|
Stela Fatović-Ferenčić
|
POPIS |
IVAN PORT, IVAN CAMBIERI, 1830. god.
GUSTAV PERNHOFFER, MORBUS ŠKRLJEVO, Beè,
1868. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
NEPOZNATI AUTOR, ALEKSANDAR ANTUN PAVIÆ, Požega,
prva polovica 19. st., Muzej grada, Požega (obiteljska ostavština
Jurja Koerblera)
NIKO OSTOJIÆ, DE LUCIS IN CORPUS HUMANUM
EFFICACIA, Padova, 1835. god., Nauèna biblioteka, Zadar
ANDRIJA IVANOVIÆ, AUTHOIATRIA, Graz,
1858. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
KARL HEITZMANN, STUDIEN AN KNOCHEN UND KNORPEL,
Beè, 1872. god.
PROTOKOL BOLESNIKA BOLNICE MILOSRDNE BRAÆE
U ZAGREBU, Zagreb, 1804-1820. god., Odsjek za povijest medicine
HAZU, Zagreb
NEPOZNATI AUTOR, RUDOLF LAMPRECHT, Zagreb, Hrvatski
lijeènièki zbor, Zagreb
KIRURŠKI INSTRUMENTI, Hrvatska, 19. st., Odsjek
za povijest medicinskih znanosti HAZU, Zagreb
FRANJO LANZA, RELAZIONE NOSOGRAFICO - STATISTICA
SULL'EPIDEMIA COLEROSA CHE INVASE LA DALMAZIA NELL'ANNO 1836,
Split, 1836. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
JOSIP RIVELLI, GABINETO DEL PRONTO SOCCORSO. CENI
DESCRITTIVI, Rijeka, 1843. god; Trst, 1843. god., Nauèna
biblioteka, Rijeka (djelo); Odsjek za povijest medicinskih znanosti
HAZU, Zagreb
APARAT ZA ETER NARKOZU, Zadar, polovica 19. st.,
Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU, Zagreb
GAZZETTA DI ZARA, Zadar, 20. travnja 1847. god.,
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
ZLATNI KRIŽ ZA ZASLUGE S KRUNOM, Historijski
arhiv, Zadar
TOMA (TOMMASO) FUMEGALLO, ALCUNE STORIE DI FRATTURA
DELLE OSSA DELLE MEMBRA CURATE COLL APPARECCHIO PERMANENTE,
Pavia, 1849. god., Nauèna biblioteka, Zadar
NEPOZNATI AUTOR, LUKA STULLI, Dubrovnik, poèetak
19. st., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
BLAŽ STULLI, DE PESTE QUAE IN EXITU ANNI
MDCCCXV IN CIRCULUM RAGUSINUM IRREPSERAT, Dubrovnik, 1829.
god., Arhiv grada, Dubrovnik
ANTUN ANÐEO FRARI, Venecija, 1840. god., Nacionalna
i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
ANTUN ANÐEO FRARI, DELLA PESTE E DELLA PUBBLICA
AMMINISTRAZIONE SANITARIA, Šibenik, 1840. god., Nacionalna
i sveuèilišna biblioteka, Zagreb |
DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA |
portret 1830. god.
olovka, 19 cm 14 cm
U svjetsku medicinsku književnost poèetkom
19. stoljeæa ulazi bolest pod nazivom "Morbus Skerlievo"
"škrljevska bolest, shvaæena kao zaseban, endemski
entitet, prvi put uoèena i opisana u mjestu Škrljevo
kraj Rijeke. Ovoj je bolesti posveæeno više desetak
knjiga, znamenitih medicinskih pisaca Europe kao što su:
J.F. Frank, C.A. Boué, A.C. Lorenzutti, R. Melzer, A.F.
Giachich, G. Pernhoffer i dr. kao i bezbroj struènih medicinskih
èlanaka. Prvi struèni èlanak o škrljevskoj
bolesti pod naslovom Storia della malatia dotta skerlievo ossia
di una perticolare forma di sifilide manifestazi in alcuni distretti
dei literale ilirico, (Anali universali di medicina di Omodel,
Milano, 1809, 12: 5, 272.) objavio je Ivan Cambieri (1754-1838),
rijeèki lijeènik. On je zagovarao tezu da je rijeè
o novoj bolesti i predložio joj ime. Lit.
B.B.
|
|
GUSTAV PERNHOFFER naslovnica djela Beè, 1868. god. papir, vel. 8
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Beèki dermatolog Gustav Pernhoffer radio je
neko vrijeme u "škrljevskoj" bolnici u Kraljevici
što mu je poslužilo da prikupi vlastita opažanja
o škrljevskoj bolesti i objavi ih u dokumentiranoj monografiji
pod nazivom: Untersuchungen und Erfahrungen über das Krankheitsübel
Skrljevo im croatisch-istrianischen Küstenlande Ein Beitrag
zur Syphilis-Lehre. Mit einer Karte und zwei Tabellen. Rijeè
je o djelu koje je dovelo do odluèujuæeg preokreta
u znanstvenom poimanju škrljevske endemije za koju se utvrdilo
da je sifilitiène etiologije. Lit.
B.B.
| |
|
NEPOZNATI AUTOR portret Požega, prva polovica 19. st. slika u ulju
Muzej grada, Požega (obiteljska ostavština
Jurja Koerblera)
Antun Aleksandar Paviæ (Požega 1802-1853),
gradski i županijski lijeènik u Požegi i profesor
na medicinsko-kirurškoj školi u Salzburgu. Bavio se
i floristièkim istraživanjima. Njegova disertacija
De nicotiana tabaco ((O duhanu, Beè, 1827) originalna
je radnja o štetnim utjecajima pušenja i šmrkanja
duhana. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
 |
NIKO OSTOJIÆ naslovnica djela Padova, 1835. god. papir, 24 str, 8° (Typis Cartallier)
Nauèna biblioteka, Zadar
Niko Ostoiæ (Stari Grad na Hvaru, 1810-1848.)
lijeènik u Starome Gradu, doktorirao je u Padovi 1835.
disertacijom De Lucis in Corpus Humanum Efficacia, o utjecaju
svjetlosnog zraèenja na ljudski organizam. To je jedno
od pionirskih djela moderne helioterapije. Lit.
V.D. i S.F.F.
|
|
rasprava Graz, 1858. god. papir, 58 str, 8°
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Andrija Ivanoviæ (Peèuh, 1805. - Virje,
1880.), bio je lijeènik u razlièitim mjestima Hrvatske,
Ugarske i Austrije. Doktorirao je u Pešti 1834. godine. Napisao
je 1859. godine raspravu o lijeèenju pomoæu autosugestije,
davno prije Couea. U njegovoj doktorskoj disertaciji i raspravi
(Authoiatria. Selbstheilart Lebens-Magnetismus theoretisch
und praktisch dargestellt) o magnetizmu nalaze se prve njegove
ideje o modifikaciji mesmerizma. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
KARL HEITZMANN èlanak Beè, 1872. god.
papir (Medizinisches Jahrbuch)
Karlo Heitzmann (Vinkovci, 1836. - Rim, 1896) medicinu
je isprva studirao u Pešti, a zatim je prešao u Beè
gdje je 1859. godine promoviran u doktora medicine. Nakon promocije
postao je asistent na kirurškoj klinici profesora Schuha,
a 1862. godine prešao je na dermatološku kliniku profesora
Hebre. Suradnja s majstorima mikroskopije Bruckeom, Wedlom i Strickerom,
kao i studij mikroskopije doveli su ga do istraživanja graðe
i funkcije protoplazme te do posve nove teorije koju je iznio
1873. godine na sjednici Beèke akademije znanosti, a na
temelju koje je iste godine habilitirao kod Rokitanskog iz patološke
anatomije. Nakon toga dobiva mjesto prosektora u beèkoj
bolnici, koje ubrzo napušta preselivši se u New York,
gdje je osnovao laboratorij za mikroskopiju. Jedan od najznaèajnijih
Heitzmannovih radova je rad iz 1872. godine objavljen u èasopisu
Medizinisches Jahrbuch, koji sadrži otkriæe
hematoblasta. Ovaj opis je dakle, uslijedio èetiri godine
prije Hayemova kojemu se pripisuje otkriæe hematoblasta.
Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
 |
PROTOKOL BOLESNIKA BOLNICE MILOSRDNE BRAÆE U ZAGREBU rukopis Zagreb, 1804-1820. god. papir, 597+39 str, 37,5 cm 23 cm
Odsjek za povijest medicine HAZU, Zagreb
Protokol s matiènim podacima i oznakom dijagnoze
svih bolesnika lijeèenih u zagrebaèkoj Bolnici milosrdne
braæe od 1804. do 1820. godine. To je najstariji bolnièki
protokol u Hrvatskoj. Lit.
V.D. i S.F.F.
|
|
NEPOZNATI AUTOR portret Zagreb, ulje na platnu
Hrvatski lijeènièki zbor, Zagreb
Rudolf Lamprecht (Zagreb, 1781. - Padova, 1860),
porodnièar. U zagrebaèkoj je Bolnici milosrdne braæe
godine 1812. otvorio prvu hrvatsku privatnu kiruršku školu,
koja je okupila deset uèenika, ali je iste godine prestala
radom. Poslije toga bio je gotovo èetiri desetljeæa
profesor porodništva u Padovi i predstojnik opstetrièke
klinike, a u dva navrata dekan tamošnjeg Medicinskog fakulteta
te rektor Padovanskog sveuèilišta. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
pribor i ureðaji Hrvatska, 19. st.
Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU, Zagreb
Zahvaljujuæi opæem napretku medicine,
kirurgija je veæ poèetkom 19. stoljeæa postigla
velik napredak ugradivši u svoj razvoj i novonastale znanstvene
metode. To je takoðer razdoblje kad se kirurgija izjednaèuje
s ostalim granama medicine, a kirurzi postaju ravnopravni sa svim
ostalim lijeènicima. Najkljuèniji momenti za procvat
ove struke u 19. stoljeæu bez sumnje su otkriæe narkoze
i lokalne anestezije, kao i uvoðenje antisepse i asepse. Ta
dva otkriæa, izazvavši potpun preobražaj kirurgije
i medicine, otvorila su i nove putove daljnjem napretku znanosti.
Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
FRANJO LANZA ureðaj za zagrijavanje koleroznih bolesnika Split, 1836. god. papir, 79 str, 1 tabela, 8° (slika izuma u knjizi)
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Franjo Lanza (Split, 1808-1894), lijeènik
je u Opuzenu, Zadru i Splitu, profesor prirodopisa i poljoprivrede
na gimnazijama u Zadru i Splitu. Pisao je prirodoslovne udžbenike,
a bavio se i arheologijom. Opisao je epidemiju kolere u Splitu,
koju je lijeèio godine 1836. izumivši originalnu metodu
za zagrijavanje bolesnika oboljelih od kolere. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
 |
JOSIP RIVELLI slika i djelo s opisom kirurške ordinacije Rijeka, 1843. god; Trst, 1843. god. papir, 2 str., 4° (tisak: Presso M. Weis); fotografija, 8060 cm
Nauèna biblioteka, Rijeka (djelo); Odsjek
za povijest medicinskih znanosti HAZU, Zagreb
Opis i slika kirurške ordinacije rijeèkog
kirurga Josipa Rivellija, iz sredine 19. stoljeæa. Opis
kirurške ordinacije nalazi se u djelu Gabineto del pronto
soccorso. Lit.
V.D. i S.F.F.
|
|
pribor i ureðaji Zadar, polovica 19. st. boca s eterom i spužva
Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU, Zagreb
Dana 13. ožujka 1847. u Zadru mladi su lijeènici
Toma Fumegallo i Ivan Bettini obavili prvu operaciju inkarcerirane
hernije u eter narkozi, na 80-godišnjoj pacijentici, pet
mjeseci nakon otkriæa narkoze koju je Morton demonstrirao
u Bostonu i samo koji mjesec nakon prvih takvih operacija obavljenih
u najpoznatijim svjetskim središtima u Londonu, Parizu i
Beèu. Za takvu operaciju trebala je ne samo odvažnost
veæ i teorijsko znanje jer je, zbog još nedovoljno
prouèene tehnike doziranja etera, postojala opasnost po
život operiranog bolesnika. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
èasopis Zadar, 20. travnja 1847. god.
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
U èasopisu Gazzeta di Zara Ivan Bettini
opširno iznosi podatke o prvoj eter narkozi u Hrvatskoj opis
eksperimenta i operativnog zahvata izvedenog u zadarskoj bolnici.
Publicirajuæi svoje uspjehe, T. Fumegallo i I. Bettini promièu
ideju za uvoðenje eter narkoze u operaciju i u ostale bolnice.
Ohrabreni uspjesima u zadarskoj bolnici uskoro se publiciraju
i rezultati uspješno izvedenih ovakvih operacija i u drugim
našim gradovima (Dubrovnik, Split). Èlanak u Gazzetta
di Zara od 20. travnja 1847. pod naslovom "Sluèaj
neosjetljivosti za bol neovisne od eterskog sna", ima tekst
... "Premda izolirani od zdravstvenog svijeta, ipak nastojimo
svim snagama iskoristiti sve korisne pronalaske koji u naše
vrijeme obiluju u svim granama pozitivne znanosti". Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
ZLATNI KRIŽ ZA ZASLUGE S KRUNOM kolajna
Historijski arhiv, Zadar
Ivan Bettini je studij medicine pohaðao u Beèu
i Padovi diplomiravši u 22. godini. Nakon završenog
studija zapošljava se u Zadru gdje djeluje kao opæinski
lijeènik, sanitarni inspektor, uznièki lijeènik,
te kao primarijus u zadarskoj bolnici. Osobito se istakao u akcijama
suzbijanja kolere, tifusa i variole. Operacija koju je u suradnji
s T. Fumegallom znalaèki primijenio u dobi od 31 godine,
bila je prethodno utemeljena na eksperimentu i uspješno izvedena.
Za svoj rad Ivan Bettini je odlikovan Zlatnim križem za zasluge
i krunom. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
TOMA (TOMMASO) FUMEGALLO Inauguralna disertacija Pavia, 1849. god. papir, 27 str, 8 (tisak: Tip. Fusi)
Nauèna biblioteka, Zadar
Kirurg Toma Fumegallo studirao je u Padovi i Paviji.
Napisavši inauguralnu disertaciju Alcune storie di frattura
delle ossa delle membra curate coll'apparecchio permanente, o
lijeèenju fraktura ulaganjem odnosnih dijelova tijela u
plastiènu masu, koja se skrutne, stekao je diplomu kirurga.
Vrativši se u Zadar zapošljava se kao sekundarni i uznièki
lijeènik - kirurg. Važno je napomenuti da je prije
otkriæa i primjene gipsa T. Fumegallo tretirao frakture
imobilizacijom, koja je bila posve slièna današnjem
stavljanju sadrenih zavoja. Prema dokumentu potvrde naèelnika
Zadra o struènim kvalitetama T. Fumegalla razvidno je da
je bio savjestan u radu i omiljen meðu graðanstvom. U
vrijeme izvoðenja prve eter narkoze u zadarskoj bolnici bilo
mu je 36 godina. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
portret Dubrovnik, poèetak 19. st. fotografija (iz knjige Michele Ferruci. A perpetua onoranza del dottor Luca Stulli di Ragusa, Nobile, Bologna 1829; dio: De vita et scriptis Lucae Stulli Medici Commentarius)
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Luka Stulli (Dubrovnik, 1772-1828), gradski fizik
i bolnièki lijeènik u Dubrovniku, prvi je u nas
poèeo cijepljenjem protiv boginja (1800. god.), boreæi
se s otporom puèanstva, te je izdao nekoliko naputaka i
propagandnih knjižica o cijepljenju. Opisao je Mljetsku bolest
utvrdivši da je ona nasljedna i nezarazna. Smatrao je da
su uzroci muèenja psihogeni te da ih treba lijeèiti
psihoterapijom. Pisao je o bedrenici, sklarlatini i kugi, prouèavao
je tektonske pojave na otoku Mljetu. Bio je znaèajna liènost
u kulturnom životu Dubrovnika. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
BLAŽ STULLI naslovnica djela Dubrovnik, 1829. god.
Arhiv grada, Dubrovnik
Dubrovèanin Blaž Stullije izdao je u
èast svoga brata Luke Stullija (1772-1828) "lijeènicima
na uporabu i korist" bilješke o kugi De peste quae
in exitu anni mdcccxv in circulum Ragusinum irrepserat, koja
je harala u Dubrovaèkom okružju pri kraju godine 1815.
Piše i o goveðoj kugi (De peste bovina). Knjiga
je tiskana 1829. godine u tiskari Annessii Nobilii i drugovi (Bononiae
Studiorum).
Lit.
L.J.
| |
|
portret Venecija, 1840. god. fotografija (iz knjige: Della peste e della pubblica amministrazione sanitaria)
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Antun Anðeo Frari, epidemiolog (Šibenik,
1780. - Venecija, 1865). Lijeènik je splitskog lazareta
te od 1816. do 1819. njegov upravitelj, od 1830. mletaèki
protomedik i predsjednik pomorskog zdravstva u Veneciji. Stajao
je na èelu epidemiološke službe Dalmacije zalažuæi
se za unapreðenje karantenske zaštite te modernizaciju
javnoga zdravstva. Sastavio je raspravu o spreèavanju i
lijeèenju kuge. Lit.
V.D. i S.F.F.
| |
|
ANTUN ANÐEO FRARI naslovnica djela Šibenik, 1840. god. papir, 149+18+964 str, 1 tabela i portret (tisak: Tipografia di Francesco Andreola)
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Najbolja dotad napisana opæa povijest epidemija
kuge. Sadržava i iscrpnu bibliografiju djela o kugi i mnogobrojne
podatke o epidemijama kuge u Dalmaciji. Lit.
V.D. i S.F.F. | |
