19. stoljeæe

ZADARSKI LICEJ

Vladimir Grdinić

Na tlu Hrvatske nije još u 18. stoljeæu bilo medicinskih škola, a nisu se u školama predavale ni egzaktne znanosti. Javno zdravstvo i školstvo bilo je u Dalmaciji za vrijeme mletaèke vladavine zanemareno, a posebice su loše bile u tom pogledu prilike potkraj mletaèke vlasti. Razdoblje francuske vladavine bilo je, iako kratkotrajno (1806-1813), odluèna prekretnica u povijesti dalmatinskog školstva i javnog zdravstva. Zadarska gimnazija, koju je otvorila austrijska uprava 1803. godine u prostorijama benediktinskog samostana sv. Krševana, pretvorena je dolaskom francuske administracije u licej i zatim 1810. u centralnu (glavnu) školu s pravom podjele akademskih naslova. U liceju su se održavali medicinski, kirurški i farmaceutski teèajevi. Za osnutak zadarske visoke škole najzaslužniji j venecijanski ljekarnik Vincenzo Dandolo kojem je Napoleon povjerio položaj generalnog guvernera Dalmacije. Osobno razumijevanje ovog ljekarnika, prirodoslovca i književnika za zdravstvene probleme utjecalo je na uspješnu provedbu visokoškolskog sustava francuske uprave.

Na zadarskoj visokoj školi (1806-1811) izobražavalo se za razlièite struke: lijeènike, više kirurge, niže kirurge, ljekarnike, inženjere-arhitekte, agronome, mjernike, pravnike i teologe. Nastava na liceju bila je èesto proširivana i nadopunjavana. Tijekom 1807. godine podijeljena je katedra za filozofiju, matematiku i fiziku na dvije katedre, 1808. utemeljena je katedra za kemiju, a studij farmacije produljen na tri godine. Godine 1810. poduèavalo se: govorništvo, metafizika, prirodno pravo, etika, opæa povijest, Napoleonov zakonik, kazneno pravo i postupak, crtanje i arhitektura, matematièke znanosti, mehanika, hidraulika, eksperimentalna fizika, opæa i farmaceutska kemija, prirodopis i botanika, anatomija i fiziologija, patologija i klinika, znanost o lijekovima, sudska medicina, kirurgija i porodiljstvo. Nastava se odvijala prema potrebi na francuskom, talijanskom i latinskom jeziku, a nastavnici su bili Talijani i domaæi predavaèi. Kao profesori i zdravstveni struènjaci istakli su se Jakob Mirkoviæ iz Trogira te Horacije Pinelli i Josip Dall'Oro iz Zadra. Razina nastavnog i znanstvenog djelovanja škole poznata je zahvaljujuæi mnogim saèuvanim podacima.

Nakon što je Zadar potpao ponovo pod vlast Austrijske monarhije prestala je s radom i zadarska visoka škola. Školu u Zadru možemo smatrati prvim medicinskim i prvim farmaceutskim fakultetom na tlu Hrvatske.


POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

NEPOZNATI AUTOR, VINCENZO (VICKO) DANDOLO, 18-19. st., Historijski arhiv, Zadar

APERTURA DEL LICEO DI ZARA CELEBRATE IL GIORNO 5 NOVEMBRE 1806, Zadar, 1806. god., Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU, Zagreb

FRAN ZAVOREO, NACRT ZADARSKOG LICEJA, Zadar, 1807. god., Historijski arhiv, Zadar

OBJAVA O LICEJU U ZADRU, Zadar, 21. kolovoza 1807. god., Nauèna biblioteka, Zadar; Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

MEDALJA ZADARSKOG LICEJA, Zadar, 1809. god., Arheološki muzej, Zagreb

GIULI PINI, DIPLOMA CENTRALNIH ŠKOLA U ZADRU, Zadar, 5. kolovoza 1811. god. (prijepis 1813), Historijski arhiv, Zadar


DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

NEPOZNATI AUTOR
VINCENZO (VICKO) DANDOLO

portret

18-19. st.

fotografija (u: Rad JAZU, knjiga 323, s961, str. 56a)

Historijski arhiv, Zadar

Vincenzo (Vicko) Dandolo (1758-1819), ljekarnik, civilni upravitelj Dalmacije (generalni providur) u razdoblju od 1806. do 1810. Na studiju u Padovi i kasnije kao ljekarnik u Veneciji izuèavao je kemiju i fiziku. Proveo je i popratio dodatcima i tumaèenjima djela A.L. Lavoisiera, L.B. Guytona de Morveaua, A.F. de Fourcroya i C. Bertholleta, a i sam je pisao. Stekao je imetak trgujuæi lijekovima, napose terijakom i živinim pripravcima, koje je prireðivao po vlastitoj metodi. Imovinu ukinutih samostana i bratovština namijenio je školstvu, zdravstvu i dobrotvornim ustanovama. Utemeljio je Licej u Zadru (proglas o otvaranju je objavljen 5. studenoga 1806.) U sastavu Liceja, uz škole s podruèja humanistièkih i prirodnih znanosti, otvorena je medicinska škola i studij ljekarništva. U novinama Kraglski Dalmatin objavio je izvještaj o proslavi otvorenja liceja, a svi prigodni govori tiskani su u posebnoj knjižici. Istaknuta je osobita važnost medicinske visoke škole.

Lit.

  1. Hrvatska Enciklopedija , knjiga 4, Naklada konzorcija Hrvatske enciklopedije, Zagreb, 1942, str. 510.
  2. M.D. Grmek, Hrvatska medicinska bibliografija, JAZU, Zagreb, 1955, str. 193-194.
  3. Ž. Dadiæ, Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, Sveuèilišna naklada Liber, Zagreb, 1982, str. 28-36.
  4. L. Èoraliæ, Hrvatski biografski leksikon, knjiga 3, Leksikografski zavod, Zagreb, 1993, str. 207-210.
  5. M.D. Grmek, Medicinsko-kirurška škola u Zadru 1806-1811, u knjizi: Rad JAZU, knjiga 323, JAZU, Zagreb, 1961, str. 5-64.



V.G.





APERTURA DEL LICEO DI ZARA CELEBRATE IL GIORNO 5 NOVEMBRE 1806

knjižica i proglas

Zadar, 1806. god.

papir, 56 str. 8°, Typografia Battara (4460,5 cm, Proclama)

Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU, Zagreb

Proglas generalnog providura Dalmacije Vincenza Dandola, kojim najavljuje sveèano otvaranje Liceja u Zadru sa studijem gramatike, lijepe književnosti, filozofije, prava, medicine i prirodnih znanosti, farmacije, agronomijeU povodu sveèanog otvaranja zadarskog liceja i instalacije profesora održani su prigodni govori. Istaknuta je osobita važnost medicinske škole. Govorili su B. Benincasa, G. Kreglianovich-Albinoni, G. Parma, N. Jaxich i V. Dandolo. Prigodni govori tiskani su u knjižici Apertura del Liceo di Zara celebrate il giormo 5 novembre 1806. (Zadar, Tipografia Battara, 1806, 8, 56 stranica; takoðer: Kraglski Dalmatin, br. 18 od 8. studenoga 1806, str. 142-143.

Lit.

  1. B. Belicza, Medicina i zdravstveno u hrvatskim zemljama u prvoj polovini 19. stoljeæa, u: Hrvatski narodni preporod 1790-1848. Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta, Muzej za umjetnost i obrt, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb, 1985, str. 159-161 i 162.
  2. M.D. Grmek, Medicinsko-kirurška škola u Zadru 1806-1811, u knjizi: Rad JAZU, knjiga 323, JAZU, Zagreb, 1961, str. 5-64.



B.B.





FRAN ZAVOREO
NACRT ZADARSKOG LICEJA

nacrt (plan i presjek)

Zadar, 1807. god.

Historijski arhiv, Zadar

Razdoblje Zadra pod Francuzima bilo je kratko, ali u povijesti hrvatskoga višeg školstva, u kojem je obugvaæena i farmacija, blještavo. Zadar je postao sveuèilišnim gradom; jedan od njegovih fakulteta bio je farmaceutski. Prvotna jezgra bio je licej (École Centrale) koji je utemeljio ljekarnik Vincenzo Dandolo dekretom od 24. listopada 1806. U program liceja kao poseban studij, farmacija je bila ukljuèena veæ školske godine 1807/8. Godine 1810. licej je pretvoren u Središnju školu prema uzoru na francuske škole, ranga fakulteta s pravom sticanja akademskih naslova. Licej i potom Središnja škola bili su u zgradi Samostana sv. Krševana, koji je bio za tu namjenu posebno preureðen. Farmacija se predavala u bolnièkoj ljekarni, a škola je imala i botanièki vrt ljekovita bilja ("vrtao liekotravni"). U poèetku djelovanja škole predavanja iz farmaceutske kemije povjerena su lijeèniku i profesoru prirodopisa Ambrozu Cariboniju. Teorijska i praktièna pouka obavljala se u ljekarni bolnice, a u nastavi je pomagao ljekarnik Stjepan Peverelli. Peverelli je imao veliko znanje i iskustvo u ljekarnièkom radu pa je imenovan asistentom liceja. Studenti farmacije slušali su u prvoj godini književnost i analizu ideja, a u drugoj i treæoj godini botaniku, farmakologiju, farmaceutsku kemiju i opæu kemiju.

Lit.

  1. M.D. Grmek, Medicinska-kirurška škola u Zadru 1806-1811, u knjizi: Rad JAZU, knjiga 323, JAZU, Zagreb, 1961, str. 5-64.
  2. M.D. Grmek, Farmaceutski glasnik, 17 (1961) 402-410.
  3. V.J. Velniæ, Zadarska revija, 36 (1987) 66-73.



V.G.





OBJAVA O LICEJU U ZADRU

novinski èlanak

Zadar, 21. kolovoza 1807. god.

papir

Sign. Kraglski Dalmatin, br. 34, od 21. kolovoza 1807, str. 270-271

Nauèna biblioteka, Zadar; Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

U novinama od 5. svibnja 1807. objavljene su prve odredbe za rad liceja (mudrouèionice) u Zadru. Ljekarnik Vincenzo Dandolo je potpisao pravilnik Piano generale della pubblica istruzione o djelovanju škola u Dalmaciji. U novinama Kraglski Dalmatin od 20. lipnja 1807. izlazi èlanak pod naslovom Osnova opchienoga nauka u Dalmaczie gdje je objavljena opæa osnova javne nastave u Dalamaciji kao izraz temeljne reorganizacije cjelokupnog dalmatinskog školstva. U Kraglskom Dalmatinu od 21. kolovoza 1807. izlazi obavijest o skorom otvaranju zadarskog liceja, koji æe u Dalmaciji u mnogom pogledu imati ulogu sveuèilišta (svaštauèionice!). U toj se objavi iznosi: Sve se pripravlja za složiti u Zadru jednu Mudrouèionicu, nek Dalmatini budu moæi izlaziti nauèni u krilu njihove Otadbine, tako da jedan mnogo malahni broj bude imati potribu otiti na velike Svaštauèionice za dostignuti visoke nauke. Jedan mladiæ mojtiæe ovdi uèinitise nauèan u knjigam, u lipim zanatim i u onim mudrostim, koje su potrebite za braniti svoje pravi, za uzdaržati svoje zdravlje, za uèiniti svoju obitio, i svoju otažbinu, i za dostojno služiti svoga Kralja. Napominje se zatim, da ureðenje liceja još nije posve dovršeno, ali da su veæ pozvani ugledni profesori iz Italije.

Lit.

  1. M.D. Grmek, Medicinsko-kirurška škola u Zadru, Rad JAZU, knjiga 323, JAZU, Zagreb, 1961, str. 5-64.
  2. M.D. Grmek, Disertacija, Zagreb, 1958.
  3. M.D. Grmek, Farmaceutski Glasnik, 17 (1961) 402-410.
  4. M. Šakota, u: Kraglski Dalmatin. Bibliografija, Zadar, 1989.
  5. H. Tartalja, Farmaceutski glasnik, 12 (1956) 272-274.



V.G.





MEDALJA ZADARSKOG LICEJA

medalja

Zadar, 1809. god.

bronca, promjer 4,6 cm; Lice: Napoleonovo Magno Imperate (gore),

V. Dand. Dalm. Proc. (dolje), kaducej-štap oko kojeg se ovijaju dvije zmije (u polju); Nalièje: Meritos. Indicit. Honores (gore), Lycaeum Iaderense (u sredini) MDCCCIX (dolje), lovorov vijenac (u polju)

Sign: Inv. br. 592-41945

Arheološki muzej, Zagreb

Za vrijeme francuske uprave u Dalmaciji, zaslugom Vincenza Dandola, osnovan je 1806. u Zadru Licej - prva viša škola u Dalmaciji, s izrazito praktiènim znaèajem da osposobljava lijeènike, više i niže kirurge, ljekarnike, mjernike, arhitekte i pravnike. Školovanje je bilo besplatno, nastava je bila na talijanskom jeziku. Licje je posjedovao knjižnicu, prirodopisne zbirke, botanièki vrt te konvikt za 20 pitomaca.

Lit.

  1. I. Mirnik, Zadarska revija, 36 (1987) 43-44.
  2. A. Patrignani, Arhcivio storico per la Dalmazia, 6 (1931) IX/61, 25-26.



V.D. i S.F.F.





GIULI PINI
DIPLOMA CENTRALNIH ŠKOLA U ZADRU

ovjereni prijepis diplome

Zadar, 5. kolovoza 1811. god. (prijepis 1813)

papir

Historijski arhiv, Zadar

Viša škola u Zadru - Licej prereastao je 1810. u visokoškolsku ustanovu sveuèilišnog znaèaja - Centralne škole, sa sedam teèaja u rangu fakulteta: za lijeènike (u trajanju od 5 godina), kirurge (5 godina), ljekarnike (4 godine), te inženjere i arhitekte, mjernike, pravnike i teologe. Centralne škole imale su pravo podjeljivanja diploma s akademskim naslovom te je 1811. Giulio Pini prvi je dobio lijeènièku diplomu 5. kolovoza 1811. (uz njega još dva ljekarnika, 14 pravnika, 3 mjernika, 1 inženjer-ahitekt i 1 teolog), dok je 1 lijeènik završio studij još 1810, bez diplome. Centralne škole u Zadru djelovale su do godine 1811, a kvalifikacije steèene na fakultetima tog prvog našeg sveuèilišta priznavali su ne samo francuski, nego i austrijski upravni organi u Dalmaciji.

Lit.

  1. M. Škarica, Zadarski Medicinski fakultet, Zadarska revija, (1952) 26-31.
  2. M.D. Grmek, Medicinsko-kirurška škola u Zadru 1806-1811, u knjizi: Rad JAZU, knjiga 323, JAZU, Zagreb, 1961, str. 5-64.
  3. M. Pekiæ, Zadarska revija, 36 (1987) 79-93.



V.D. i S.F.F.