Hrvatske glagoljičke inkunabule

Inkunabule su tiskane knjige iz najranijeg razdoblja europskog tiskarstva, do uključivo 1500. godine. Prva tiskana knjiga objavljena oko 1455. u Njemačkoj, u gradu Mainzu. Zagreb je grad pobratim s gradom Mainzom (u Črnomercu postoji i ulica grada Mainza).

Hrvatska ima šest glagoljičkih inkunabula. Niti jedan drugi slavenski narod nema tiskane glagoljičke knjige.

1. Prvotisak misala po Zakonu Rimskoga Dvora iz 1483. je prva hrvatskim (crkvenoslavenskim) jezikom tiskana knjiga. Ima 438 stranica. Sačuvano je 12 primeraka: 7 u Hrvatskoj i 5 izvan domovine. Pogledajte digitalizirani primjerak koji se nalazi u Vatikanskoj apostolskoj knjižnici (to je jedan od dva primjerka Prvotiska u Vaticanu). Godine 2022. objavljen je u Zagrebu vrlo kvalitetan pretisak.

2. Prvotisak brevijara iz 1491. ili Kosinjski brevijar, sačuvan je u samo jednom primjerku. Čuva se u Knjižnici sv. Marka u Veneciji, poznatoj pod nazivom Marciana (taj primjerak na žalost nema kolofon). Sačuvan je i jedan manji fragment koji se sastoji od 6 listova pergamene, a koji je otkrio Dragutin Antun Parčić. Spomenuti fragment čuva se u Vatikanskoj apostolskoj knjižnici, kao privitak Brozićevom brevijaru tiskanom 1561. Kosinjski brevijar ima blizu 792 stranice.

3. Godine 1492. tiskana je hrvatska glagoljaška inkunabula (Spovid, tj. Ispovjed) koja je izgubljena. Podatak o toj knjizi nalazi se Tkonskom glagoljaškom zborniku s početka 16. st. (vidi fotografiju niže). Knjigu je priredio Matej Bošnjak, a tiskali su ju tiskari Pellegrino Pasquali i Matej Zadranin u Veneciji.

I bi učinena ta
štampa u kući
meštra Pelegrina 
iz Bolone, a bih ja
fra Matij Zadran-
in on ki ju složih.

Ovdje fra Matija Zadranin svojom rukom piše u Tkonskom zborniku da je 1492. dao tiskati svoju glagoljički ISPOVID  u Bolonji. Radi se o izgubljenoj inkunabuli. Fotografija ljubaznošću Darija Tikulina iz Zadra.


4. Godine 1493. tiskan je Baromićev brevijar. Tiskan je u Veneciji kod poznatog tiskaraAndrea Torresanija. Sačuvano je pet primjeraka, a najbolje je sačuvan primerak koji se nalazi u Rumunjskoj u gradu koji se zove Sibiu. Pogledajte digitalizirani primjerak Baromićeva brevijara koji se čuva u NSK (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) u Zagrebu. Baromićev brevijar ima oko 790 stranica.

5. Senjski misal (ili Baromićev misal) iz 1494. tiskan je u gradu Senju, gdje je postojala glagoljaška tiskara. Ima 428 stranica, a sačuvana su četiri primjerka. Pogledajte primjerak koji se čuva u gradu Cresu na istoimenom hrvatskom otoku. U pripremi knjige sudjelovali su Gašpar Turčić, Blaž Baromić i Silvestar Bedričić.

6. Godine 1496. je u Senju tiskana Spovid općena. Knjižica ima 64 stranice. Jedini primjerak čuva se u Glagoljaškom samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Radi se o uputama svećenicima glagoljašima za obavljanje ispovjedi. To je ujedno i prva hrvatska inkunabula tiskana hrvatskim čakavskim jezikom (sve prethodne inkunabule tiskane su hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom).


Hrvatska je imala dvije glagoljaške tiskare u kojima su tiskane inkunabule:

  • Tiskara u Kosinju (1491.-1493.)
  • Senjska tiskara (1494.-1496.)
Riječka tiskara je također bila glagoljaška tiskara u Hrvatskoj, ali je djelovala samo 1530. i 1531., dakle nakon razdoblja inkunabula.


Najraniji tiskani tekst hrvatskog autora objavio biskup Nikola Modruški 1474. Radi se o govoru na latinskom jeziku koji je Nikola Modruški napisao u čast jednom kardinalu (Pietro Riari) u Rimu, a ta je inkunabula tiskana također u Rimu.

Prema nekim izvorima, Hrvati su jedini narod među Slavenima koji imaju inkunabule na svojem vlastitom jeziku (i to i glagoljicom i latinicom).

Broj inkunabula hrvatskih autora (objavljenih na latinskom, hrvatskom crkvenoslavenskom, talijanskom) iznosi 160. Taj broj nije zanemariv, ako se usporedimo s drugim zapadno-europskim narodima. Vidi [Šime Jurić, "Hrvatske inkunabule"].

Lekcionar Bernardina Splićanina iz 1495. jedna je od najstarijih hrvatskim jezikom tiskanih latiničkih inkunabula. Radi se o zbirci biblijskih tekstova koji se čitaju za potrebe mise. Ima 104 lista, tj. 208 stranica. Godine 2020. objavljen je pretisak Lekcionara Bernardina Splićanina.


Literatura





Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatia, its History, Culture and Science