|
Ranka Franz-Štern
|
POPIS |
SPOMEN-PLAKETA U POVODU OTVORENJA KRALJEVSKOG SVEUÈILIŠTA
FRANJE JOSIPA I. U ZAGREBU, Stuttgart, 1874. god., Arheološki
muzej, Zagreb
KNJIGA PROMOVIRANIH DOKTORA, Zagreb, 1877-1909.
god., Rektorat, Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb
MIJO KIŠPATIÆ, O POSTANKU POLUOPALA
U GLEICHENBERŠKOM AUGIT-ANDEZITU, Zagreb, 1881. god.,
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
SADRŽAJ DOKTORSKE DIPLOME MIJE KIŠPATIÆA,
Zagreb, 1881. god., Arhiva rektorata, Sveuèilište
u Zagrebu, Zagreb
RED PREDAVANJA 1880/81 - 1885/86., Zagreb, 1880-1886.
god., Sveuèilište u Zagrebu, rektorat, nesignirano
GJURO PILAR, PRVI REKTOR PRIRODOZNANSTVENIK, Zagreb,
oko 1880. god.
Obitelj Janèikoviæ, Zagreb
NIKOLA TESLA: DOCTOR HONORIS CAUSA, Zagreb, 1926.
god., Rektorat, Arhiva Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb
REKTORSKI LANAC SVEUÈILIŠTA U ZAGREBU,
Beè-Zagreb-Beè, oko 1877/1920. god., Rektorat, Sveuèilište
u Zagrebu, Zagreb
SVEUÈILIŠNO ŽEZLO, Beè, 1877.
god., Rektorat, Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb
REKTORI PRIRODOZNANSTVENICI, Zagreb, 1996. god.,
Rektorat, Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb
SVEÈANA ODORA SVEUÈILIŠNOG PEDELA,
Zagreb, sredina 19. st., Hrvatski školski muzej, Zagreb
ASTRONOMSKE SPRAVE I POMAGALA BANA IVANA MAŽURANIÆA,
19. st., Arhiv i knjižnica obitelji Brliæ, Slavonski
Brod; Narodni muzej i galerija, Novi Vinodolski
DOLLONDOV DALEKOZOR, London, prva polovica 19. st.,
Zavodu za povijest i filozofiju znanosti, HAZU, Zagreb |
DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA |
SPOMEN-PLAKETA U POVODU OTVORENJA KRALJEVSKOG SVEUÈILIŠTA FRANJE JOSIPA I. U ZAGREBU medalja Stuttgart, 1874. god. kovina: zlato, srebro, bronca, èelik, promjer medalje 4,5 cm i kalupa 7 cm inv.br. 21.831 (zlato), 38.604 (srebro), 34.322 (bronca), 3440 (èelièni kalupi)
Arheološki muzej, Zagreb
Iako nije djelo nekog velikog umjetnika nego vrsnog
obrtnika, medalja se ubraja u niz onih koji obilježavaju
važnije dogaðaje iz hrvatske povijesti. Plaketu je izradila
tvrtka Wilhelm Mayer & Franz Wilhelm Medaillen-, Plaketten-
und Muenz-Praegeanstalt, Stuttgart, Rothenbuehlstrasse 119b. Av.: * DOCTRINAE LVMEN - GENTIVM VIGOR, izmeðu dvije kružnice. Znanost lebdi, okrenuta licem, na glavi šestokraka zvijezda i koprena koja se vijori; u desnici drži zublju znanja, u ljevici kartušu s grbom Trojednice. Signatura dolje u polju: M.&W. lijevo; K.E.
Rv.: REGNANTE FRANCISCO JOSEPHO I./ BANATVM TENENTE/
JOANNE MAŽVRANIÆ/VNIVERSITAS LITTERARVM CROATICA/ AVCTORE/
EPPO J.G. STROSSMAYER/ POPVLI OPIBVS CONDITA/ A REGIS NOMINE APPELLATA/SOLENNITERINAVGVRATA/ZAGRABIAE/A.D.
XIV.KAL.NOV./MDCCCLXXIV, u vijencu lipina lišæa Lit.
I.M.
|
|
knjiga Zagreb, 1877-1909. god. papir, kožni uvez, metalni ukrasi, dimenzije 31 cm x 40 cm x 4,5 cm (oznaka knjigovežnice ili knjigoveže E. Mrzljak?, godina uveza nije poznata)
Rektorat, Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb
Rukom pisani dokument s temeljnim podacima o doktoru,
danu promocije, fakultetu i završenom studiju te povjerenstvu.
Knjiga doktora promoviranih na Kr. sveuèilištu Franje
Josipa I. u Zagrebu (Zagrebaèkog sveuèilišta)
utemeljena je 23. prosinca 1877. (rektor dr. Konstantin Vojnoviæ).
Upisivani su promovirani doktori koji su doktorat stekli temeljem
strogih ispita i temeljem pisanog rada do 31. srpnja 1909. Upisano
je ukupno 626 doktora, od toga 68 doktora znanosti. Prvi doktor
znanosti prirodoznanstvenik je Mijo Kišpatiæ, promoviran
2. srpnja 1881. pred povjerenstvom: dr. Aleksander pl. Bresztyenszky
(rektor), Franjo Petraèiæ (dekan), dr. Franjo plemeniti
Markoviæ (promotor). Lit.
neobjavljeno
R.F.Š.
| |
|
MIJO KIŠPATIÆ disertacija Zagreb, 1881. god. Sign. 151.356
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Disertacija Mije Kišpatiæa, O postanku
poluopala u Gleichenberškom augit-andezitu, je prva disertacija
iz prirodoslovlja branjena na Mudroslovnom fakultetu Kr. sveuèilišta
Franje Josipa I. u Zagrebu (7. svibnja 1881. godine). Važna
je za razvitak znanosti u nas, posebno prirodoslovlja, a napose
mineralogije i geologije kao znanstvene discipline. To je ujedno
druga disertacija obranjena na Zagrebaèkom sveuèilištu
temeljem pisanog rada. Autor je doktorirao kao srednjoškolski
profesor u 30. godini života, a disertacija je jedno od prvih
njegovih znanstvenih djela. Lit.
R.F.Š.
| |
|
SADRŽAJ DOKTORSKE DIPLOME MIJE KIŠPATIÆA rukopisna dokumentacija uz protokol promocije za postignuæe doktorata filozofije na Kr. sveuèilištu Franje Josipa I. u Zagrebu iz 1881. godine. Zagreb, 1881. god. rukopis, format produženi A4, 2 lista (diploma) + 1 list (prilog) inv. br. spisa 317-1881
Arhiva rektorata, Sveuèilište u Zagrebu,
Zagreb
Dokument uz prvu promociju za postignuæe doktorata
filozofije (prirodoslovlje) na Zagrebaèkom sveuèilištu.
Rukopis diplome za postignuæe doktorata filozofije Mije
Kišpatiæa na Sveuèilištu Franje Josipa
I. u Zagrebu na latinskom jeziku s potpisima dekana, promotora
i rektora i molba Mije Kišpatiæa za odreðivanje
roka promocije kao prilog spisu. Uz važnost kandidata Mije
Kišpatiæa kao prirodoznanstvenika te sve prikupljene
dokumentacije u svezi s njim, dokument pokazuje protokol promocije
i prateæe spise onog doba.
Lit.
R.F.Š.
| |
|
RED PREDAVANJA 1880/81 - 1885/86. knjiga (zimsko poluljeæe (poljeæe) 1880/81. - ljetno poljeæe 1886) Zagreb, 1880-1886. god.
Sveuèilište u Zagrebu, rektorat, nesignirano
Druga knjiga u nizu uvezanih Reda predavanja na Kr. sveuèilištu Franje Josipa I. u Zagrebu (Sveuèilište u Zagrebu) od osnutka modernog sveuèilišta 1874. godine do 1880. godine daje cjelovit pregled sadržaja i razine akademske nastave za prvih šest akademskih godina Zagrebaèkog sveuèilišta. Za svako poljeæe akademske godine navedeni su nadnevak njegova poèetka i doèetka, akademièki senat s rektorom, prorektorima i dekanima, kr. profesorski zborovi i red predavanja sa satnicom. U tvrdom uvezu povezani su redovi predavanja za drugih šest godina Zagrebaèkog sveuèilišta. Sastoji se od 12 povezanih svezaka za svako poljeæe (poluljeæe). Nema naznake godine uveza, a pojedini svesci tiskani su u zagrebaèkim tiskarama (tiskara Lav. Hartmána i družbe i tiskara ing.
U ljetnom poluljeæu 1876. (škol. god.
1875/76.) na Mudroslovnom fakultetu zapoèinje nastava iz
prirodoznanstvenih disciplina (Fizikalna petrografièna
i dinamièna geologija te Stratigrafièna geologija
i Geološke ekskuzrije, prof.dr. Gjuro Pilar; Optika
i Praktiène vježbe optièke, prof.dr.
Vinko Dvorak; Anatomija i morfologija bilja te obæenita
morfologija, prof.dr. Bohuslav Jiruš; Poviest kemièkih
teorija, prof.dr. Aleksander Velkov), te je to godina utemeljenja
nastave prirodoslovlja na Sveuèilištu u Zagrebu.
Lit.
neobjavljeno
R.F.Š.
| |
|
GJURO PILAR fotografija Zagreb, oko 1880. god. presnimak fotografije, 43 cm 24 cm
Obitelj Janèikoviæ, Zagreb
Prvi rektor prirodoznanstvenik Kr. sveuèilišta
Franje Josipa I, Gjuro Pilar obnašao je rektorsku dužnost
škol. god. 1884/85, prvi prirodoznanstvenik i profesor Mudroslovnog
fakulteta. Lit.
neobjavljeno
R.F.Š.
| |
|
NIKOLA TESLA: DOCTOR HONORIS CAUSA isprave Zagreb, 1926. god. papir, format A4 Sign. br. 2115/1926
Rektorat, Arhiva Sveuèilišta u Zagrebu,
Zagreb
Nikola Tesla, znanstvenik svjetskog glasa na podruèju
elektrotehnike, primio je 26. lipnja 1926. poèasni doktorat
u povodu sedamdesete obljetnice roðenja kao prvi poèasni
doktor prirodoznanstvenik. Prvi je prirodoznanstvenik s titulom
poèasnog doktora Zagrebaèkog sveuèilišta.
Uz odluku da se Nikoli Tesli dodijeli titula poèasnog doktora
tehnièkih znanosti na Sveuèilištu Kraljevine
S.H.S. u Zagrebu pridružen je tekst odluke Tehnièkog
fakulteta Sveuèilišta Kraljevine S.H.S. u Zagrebu
od 28. svibnja 1926. o dodjeli titule poèasnog doktora
i tekst pisma rektora upuæenog dekanatu Tehnièkog
fakulteta od 21. lipnja 1926. o odluci Savjeta Sveuèilišta
o dodjeli poèasnog doktorata Nikoli Tesli. Lit.
neobjavljeno
R.F.Š.
| |
|
REKTORSKI LANAC SVEUÈILIŠTA U ZAGREBU insignia Beè-Zagreb-Beè, oko 1877/1920. god. lanac od plemenitog metala dužine 63 cm u ovalnoj kožnoj kutiji dužine 33 cm
Rektorat, Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb
Prvi rektorski lanac izraðen u Beèu 1877. godine (Silberwaaren-Fabrik von Theodor Brandeis), poklon zagrebaèkom Sveuèilištu cara Franje Josipa I, obnovljen 1918. godine (prema nekim izvorima 1920. godine) prema rješenju medaljara Ive Kerdiæa. Lanac od plemenitog metala s ugraðenom novom medaljom s likom J.J. Strossmayera. Sastoji se od 50 zlatnih karika. Na lancu je orden s jednom manjom donjom i jednom veæom gornjom medaljom. Na gornjoj su oznaèene godine 1861. (zakonska osnova osnivanju Sveuèilišta), 1874. (godina osnutka Sveuèilišta), 1918. (godina prevrata). Donja veæa medalja koja visi na manjoj i glavni je dio lanca - sastoji se iz osmerokrake zvijezde, crveno-purpurne boje. U sredini zvijezde je plaketa s likom biskupa Strossmayera. Av.: DR. JOSEPHUS GEORGIUS STROSSMAYER Rv.: UNIVERSITATIS ZAGREBENSIS FUNDATOR
Kutija je izraðena za prvu verziju lanca iz 1877.
Lit.
R.F.Š.
| |
|
Beè, 1877. god. žezlo od plemenitog metala, umjetnièki rad
Rektorat, Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb
Žezlo je insignija Sveuèilišta u Zagrebu, koje je kod sveuèilišnih javnih sveèanosti nosio pedel kad je pratio rektora i na koje se polagala zakletva kod sveèanosti promocije na èast doktora. Služi i danas pri sveèanim promocijama. Žezlo je poklon cara Franje Josipa I. Sveuèilištu u Zagrebu iz 1877. godine. Nabavljeno u Beèu (Silberwaaren-Fabrik von Theodor Brandeis).
Sveuèilišno žezlo je teški
masivni, šesterobridni štap od srebra, dug 130 cm, u
sredini ima dva manja, a na kraju dva veæa zlatna balkona.
Nad veæim gornjim balkonom nalazi se barokni zlatni ornament,
nad kojim je zlatna šesterobridna terasa, a povrh ove tri
srebrna grba: hrvatski, slavonski i dalmatinski, svinuta u kuglu.
Lit.
R.F.Š.
| |
|
Zagreb, 1996. god. papir, vel. A2
Rektorat, Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb
Kronološkim slijedom navedeni su svi rektori
prirodoznanstvenici Zagrebaèkog sveuèilišta
od osnutka modernog Sveuèilišta do danas. Od ukupno
78 rektora, 25 je prirodoznanstvenika. Lit.
R.F.Š.
| |
|
SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU
Akademik Gjuro Pilar (1846-1893)
Akademik Vinko Dvorak (1848-1922)
Akademik Gustav Janeèek (1848-1929)
Prof.dr. Julije Domac (1853-1928)
Akademik Karlo Radonièiæ (1879-1935)
Akademik Vladimir Variæak (1865-1942)
Prof.dr. Gjuro Nenadiæ (1876-1966)
Akademik Drago Peroviæ (1888-1968)
Prof. Gjuro Stipetiæ (1876-1946)
Prof.dr. Stanko Hondl (1873-1971)
Prof.dr. Božidar Špišiæ (1879-1957)
Prof. Stjepan Horvat (1895-1985)
Akademik Andrija Štampar (1888--1958)
Akademik Andre Mohorovièiæ (1913-)
Prof.dr. Fran Bošnjakoviæ (1902-1993)
Akademik Teodor Variæak (1907-1977)
Akademik Željko Markoviæ (1889-1974)
Akademik Hrvoje Ivekoviæ (1901-1991)
Prof. Slavko Macarol (1914-1984)
Akademik Ivan Supek (1915-)
Akademik Drago Grdeniæ (1919-)
Akademik Ivan Jurkoviæ (1917-)
Prof.dr.sc. Zvonimir Krajina (1923-)
Prof.dr.sc. Marijan Šunjiæ (1940-)
| |
|
SVEÈANA ODORA SVEUÈILIŠNOG PEDELA Zagreb, sredina 19. st. Dijelovi odore: kapa s uresom, kaput, hlaèe, èizme, sablja, korice za sablju i remen za sablju Inv.br. HŠM 925:ZAG; 4417 do 4424:ŠZ3
Hrvatski školski muzej, Zagreb Kapa sveuèilišnog pedela (Anton Paštika - èoha, saten, koža, srma, visina 14,5, promjer 23 cm) izraðena je od tamnoplave èohe, uz rubove je podstavljena kožnom trakom a unutarnji dio kape je podstavljen crvenim satenom. S desne vanjske strane je izraðen preklop od èohe, a kapa je ukrašena viticama izraðenim od srme. S lijeve strane su izraðene dvije rozete i dva privjeska koji su prièvršæeni na vitice. Ures na kapi (Anton Paštika - životinjska dlaka srma, 24 cm) izraðen je od životinjske dlake, donji dio uresa je ovijen trakom izraðenom od srme, a na njoj se nalazi metalna duguljasta kukica. Kaput (Anton Paštika - èoha, saten, svila, srma, vel. 83 cm x 53 cm) s visokim ovratnikom, na rubovima ukrašen trakama od srme. Leðni dio kaputa je ukrašen sa dvije vitice od srme koje se spuštaju od ramenog dijela do kraja kaputa. Prednji dio kaputa ukrašen je s obje strane sa sedam nizova traka od srme koje su spojene viticama i gumbima izraðenim od srme, a služe i kao petljice za kopèanje. Gumbi su postavljeni u dva reda. Na unutarnjem dijelu se kaput kopèa obiènim metalnim kopèicama. Kaput je podstavljen svilenim materijalom. Hlaèe (Anton Paštika - èoha, platno, svila, srma, metalne kopèe; hlaèe: duljina 106 cm, širina 49 cm; petlje: duljina 13,5 cm) su šivene od tamno plave èohe. Džepovi i pojas podstavljeni su platnom. Kopèaju se s 4 gumba. Otraga su ukrašene remenjem koje je spojeno metalnom kopèom. S desne strane su dva džepa, a s lijeve jedan. Na krajevima nogavica su petlje za stopalo od svilene tkanine. Obje prednje strane ukrašene su vitièastim ukrasima od srebrne srme. Èizme sveuèilišnog pedela (Autor nepoznat - koža, srma, metal; vel. visina: 45 cm, stopalo: duljina 29 cm) izraðene su od crne kože, vrh sare je ukrašen trakom od srme na koju su prièvršæene sitne trakice i rese od srme, a na prednjem dijelu su prièvršæene rozeta i kitica od srme. Na pete su prièvršæene metalne mamuze. Sablja i korice za sablju sveuèilišnog pedela (velièine 101 cm) od nepoznatog su proizvoðaèa. Tip hrvatske sablje iz 17. i 18. stoljeæa, povijena pri vrhu, lijevana od èelika, a ruèka je u obliku križa sa zavijenim vrhom, ukrašena lijevanim i iskucanim biljnim motivima. Korice za sablju (korice: 86 cm x 5 cm, remen: 40 cm x 2 cm) nepoznatog proizvoðaèa. Donji dio korica za sablju, vrh te dio na sredini na kojem je alka za prièvršæivanje remena ukrašeni su lijevanim i iskucanim biljnim motivima te umetnutim ukrasnim kamenjem. Na gornjem dijelu korica na alku je prièvršæen remen od kože i srme koji se završava kiticom izraðenom od niti srebrne srme.
Remen za sablju (velièine 113 cm x 3,5 cm)
nepoznatog proizvoðaèa izraðen je od kože,
a preko cijele površine ukrašen je trakom od srme. Traka
je ukrašena tekuæim geometrijskim motivima. Remen se
spaja metalnim kopèama i jednom metalnom alkom.
V.R. | |
|
ASTRONOMSKE SPRAVE I POMAGALA BANA IVANA MAŽURANIÆA predmeti 19. st. razlièiti materijali: dalekozor, telurij (vel. 10010050 cm), vrteæe karte zvjezdanog neba
Arhiv i knjižnica obitelji Brliæ, Slavonski
Brod; Narodni muzej i galerija, Novi Vinodolski
Poznati hrvatski pjesnik, ban Ivan Mažuraniæ,
poznavao je matematiku i astronomiju svoga vremena, posjedovao
astronomska djela i sprave, te provodio opažanja, što
odrazilo u njegovoj literaturi i javnom djelovanju. Nakon što
je izabran za bana 1873, njegovim osobnim zalaganjem je postignuto
da kralj odobri otvaranje Kraljevskog sveuèilišta
u Zagrebu 1875. godine. Proširenje znanstvenih podruèja
na dotadašnjoj visokoškolskoj ustanovi, odnosilo se
u prvom redu na matematièke i prirodne znanosti. Vrlo je
vjerojatno da je Mažuraniæ utjecao na donošenje
èlana 50 zakonskog èlanka od 5. sijeènja
1874, po kojem se, uz ostalo, na matematièko-prirodoslovnom
odjelu predviðalo i održavanje predavanja iz astronomije,
kao izbornog predmeta. Lit.
M.B.K.
| |
|
optièka sprava London, prva polovica 19. st. materijal: drvo, mjed, staklo, vel. 175 cm 275 cm
Zavodu za povijest i filozofiju znanosti, HAZU, Zagreb
Dollondov dalekozor koji se nalazio u Mineraloškom
odjelu Muzeja u Zagrebu je kao "stari" bio preuzet od
Fizikalnog kabineta u Zagrebu 1876. godine i s tim je nazivom
zaveden u inventarnim knjigama pod bojem 1. Vjerojatno je u Zagrebu
nabavljen veæ u prvoj polovici 19. stoljeæa, pa je
tako jedan od najstarijih poznatih dalekozora u Hrvatskoj. Sada
se nalazi u Zavodu za povijest i folozofiju znanosti Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Lit.
Ž.D. i M.B.K.
| |
