Prirodne znanosti

RAZVOJ GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ
od obnove Sveuèilišta do danas

Zlatko Pepeonik

Iako je prva geografska katedra u Hrvatskoj osnovana tek 1883. godine na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, ne može se reæi da se geografija u Hrvatskoj nije i prije njegovala. Još 1673. godine Stjepan Glavaè izdaje u bakrotisku originalnu prvu domaæu kartu Hrvatske, rezultat njegova terenskog rada, koja nièim ne zaostaje za stranim kartama onoga vremena. U isto doba javljaju se i prvi geografski radovi o Hrvatskoj, ali ih izdaju stranci, Austrijanci i Talijani. Prvi zemljopis na hrvatskom jeziku (Zemljopis pokrainah ilirskih) izdaje 1843. godine D. Seljan. Godine 1866. V. Sabljar je u Mestopiesnom rieèniku "nabrojio abecednim redom sva mjesta u užoj Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Istri, te dao podatke o broju stanovnika iz 1857. godine. Krajem 19. st. javljaju se prve kritièke karte. Godine 1878. V. Klaiæ izdaje Prirodni zemljopis Hrvatske i Bosne, a od 1880. do 1883. godine Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati.

Osnivanjem spomenute katedre za geografiju 1883. godine dolazi do znaèajne prekretnice u geografiji Hrvatske. Njen osnivaè Petar Matkoviæ postaje i prvi sveuèilišni profesor geografije u Hrvatskoj. Omoguæeno je visokoškolsko obrazovanje buduæih geografa u vlastitoj sredini i na vlastitom jeziku. Stvorena je osnova za znanstveni rad i izdavanje geografskih udžbenika domaæih struènjaka na hrvatskom jeziku. Osnivaè katedre P. Matkoviæ zaslužan je i za organizaciju statistièke službe u Hrvatskoj. Njega 1899. godine zamjenjuje H. Hraniloviæ. Nakon povlaèenja prof. Hraniloviæa, katedru geografije vodi Milan Šenoa, koji 1922. god. osniva Geografski zavod. Godine 1927. Katedru za fizièku geografiju preuzima Artur Gavazzi i tako dolazi do dualizma u organizaciji i nastavi geografije u Zagrebu. Osnovana su 2 zavoda: Zavod za geografiju pod vodstvom M. Šenoe, koji je više pozornosti posveæivao antropogeografiji i regionalnoj geografiji, te Zavod za fizièku geografiju pod vodstvom A. Gavazzija. Struka, dakle, nije izuèavana kompleksno ni kompletno, a osobito je bila zapuštena društvena tematika geografije. Nakon umirovljenja M. Šenoe 1940. godine i smrti A. Gavazzija 1944. godine, Šenoin rad nastavlja Oto Oppitz, a Gavazzijev Zvonimir Dugaèki.

Nakon II. svjetskog rata 1945. godine za redovitog profesora izabran je Josip Rogliæ, a nešto kasnije za izvanrednog Ivo Rubiæ. Ukida se dualizam i od postojeæa dva zavoda stvara se jedinstveni, koji kao Geografski institut ulazi u sklop novoosnovanog Prirodoslovno-matematièkog fakulteta uz naslov Geografski odjel PMF-a, a od 1995. god. Geografski odsjek sa dva zavoda: Zavod za geografiju i Zavod za geografiju i prostorno ureðenje. Do 1994. godine bio je jedina fakultetska ustanova za obrazovanje geografa u SR Hrvatskoj, kad je osnovan dvopredmetni studij geografije i na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Nastavno osoblje Geografskog odsjeka PMF-a zastupljeno je u školskoj godini 1994/95. s 10 redovitih profesora. Te godine upisano je na sve èetiri godine studija geografije na PMF: 350 studenata, od èega 187 na jednopredmetni studij geografije, 88 na dvopredmetni studij geologije i geografije i 75 na dvopredmetni studij geografije i povijesti. Još 83 studenta upisano je na istovjetni dvopredmetni studij povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Najveæi dio diplomiranih geografa odlazi na rad u škole svih profila. Samo mali broj studenata zaposlio se izvan škola, i to veæinom na urbanistièkim institutima, opæinskim skupštinama, u turizmu i sl.

Na Geografskom odsjeku PMG-a organiziran je i poslijediplomski studij Geografske osnove prostornog planiranja i ureðenja, koji traje 4 semestra uz obveznu izradu magistarskog rada.

Nastava geografije u razlièitim kolegijima održava se još, osim veæ spomenutog u Zadru, na ekonomskom, pedagoškom, prometnim, turistièkim i politièkim fakultetima u Hrvatskoj.

Hrvatsko geografsko društvo osnovano je 1897. godine i od 1900. godine djeluje kao samostalna sekcija u sklopu Hrvatskoga prirodoslovnog društva, a 1947. god. ponovno je obnovljeno kao posebno strukovno udruženje - Geografsko društvo Hrvatske. S demokratskim promjenama u Hrvatskoj društvo je na Godišnjoj skupštini 10.sijeènja 1992. ponovno uzelo svoj izvorni naziv Hrvatsko geografsko društvo. Bavi se organizacijom znanstvene, struène i nastavne djelatnosti geografa u Hrvatskoj.

Geografska znanstvena i struèna glasila su:

  1. Geografski glasnik ; (nastavak Hrvatskog geografskog glasnika, èijih je 10 brojeva izašlo od 1929. do 1939. god. a od 1945. g. 29 brojeva. Izdaje ga Geografsko društvo Hrvatske jednom godišnje poèam od 1950. Tiskan je na hrvatskom jeziku sa sažecima na francuskom ili engleskom.
  2. Acta Geographica Croatica , prije Radovi Gografskog instituta. Izdaje ga Geografski odsjek PMF-a (prije Geografski institut). Izlazi neredovito, prvi broj tiskan je 1958. god., a posljednji 1994. god. Izlazi na hrvatskom jeziku sa sažecima na engleskom, francuskom ili njemaèkom.
  3. Geographical Papers. Izdaje ga Geografski odjel PMF-a (prvi Geografski institutu). Izlazi neredovito. Prvi broj tiskan je 1970. god., a posljednji 1991. god. Tiska se na engleskom jeziku sa sažecima na hrvatskom.
  4. Geografski horizont ; izdaje ga Geografsko društvo Hrvatske kao struèni èasopis za pomoæ uèenicima i nastavnicima geografije. Prije su izlazila 4 broja godišnje, poèam od 1955. god., a posljednjih godina ima 2 broja godišnje. Tiska se na hrvatskom jeziku bez sažetaka.


POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

PETAR MATKOVIÆ, Zagreb, god., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Geografski zavod Prirodoslovno matematièkog fakulteta, Zagreb

MILAN ŠENOA, Zagreb, god., Geografski zavod Prirodoslovno matematièkog fakulteta, Zagreb

DRAGUTIN LERMAN, AFRIÈKI DNEVNIK, rijeka Kwillu Afrika, 1893. god., Etnografski muzej, Zagreb

HINKO HRANILOVIÆ, PRILOZI SINTETIÈKO-ANALITIÈKOM POSTUPKU GEOGRAFSKE METODE, Zagreb, 1893. god., Nacionalna i sveuèilišna knjižnica, Zagreb

DRAGUTIN FRANIÆ, OROMETRIJA LIÈKO-GACKOG VISOÈJA, Zagreb, 1894. god., Biblioteka Geografskog odjela, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

DRAGUTIN FRANIÆ, PLITVIÈKA JEZERA I NJIHOVA OKOLICA, Zagreb, 1910. god., Biblioteka Geografskog odjela, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

MIRKO I STJEPAN SELJAN, MISION CIENTIFICA CROATA, Rio de Janeiro, 1903. god., Arhiv braæe Seljan, Etnografski muzej, Zagreb

IVO RUBIÆ, NAŠI OTOCI NA JADRANU, MRKJENTA - DJELOVANJE MORA NA OBALNI RUB, Split, 1926-1952. god., Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK , Zagreb, 1929-1939. god., Biblioteka Geografskog zavoda, Prirodoslovno-matematièki fakultet; Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

ARTUR GAVAZZI, Zagreb, oko 1939. god., Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

ZVONIMIR DUGAÈKI, UREDNIK ZEMLJOPISA HRVATSKE, Zagreb, 1942. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

ZVONIMIR DUGAÈKI, GEOGRAFIJSKI RASPOREÐAJ HRVATA, Zagreb, 1939. god., privatno vlasništvo

JOSIP ROGLIÆ, Zagreb, 1958. god., Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

JOSIP ROGLIÆ, CADASTRE NATIONAL DE L'ISTRIE, D'APRÈS LE RECENSEMENT DU 1er OCTOBRE 1945., Sušak, 1946. god., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

JOSIP ROGLIÆ, LE PROBLÈME DE LA NOUVELLE FRONTIÈRE, Sušak, 1945. god., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

JOSIP ROGLIÆ, ZARAVNI NA VAPNENCIMA, Zagreb, 1957. god., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

JOSIP I NEDA ROGLIÆ, LITORALIZACIJA, Split, 1967. god., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

JOSIP ROGLIÆ, PRILOG HRVATSKOJ KRŠKOJ TERMINOLOGIJI, Zagreb, 1974. god., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

ACTA GEOGRAPHICA CROATICA , znanstveni èasopis, Zagreb, 1993. god., Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb


DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

PETAR MATKOVIÆ

Zagreb, god.

fotografija

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Geografski zavod Prirodoslovno matematièkog fakulteta, Zagreb

Petar Matkoviæ (Senj, 1830 - Beè, 1898), geograf i statistièar. Najprije kapelan u Rakovici. God. 1855. studira geografiju u Berlinu kod K. Rittera, a 1860. god. doktorira u Grazu. Kao prvi hrvatski školovani geograf osniva 1883. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu katedru za geografiju, koju vodi do 1893. god. Redoviti je èlan JAZU. Bavio se historijskom geografijom, orografijom i hipsometrijom te prouèavanjem putopisa starijih istraživaèa naših krajeva. Napisao je 1873.god. Hrvatska i Slavonija u svojih fizièkih i duševnih odnošajih. Zajedno s M. Zorièiæem osnovao je 1874. god. Statistièki ured za Hrvatsku i Slavoniju.

Lit.

  1. 1. D. Feletar, Petar Matkoviæ (1830-1898), Geografski horizont, 31 (1985) 2.



D.D. i B.B.





MILAN ŠENOA

Zagreb, god.

fotografija

Geografski zavod Prirodoslovno matematièkog fakulteta, Zagreb

Milan Šenoa (Zagreb, 1869-1961), geograf, putopisac i književnik. Srednjoškolski, potom sveuèilišni profesor geografije u Zagrebu. God. 1922. osnivaè i do 1940. god. predstojnik Geografskog zavoda pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se oceanografijom i regionalnon geografijom, a napose antropogeografijom. Uveo je progresivne struèno-obrazovne metode u nastavu geografije. Napisao je Pregledna geografija Kraljevine SHS (1921) i prvu školsku geografsku èitanku (1918). Proputovao je našu zemlju i gotovo èitavu Europu te objavio niz putopisa. Bavio se i književnim radom (novele, romani, drame, eseji).

Lit.

  1. M. Šenoa, Pregledna geografija Kraljevine SHS, Zagreb, 1921.
  2. I. Rubiæ, Osamdeset godina života prof. dra M. Šenoe, Geografski glasnik, 11-12 (1949-50) 219-220.
  3. V. Blaškoviæ, Milan Šenoa. Povodom devedesete godine njegova života. Geografski glasnik, 21 (1959) 1-7.
  4. J. Rogliæ, Milan Šenoa (1869-1961), Geografski glasnik, 24 (1962) 207-208.
  5. D. Feletar, Milan Šenoa 1869-1961, Geografski horizont, 32 (1986) 1.



D.D.





DRAGUTIN LERMAN
AFRIÈKI DNEVNIK

slapovi Zrinskih (Zrinski chutes)

rijeka Kwillu Afrika, 1893. god.

knjiga, 24 cm x 16 cm

Etnografski muzej, Zagreb

Dragutin Lerman (1863-1918) prvi je hrvatski putnik-istraživaè u Africi. Godine 1882. ukljuèio se u ekspediciju Henry Morton Stanleya na prostoru Konga. U Zairu (Kongo) boravio je s prekidima 14 godina (1882-1896). Ostavio je dnevnik od 2000 stranica, pisan olovkom i crnilom; pojedini dijelovi su na njemaèkom i engleskom jeziku. Godine 1893. Lerman je otkrio slapove na gornjem toku rijeke Kwilu i nazvao ih "Slapovi Zrinski" (Zrinski chutes). Nauèio jezik Bantu-crnaca i s njima je uspostavio vrlo plodnu suradnju. Belgijski suveren Leopold II. imenovao je Lermana generalnim povjerenikom Slobodne Države 1896. g. Za postignute uspjehe dobio je "Zvijezdu za zasluge" i odlièje "Vitez kraljevskog reda Lava" 1894. godine.

Lit.

  1. D. Bertiæ, Dragutin Lerman, Požežanin, èlan Stanleyeve Kongo-ekspedicije (1963-1918), Prirodoslovna baština Slavonske Požege, Slavonska Požega, 1977, str. 37-40.
  2. A.S. Lazareviæ, Dragutin Lerman - Afrièki dnevnik 1888-1896, Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989. str. 560.
  3. Z. Kolariæ-Kišur, Dragutin Lerman-Kreševski dnevnici 1916-1918, (Èovjek koji je vjerovao u svoju sreæu), Znanje, Zagreb, 1992, str. 235.



J.R.





HINKO HRANILOVIÆ
PRILOZI SINTETIÈKO-ANALITIÈKOM POSTUPKU GEOGRAFSKE METODE

Zagreb, 1893. god.

knjiga, 80

Nacionalna i sveuèilišna knjižnica, Zagreb

Hinko Hraniloviæ (Zagreb, 1860-1922), geograf, dao je znanstveni doprinos metodologiji i metodici geografije svojom knjigom Prilozi sintetièko-analitièkom postupku geografske metode (1893). Bio je predstojnik katedre za geografiju na zagrebaèkom Sveuèilištu od 1893. do 1922. Bavio se prirodnim zemljopisom i geomorfološkim problemima krša u Hrvatskoj. Zajedno s D. Hircom i suradnicima napisao je Zemljopisni i naravopisni opis krlljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1905), koji možemo smatrati najstarijom knjigom koja geografski obraðuje prostor Hrvatske. Bio je god. 1897. jedan od osnivaèa Geografskog društva u Zagrebu.

Lit.

  1. H. Hraniloviæ, Prilozi sintetièko-analitièkom postupku geografske metode, Zagreb, 1993.
  2. H. Hraniloviæ, D. Hirc, Zemljopis i naravopisni opis kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1905.
  3. D. Feletar, Hinko Hraniloviæ (1860-1922), Geografski horizont, 32 (1986) 1.



D.D.





DRAGUTIN FRANIÆ
OROMETRIJA LIÈKO-GACKOG VISOÈJA

Zagreb, 1894. god.

knjiga, 35 str., 22 cm

Sign. B/III 11

Biblioteka Geografskog odjela, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Dragutin Franiæ, geograf i gimnazijski profesor, roðen je u Smiljanu kraj Gospiæa, 11.VII. 1894, a umro u Zagrebu 1.IV. 1924. god. Sveuèilišne znanosti izuèavao je u Zagrebu i Beèu, a nakon profesorskog ispita predaje u gimnazijama u Osijeku, Gospiæu i Zagrebu. Uspješan je srednjoškolski profesor, a uz to i struènjak, istraživaè i pisac. Od svog dolaska u Gospiæ 1897. god. vrlo je aktivan u oživljavanju rada planinarske organizacije i posveæuje se podrobnom upoznavanju Like, osobito Plitvièkih jezera. Njegovi geomorfološki radovi o tom podruèju po svojim opažanjima i nekim zakljuècima još i danas pokazuju toènost iznesenih èinjenica, pa prema tome i pravilno uoèavanje pojedinih poteškoæa na terenu. Izloženo djelo se, na konkretnom primjeru lièko-gackog visoèja, bavi orometrijom kao granom morfometrije, èiji je osnovni zadatak da matematièkim putem definira oblike reljefa. Ovo je prvi rad iz oblasti morfometrije kao grane geomorfologije u Hrvatskoj.

Lit.

  1. D. Franiæ, Orometrija lièko-gackog visoèja. Zagreb, 1894.
  2. J. Rogliæ, Geografski elementi i faktori, Školska knjiga, Zagreb, 1966.
  3. Z. Dugaèki, (ur.), Zemljopis Hrvatske, I knjiga, Zagreb, 1942.



S.B.





DRAGUTIN FRANIÆ
PLITVIÈKA JEZERA I NJIHOVA OKOLICA

Zagreb, 1910. god.

knjiga, 439 str., 25 cm

Sign. C/VI 11

Biblioteka Geografskog odjela, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Djelo D. Franiæa uz opis opæih geografskih osobina Plitvièkih jezera iznosi prvi sustavni i struèni opis jezera, njegovih izvora i glavnih pritoka, geološke graðe i najbitnijih pojava u kršu, fizikalnih i bioloških prilika jezera i okolice, povijesnih i antropogeografskih osobina. Uz tekst nalazi se i 19 fotografija, 9 historijskih i geografskih karata i 3 crteža. Godine 1994. objavljen je reprint djela "Plitvièka jezera i njihova okolica".

Lit.

  1. D. Franiæ, Plitvièka jezera i njihova okolica, Kraljevska zemaljska tiskara, Zagreb, 1910.
  2. P. Vidakoviæ, Nacionalni parkovi i turizam, Zavod za zaštitu prirode i Institut za turizam, Zagreb, 1989.
  3. P. Vidakoviæ, Plitvièka jezera, zaštita i turistièka valorizacija, Plitvièka jezera, 1977.
  4. J. Riðanoviæ, Geografski smještaj (položaj) i hidrogeografske znaèajke Plitvièkih jezera, u: Plitvièka jezera Nacionalno dobro Hrvatske - svjetska baština, (znanstveni skup), Zagreb, 1994.
  5. B. Stilinoviæ, Temeljni fenomen Plitvièkih jezera, Plitvièka jezera u: Nacionalno dobro Hrvatske - svjetska baština, (znanstveni skup), Zagreb, 1994.
  6. Plitvièka jezera - èovjek i priroda , (zbornik), Nacionalni park Plitvice, 1974.



S.B.





MIRKO I STJEPAN SELJAN
MISION CIENTIFICA CROATA

Rio de Janeiro, 1903. god.

Dnevnik iz 1871-1913. i 1875-1936. god.

Arhiv braæe Seljan, Etnografski muzej, Zagreb

Braæa Seljan su prvi hrvatski istraživaèi u prašumama Amazonasa, ponajviše u Sjedinjenim državama Brazila. Posjetili su sve zemlje Latinske Amerike. U Južnoj Americi, posebice u Brazilu, obavljali su geografska i etnološka istraživanja. Godine 1903. osnovali su društvo "Mision Cientifica Croata" u Rio de Janeiru i razvili suradnju s mnogim poslovnim partnerima u Latinskoj Americi. Braæa Seljan izradili su mnogo krokija i geografskih crteža, od kojih je veæina pohranjema u Etnografskom muzeju (Arhiv braæe Seljan). Osobito su zanimljivi zapisi i grafièki prilozi o rijekama iz Amazonske prašume. Braæa Seljan su bili strastveni istraživaèi zelenoga kontinenta, što potvrðuje i citat iz njihova dnevnika: "Mi i naše današnje pokoljenje istražujemo daleke i nepoznate krajeve, a naši potomci èinit æe to isto na drugim planetima koji se kreæu Svemirom."

Lit.

  1. A.S. Lazareviæ, Braæa Seljan na crnom i zelenom kontinentu, Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb, 1991.



J.R.





IVO RUBIÆ
NAŠI OTOCI NA JADRANU, MRKJENTA - DJELOVANJE MORA NA OBALNI RUB

Split, 1926-1952. god.

dvije knjige, 28 cm x 18 cm

Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

"Naši otoci na Jadranu " prva je i najpotpunija geografska monografija o hrvatskom arhipelagu. Knjiga je izašla u pet izdanja i temeljni je putokaz za razvojne procese u maritimnom usmjeravanju hrvatske države. Ivo Rubiæ (1897-1961) istraživao je i manje oblike na obalnom rubu istoènog Jadrana. U bogatstvu i razlièitosti oblièja na obalama istoènog Jadrana izdvojio je "Mrkjentu" kao narodni pojam koji je uveo u struèno geografsko nazivlje. "Mrkjenta" je smeði ili tamni prelazni dio litorala u sublitoral, napuèen organizmima koji žive u zoni smjene plime i oseke.

Lit.

  1. I. Rubiæ, Naši otoci na Jadranu, Split, 1952.
  2. I. Rubiæ, Mali oblici na obalnom reljefu istoènog Jadrana. Geografski Vestnik, Ljubljana, (1937) 1-53.
  3. B. Pleše: Bibliografija radova prof.dr. Ive Rubiæ, Geografski glasnik, Zagreb, (1961) 10-18.



J.R.





HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK

prvi hrvatski geografski znanstveni èasopis

Zagreb, 1929-1939. god.

prvi i zadnji broj èasopisa, 80

Biblioteka Geografskog zavoda, Prirodoslovno-matematièki fakultet; Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

Iako je Hrvatsko geografsko društvo osnovano u Zagrebu veæ 1897. god., geografi su svoje radove uglavnom objavljivali u glasilu Hrvatskoga prirodoslovnog društva i Radovima HAZU (JAZU). Stoga je prvi broj samostalnoga znanstvenog glasila Hrvatskoga geografskog društva objavljen tek 1929. godine pod uredništvom Artura Gavazzija, ravnatelja Zavoda za fizièku geografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. On je uredio 7 brojeva, a trobroj 8-9-10 spomenica je u njegovu èast prigodom 75. obljetnice života (1939), s radovima hrvatskih, slovenskih i bugarskih geografa te struènjaka srodnih struka. Osim radova pisanih na hrvatskom, ali i na njemaèkom jeziku, èasopis je imao rubrike: Razlièni mali prilozi i Iz nauène literature. Do 1933. god. izlazio je kao godišnjak, potom svake druge godine, a poslije 1939. god. više ne izlazi. Ukupno je objavljeno 610 stranica teksta. Svojim prilozima u njemu su sudjelovali svi onovremeni hrvatski geografski znanstvenici (A. Gavazzi, M. Šenoa, I. Rubiæ, Z. Dugaèki, O. Oppitz, S. Ratkoviæ i dr.). Geografski glasnik ponovno izlazi od 1950. godine - redovito jednom godišnje sve do danas.

Lit.

  1. A. Gavazzi, Geografija u Kraljevini Jugoslaviji iza svjetskog rata, Hrvatski geografski glasnik, 2 (1930).
  2. Z. Pepeonik, D. Feletar, Jedno stoljeæe Katedre za geografiju Sveuèilišta u Zagrebu, 1883-1993, Geografski glasnik, Zagreb, 45 (1994).



D.F., D.D.





ARTUR GAVAZZI

Zagreb, oko 1939. god.

fotografija s autogramom (Lit. 1)

Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Artur Gavazzi (Split 1861 - Zagreb 1944), geograf, dugogodišnji je gimnazijski profesor, od 1911. god. nastavnik zagrebaèkog Sveuèilišta. Godine 1920-1927. bio je sveuèilišni profesor u Ljubljani, gdje je osnovao Zavod za geografiju i Zavod za meteorologiju i geodinamiku sa seizmološkom stanicom. God. 1927. vraæa se u Zagreb, gdje pri Filozofskom fakultetu osniva Zavod za fizièku geografiju. Od 1929. do 1939. god. izdaje i ureðuje naš prvi geografski èasopis Hrvatski geografski glasnik. Bavio se fizièkom geografijom, napose hidrografijom, limnologijom i oceanografijom, zatim meteorologijom i klimatologijom te geomorfologijom i morfometrijom. Prvi je zapoèeo sustavno istraživanje sile teže u Hrvatskoj. Jedan je od zaèetnika Oceanografskog instituta u Splitu.

Lit.

  1. O. Oppitz, Artur Gavazzi. Hrvatski geografski glasnik, 8-10 (1939) 7-10.
  2. J. Rogliæ, Dr. Artur Gavazzi, Geografski glasnik, 11-12 (1949-50) 243-245.
  3. B. Pleše, U spomen dvadesetogodišnjice smrti Artura Gavazzija, Geografski glasnik, 26 (1964) 239-250.
  4. D. Feletar, Artur Gavazzi (1861-1944), Geografski horizont, 34 (1987), 1.



D.D.





ZVONIMIR DUGAÈKI
UREDNIK ZEMLJOPISA HRVATSKE

Zagreb, 1942. god.

knjiga, dva sveska, 673 str., format 8o

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

Višesvešèani Zemljopis Hrvatske u izdanju Matice hrvatske 1942. prva je monografska sinteza te vrste u nas. Djelo je zbog ratnih prilika ostalo nedovršeno te su objavljena samo dva sveska. Suradnici su bili tada najistaknutiji hrvatski geografi, a urednik toga kapitalnog djela Zvonimir Dugaèki, tada sveuèilišni profesor i predstojnik Geografskog zavoda. On se napose bavio antropogeografijom, a kao autor i urednik mnogih atlasa i karata, posebice tematskih, znatno je pridonio razvitku kartografije u nas.

Lit.

  1. V. Dugaèki, (ur.), Zemljopis Hrvatske, Matica hrvatska, 1942.
  2. B. Pleše, Uz 70-godišnjicu života prof.dr. Zvonimira Dugaèkog. Geografski glasnik, 35 (1973) 247-249.
  3. M. Brazda, Dr. Zvonimir Dugaèki (1903-1974), Geografski horizont, 37 (1990) 1-2.



D.D.





ZVONIMIR DUGAÈKI
GEOGRAFIJSKI RASPOREÐAJ HRVATA

Zagreb, 1939. god.

zemljovid, 62 cm x 61 cm

privatno vlasništvo (obitelj Dugaèki)

Zemljovid Geografijski rasporeðaj Hrvata prikazuje rasporeðaj Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Vojvodini i Srijemu, Kotoru, Istri, Rijeci i Zadru (koji su tada bili pod Talijanima), Austriji, Madžarskoj i Rumunjskoj. Zemljovid prikazuje stanje prema popisu stanovništva iz 1931. Buduæi da su od nastanka zemljovida do danas na tom podruèju prohujala dva rata (II. svjetski rat i srpska agresija na Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu), zemljovid predstavlja prvorazredan povijesni dokument. Autor Zvonimir Dugaèki bio je predstojnik Geografskog zavoda Sveuèilišta u Zagrebu.




D.D.





JOSIP ROGLIÆ

Zagreb, 1958. god.

fotografija, 18 cm x 13 cm

Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Josip Rogliæ (Župa Biokovska, 1906. - Zagreb, 1987), klasiènu gimnaziju završio je 1926. god. u Splitu. Na beogradskom Filozofskom fakultetu diplomirao je geografsko-geološku studijsku skupinu. Na istom fakultetu obranio je doktorsku disertaciju "Geomorfologija Biokova". Gimnazijski je profesor u Beogradu od 1931. do 1941. god. U ratnim godinama (1941-1945) profesor je na gimnaziji i Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu postao je 1945. godine, a godinu dana kasnije prelazi na tek osnovani Prirodoslovno-matematièki fakultet. Godine 1947-1948. bio je njegov prvi dekan. Od godine 1960. vodio je Geografski zavod PMF-a i novoosnovani Geografski institut Sveuèilišta u Zagrebu. Umirovljen je 1976. godine.

Lit.

  1. T. Šegota, Život i djelo prof.dr. Josipa Rogliæa. Spomenici, JAZU, svezak 51, Zagreb, 1989. str., 13-31.



J.R.





JOSIP ROGLIÆ
CADASTRE NATIONAL DE L'ISTRIE, D'APRÈS LE RECENSEMENT DU 1er OCTOBRE 1945.

Nacionalni katastar Istre prema popisu 1. listopada 1945.

Sušak, 1946. god.

knjiga, 24,5 cm x 20 cm s 3 kartografska priloga

Sign. B/V 7

Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Djelo predstavlja statistièku i kartografsku dokumentaciju popisa stanovništva Istre 1945. godine, koju je proveo Josip Rogliæ. Dokumentacija je bila jedan od temeljnih radova koji je poslužio pri razgranièenju tadašnje FNR Jugoslavije prema Italiji. Može se istodobno smatrati izvanrednim doprinosom ispravljanju povijesne nepravde uèinjene poslije I. svjetskog rata, kad je Istra dodijeljena Italiji. Zahvaljujuæi upravo tom popisu stanovništva, Istra je vraæena Pariškom mirovnom konferencijom Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji.

Lit.

  1. J. Rogliæ, (ur.), Cadastre national de l'Istrie d'après le recensement du 1er Octobre 1945, Edition de l'institut Adriatique Sušak, 1946, str I-XIII, 1-626.
  2. T. Šegota, Život i djelo prof.dr. Josipa Rogliæa, Spomenici, JAZU, svezak 51, Zagreb, 1989, str. 13-31.



A.B.





JOSIP ROGLIÆ
LE PROBLÈME DE LA NOUVELLE FRONTIÈRE

Problem nove granice

Sušak, 1945. god.

knjiga, 20 cm x 13,5 cm

Sign. A/I 46

Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Godine 1945. i 1946. Josip Rogliæ vodio je Komisiju za razgranièenje u Predsjedništvu vlade Narodne Republike Hrvatske u pregovorima izmeðu FNR Jugoslavije i Italije, a sudjelovao je i kao struènjak u jugoslavenskoj delegaciji na mirovnoj konferenciji u Parizu. Za tu je svrhu organizirao i proveo popis stanovništva Istre. Rezultat toga je navedeni sintetski rad koji je od izvanredne nacionalne i državne važnosti za Republiku Hrvatsku. Naime, uèinio je sve što je bilo potrebno da se osigura što temeljitija znanstvena dokumentacija za ostvarenje pravednih teritorijalnih zahtjeva, a da bi se ispravila granica Republike Hrvatske koja je nakon I. svjetskog rata bila povuèena na osnovi tzv. "prava jaèega".

Lit.

  1. J. Rogliæ, La marche julienne aperçu geographique, Le problème de la nouvelle frontière, Edition de l'Institut Adriatique, Sušak, 1945, str. 1-78.
  2. T. Šegota, Život i djelo prof.dr. Josipa Rogliæa, Spomenici, JAZU, svezak 51, Zagreb, 1989, str. 13-31.



A.B.





JOSIP ROGLIÆ
ZARAVNI NA VAPNENCIMA

Zagreb, 1957. god.

èlanak (Lit. 1)

dijapozitiv sjeverno-dalmatinske zaravni

Sign. Sta/III.25

Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

U toj znanstvenoj studiji prvi put je u svijetu primijenjen ekološko-geografski pristup u tumaèenju morfogeneze zaravni u vapnencima. Rogliæeva teorija bila je vodeæa tijekom 50-tih godina našeg stoljeæa. U tumaèenju nastanka široko rasprostranjenih zaravni u našim Dinaridima i priobalnom podruèju Jadranskog mora svoje postavke on temelji na uèincima rubne korozije koja je intenzificirana biokemijskim procesima u aluvijalnim ravnima tijekom toplijih faza pliocena.

Lit.

  1. J. Rogliæ, Zaravni na vapnencima, Geografski glasnik 19 (1957), 103-134.
  2. J. Rogliæ, Historical review of morphological concepts, u: M. Herak i V.T. Strinfield, Karst. Important karst regions of the Northern Hemisphere, Amsterdam, 1972, str. 1-18.
  3. T. Šegota, Život i djelo prof.dr. Josipa Rogliæa, Spomenici, JAZU, svezak 51, Zagreb, 1989, str. 13-31.



A.B.





JOSIP I NEDA ROGLIÆ
LITORALIZACIJA

Split, 1967. god.

knjiga, 28,5 cm x 20,5 cm

Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Josip Rogliæ prvi je ukazao na neminovnost i prekretnièko znaèenje procesa litoralizacije (okupljanja društvenog života na morskim obalama!) u daljnjem razvoju Hrvatske. Rad ima sintetièko znaèenje i ostvario ga je uz pomoæ svoje supruge Nede Rogliæ.

Lit.

  1. J. Rogliæ i N. Rogliæ, Litorizacija, Ekonomski institut, Split, 1967, str 140.
  2. J. Rogliæ, The Yugoslav Littoral, u: J.M. Houston, The Western Mediterranean World, London, 1964, str. 456-579.



A.B.





JOSIP ROGLIÆ
PRILOG HRVATSKOJ KRŠKOJ TERMINOLOGIJI

Zagreb, 1974. god.

èlanak (Lit. 1), 24 cm x 17 cm

sign. E1 - 10

Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Jadranska obala, otoci i Dinaridi u Hrvatskoj klasièna su podruèja rasprostranjenja krša u svijetu. Josip Rogliæ je prvi skupio i obradio zapanjujuæe bogatstvo naših krških termina. Djelo ima temeljnu važnost za razvoj hrvatske i svjetske kršologije, znanstvene grane ne samo svih geoznanstvenih disciplina veæ i biologije, ekologije, šumarstva, agronomije, jezikoslovstva itd.

Lit.

  1. J. Rogliæ, Prilog hrvatskoj krškoj terminologiji u: Krš Jugoslavije, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, svezak 9/1, Zagreb, 1974, str. 1-72.



A.B.





ACTA GEOGRAPHICA CROATICA

znanstveni èasopis

Zagreb, 1993. god.

tematski broj èasopisa, B5

Sign. B1-6

Geografski odjel, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Posebno je važno pokretanje znanstvenog èasopisa Geografskog odjela PMF-a, pod naslovom Radovi, koji izlazi od 1958, a danas nosi naslov Acta Geographica Croatica. Acta Geographica Croatica (1993) pod uredništvom Josipa Riðanoviæa posveæena je 110. obljetnici osnivanja katedre za geografiju na zagrebaèkom Sveuèilištu, prve geografske katedre (1883) na slavenskom jugu.

Lit.

  1. D. Feletar, Pregled razvoja geografije u Hrvatskoj, uz 110. obljetnicu Katedre za geografiju u Zagrebu, Acta Geographica Croatica, 28 (1993) 1-22.
  2. I. Crkvenèiæ, D. Feletar, Osnovna obilježja razvoja geografije u Hrvatskoj, Scientia Yugoslavica, 11 (1985) 65-70.



D.F.