješću Hrvata. Čini se kao da je Kreković htio uputiti i
jednu poruku Meštroviću: ovaj glagoljski natpis Povjest
Hrvata je grafijom mnogo bliži
stoljetnoj hrvatskoj tradiciji nego
onaj na Meštrovićevu izvorniku.
Zahvaljujem g. Thierry Kulčar-u iz Bruxellesa u Belgiji na njegovu
upitu od srpnja 2011., koji je rezultirao ovim prilogom.
Ivan Meštrović
Mala
enciklopedija hrvatske glagoljice
Croatia
- Overview of History, Culture, and
Science
|