18. stoljeæe

MISIONARI I ISTRAŽIVAÈI U NOVOM SVIJETU

Mijo Korade

Meðu hrvatskim misionarima isusovcima koji djeluju u 18. stoljeæu u obim Amerikama, trojica njih postaju poznati po svom istraživaèkom i inovatorskom radu. Ferdinand Konšæak (1703-1759) iz Varaždina od 1732. do smrti djeluje u donjoj Kaliforniji. Poduzeo je tri znanstvene ekspedicije, godine 1746, 1751. i 1753. U prvoj kroz Kalifornijski zaljev do ušæa rijeke Colorado napokon je razriješio više od dva stoljeæa dugu dvojbu da Donja Kalifornija nije otok, i izradio precizne karte zaljeva i poluotoka. U toj i drugim ekspedicijama Konšæak bilježi mnoge podatke o terenu, prirodnim bogatstvima i uroðenicima, kojima su se služili kasniji istraživaèi. On osniva nove misije, gradi akvadukte, nasipe, kanale za navodnjavanje, sudjeluje pri otvaranju prvih rudnika srebra na poluotoku. U svojoj misiji San Ignacio poèinje gradnju kamene crkve, koja je dovršena 1786. godine. Njegovi dnevnici putovanja sa zemljovidima objavljivani su za njegova života i kasnije prevoðeni na nekoliko jezika. Smatraju ga jednim od najveæih istraživaèa donje Kalifornije. Ignacije Szentmartony (1718-1793) iz Kotoribe kao matematièar i astronom portugalskoga kralja, sudjeluje od 1753. godine u ekspediciji na rijeci Amazoni radi odreðivanja granica portugalskih i španjolskih kolonija. Prema njegovim mjerenjima i proraèunima izraðene su razne karte i zemljovidi tog podruèja, od kojih su poznate karta puta ekspedicije kroz Amazonu i Rio Negro i zemljovid isusovaèke provincije Maragnon. U isto vrijeme Varaždinac Franjo Haller (1716-1755) putuje sa španjolskom ekspedicijom koja je radi istog cilja s gornje strane trebala doæi u susret portugalskoj. Umro je, meðutim, na Trinidadu, a o njegovu botanièkom istraživanju malo je poznato. Ivan Krstitelj Marchesetti (1704-1767) iz Rijeke upravitelj je nekoliko gradova u poznatim Paragvajskim redukcijama i u njima vodi gospodarske, obrtnièke i trgovaèke poslove Indijanaca. Kao inovator u naselju Nuestra Señora de Fe jedini u redukcijama uvodi plantažni uzgoj košenila, i izgradio je obrambeni sustav naselja pomoæu rovova i žive ograde.


POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

FERDINAND KONŠÆAK, DNEVNIK EKSPEDICIJE KROZ KALIFORNIJSKI ZALJEV, S. Ignacio, donja Kalifornija, 1746. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

ZEMLJOVID DONJE KALIFORNIJE, Donja Kalifornija, oko 1748. god., iz: E.J. Burrus, La obra cartografica, Madrid 1967, I i II, nr. 26.

CRKVA MISIJE SAN IGNACIO U DONJOJ KALIFORNIJI, Donja Kalifornija, 1786. god., privatno vlasništvo (foto Tomislav Gabriæ, Los Angeles, SAD)

ZEMLJOVID KALIFORNIJSKOG ZALJEVA, Donja Kalifornija, oko 1750. god., iz: E.J. Burrus, La obra cartografica, Madrid 1967, I i II, nr. 26.

ZEMLJOVID POKRAJINE MARAGNON NA AMAZONI (BRAZIL), Para, Brazil, 1753. god., iz: S. Leite, Historia da Compandia de Jesus no Brasil, Lisboa-Rio de Janeiro, 1943. T. IV.

KARTA PUTA PORTUGALSKE EKSPEDICIJE KROZ AMAZONU I RIO NEGRO, Maranhão, Brasil, 1755. god., Mapateca del Ministero de Querra, Rio de Janeiro

ANSELMA ECKARTA, SVJEDOÈANSTVO O IGNACIJU SZENTMARTONYJU, Nürberg, 1780. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

IVAN KRST. MARCHESETTI, POTVRDA O POŠILJCI ROBE U PARAGVAJSKOJ REDUKCIJI, Nuestra Señora de Fe, Paragvaj, 3.12.1762. god., Archivo general de la Nacion, Buenos Aires

MISIJA CANDELARIA, Argentina, 1767. god., objavljen u: G. Furlang, Misiones ysus pueblos de Guaranies, Buenos Aires, 1962.

PLANTAŽNI UZGOJ KOŠENILA U REDUKCIJAMA, Beè, (Wien, Joseph Edlem von Kuzbek), 1783. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

FERDINAND KONŠÆAK
DNEVNIK EKSPEDICIJE KROZ KALIFORNIJSKI ZALJEV

S. Ignacio, donja Kalifornija, 1746. god.

80, vol. 2, str. 308-353

Poèetak Dnevnika u M. Venegas, A natural and civil history of California, An Arbor 1966, II, str. 308.

475.448 Nr. 38, 2.

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

Varaždinac Ferdinand Konšæak (1703-1759), isusovac, od 1732. do smrti djeluje kao misionar u Donjoj Kaliforniji, Poduzeo je tri istraživaèke ekspedicije: god. 1746. zaljevom do ušæa rijeke Colorado, 1751. kopnom poluotoka do Tihog oceana i obalom prema sjeveru, i 1753. kroz unutrašnjost poluotoka na sjever do 300 sjev. širine. U prvoj obavlja razna opažanja i geodetska mjerenja, imenuje nove lokalitete. Sve je bilježio u Dnevnik i izradio je precizne karte zaljeva i poluotoka. Time je konaèno razriješio više od dva stoljeæa dugu nedoumicu o Donjoj Kaliforniji i dokazao da ona nije otok. Dnevnik je objavljen u djelu M. Venegas, Noticia de la California (Madrid 1757), prevedeno na nekoliko jezika i doživjelo više izdanja. Ovo je engleski prijevod: M. Venegas, A natural and civil history of California, James Rivington and James Fletcher, London 1759. (faksimil izd. University Microfilms, Ann Arbor 1966), II, 308-353.

Lit.

  1. M. D. Krmpotiæ, Life and Works of the Reverend Ferdinand Konšæak S.J. 1703-1759, an early missionary in California, The Stratford Co., Boston, 1923.
  2. V. Muljeviæ, Varaždinac Ferdinand Konšæak misionar i istraživaè Kalifornije u 18. stoljeæu, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, 4-5 (1990-1991) 9-51.
  3. M. Korade, Ferdinand Konšæak (1703-1759) misionar i istraživaè Donje Kalifornije, Katalog izložbe, Zagreb, 1993.
  4. T. Gabriæ, Ferdinand Konšæak, DI (1703-1759) misionar i istraživaè, FTI-Hrvatski povijesni institut, Zagreb, 1994.



M.K. i D.D.





ZEMLJOVID DONJE KALIFORNIJE

izraðen prema skicama Ferdinanda Konšæaka iz 1746.

Donja Kalifornija, oko 1748. god.

papir, vel. 31 cm x 36,5 cm

faksimil

iz: E.J. Burrus, La obra cartografica, Madrid 1967, I i II, nr. 26.

Najstarija verzija Konšæakove karte, koja obuhvaæa zaljev i veæi dio poluotoka, podruèja koja je Konšæak istražio i tako ispravio prijašnje zemljovide. Objavljen je u E. J. Burrus, La obra cartografica..., Madrid 1967.

Lit.

  1. M. Vanino, Ferdinand Konšæak S.J. misionar i geograf Kalifornije (1703-1759), Vrela i prinosi 2 (1933) 103-118.
  2. G.J. Prpiæ, Hrvatski misionar u Americi Ferdinand Konšæak, S.J., Hrvatska misao, 25 Buenos Aires, (1958) 1-7.



M.K.





CRKVA MISIJE SAN IGNACIO U DONJOJ KALIFORNIJI

u kojoj djeluje Ferdinad Konšæak

Donja Kalifornija, 1786. god.

fotografija, vel. 20 cm x 18 cm.

privatno vlasništvo (foto Tomislav Gabriæ, Los Angeles, SAD)

Najveæi dio svog boravka u Kaliforniji F. Konšæak djeluje u misiji San Ignacio, od 1748. njen je upravitelj, a te godine i 1758. ujedno i vizitator svih kalifornijskih misija. Tu crkvu je Konšæak zapoèeo graditi, a dovršili su je dominikanci 1786. Danas je najljepši spomenik poluotoka iz misijskog razdoblja. U toj misiji Konšæak je gradio akvadukt, nasipe i kanale za navodnjavanje, uèio Indijance raznim kulturama i pokrstio ih je nekoliko stotina.

Lit.

  1. P.M. Dunne, Black Robes in Lower California, University of California Press, Berkely and Los Angeles, 1952.
  2. M.P. Servin, The Apostolic Life of Ferdinando Consag Explorer of Lower California, By Francisco Zevallos, Dawson's Book Shop, Los Angeles, 1968.
  3. T. Gabriæ, Ferdinand Konšæak, DI (1703-1759) misionar i istraživaè, FTI-Hrvatski povijesni institut, Zagreb, 1994.



M.K.





ZEMLJOVID KALIFORNIJSKOG ZALJEVA

izraðen prema izvorniku Ferdinanda Konšæaka iz 1746.

Donja Kalifornija, oko 1750. god.

papir, vel. 24,5 cm x 23 cm

faksimil

iz: E.J. Burrus, La obra cartografica, Madrid 1967, I i II, nr. 26.

Konšæakovi zemljovidi èesto su precrtavani i izdavani u 18. st., pa su bili jedna od zanimljivosti onoga doba. Naslov mu je: Seno de California y su costa oriental nuevamente descubierta y registrada... por el P. Fernando Consag de la Comp. de Jesus Missionero en la California, 1746. Objavio ju je E. J. Burrus, La obra cartografica..., Madrid 1967.

Lit.

  1. M. Vanino, Ferdinand Konšæak i njegovo istraživanje Kalifornije, Život 15 (1934) 67-74.
  2. V. Muljeviæ, Varaždinac Ferdinand Konšæak misionar i istraživaè Kalifornije u 18. stoljeæu, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, 4-5 (1990-1991) 9-51.



M.K.





ZEMLJOVID POKRAJINE MARAGNON NA AMAZONI (BRAZIL)

izradio L. Kaulen prema mjerenjima Ignacija Szentmartonyja

Para, Brazil, 1753. god.

bakrorez na papiru, vel. 17 cm x 47,5 cm

faksimil

iz: S. Leite, Historia da Compandia de Jesus no Brasil, Lisboa-Rio de Janeiro, 1943. T. IV.

Hrvatski isusovac Ignacije Szentmartony (1718-1793) iz Kotoribe, kao matematièar i astronom portugalskog kralja, sudjeluje od 1753. u ekspediciji na rijeci Amazoni za odreðivanje granica portugalskih i španjolskih kolonija. Mjerenja i odreðivanje položaja mjesta, koja je Szentmartony obavljao odmah nakon svog dolaska u Brazil, poslužila su tamošnjem misionaru Lorenzu Kaulenu pri izradi zemljovida isusovaèke pokrajine Maragnon (na podruèju tadašnjih država Maranhao, Para i Amazonas): Mappa Viceprovinciae Societatis Iesu Maragnonii anno MDCCLIII concinnata. Zemljovid je objavio S. Leite, Historia da Companhia de Jesus no Brasil, Lisboa-Rio de Janeiro 1943, T. IV.

Lit.:

  1. M. Korade, Život i rad Ignacija Szentmartonyja (1718-1793), Vrela i prinosi 14 (1983) 66-100.
  2. M. Korade, Hrvatski misionari u 17. i 18. stoljeæu pioniri u Latinskoj Americi, u: Susret svjetova (1492-1992) Hrvati i Amerika, Zbornik radova, Institut za razvoj i Meðunarodne odnose, Zagreb, 1992, str. 51-53.



M.K.





KARTA PUTA PORTUGALSKE EKSPEDICIJE KROZ AMAZONU I RIO NEGRO

izradili inženjeri ekspedicije prema mjerenjima Ignacija Szentamrtonyja

Maranhão, Brasil, 1755. god.

crtež na papiru, vel. 28 cm x 172 cm

faksimil

Mapateca del Ministero de Querra, Rio de Janeiro

Prema mjerenjima i proraèunima I. Szentmartonyja inženjeri ekspedicije guvernera Furtada izradili su dotada najprecizniju zemljopisnu kartu donjih tokova rijeka Amazone i Rio Negra, što je bila korisno pomagalo drugim istraživaèima onih krajeva u 18. i 19 st. To je originalna kopija koju je prema izvorniku uèinio 1862. poruènik inženjerstva Miguel Vieira Perreira u Brazilu. Èuva se u mapoteci Ministarstvu rata u Rio de Janeiru. Objavljena u M. C. de Mendonca, A Amazõnia na era Pombalina, Rio de Janeiro 1963, T. II.

Lit.

  1. M. Korade, Život i rad Ignacija Szentmartonyja (1718-1793), Vrela i prinosi, 14 (1983) 72-79 i 101.
  2. M. Korade, Rad Družbe Isusove, u: Isusovaèka baština u Hrvata, Katalog izložbe, MGC, Zagreb, 1992, str. 271.



M.K.





ANSELMA ECKARTA
SVJEDOÈANSTVO O IGNACIJU SZENTMARTONYJU

Dnevnik

Nürberg, 1780. god.

izložak iz Ch.G. von Murr, Journal, Nürberg 1780, Nr. 8

str. 285

48.852

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

A. Eckart, takoðer misionar na Amazoni i Ignacijev drug u tamnici, u svom dnevniku govori o njegovu matematièkom radu u Brazilu, hapšenju prilikom protjerivanja misionara i boravku u portugalskim tamnicama od 1769. do 1777. godine. Dnevnik pod naslovom Historia persecutionis Societatis Iesu in Lusitania (Povijest progonstva Družbe Isusove u Portugalu) objavio je Ch. G. von Murr, Journal zur Kunstgeschichte und zur allgemeinde Literatur, Nürberg 1780, Nr. 8, str. 81-288.

Lit.

  1. M. Korade, Život i rad Ignacija Szentmartonyja (1718-1793), Vrela i prinosi, 14 (1983) 72-79 i 101.
  2. M. Blažekoviæ, Hrvati-istraživaèi Amazone u XVIII. stoljeæu, Hrvatska revija, 38, Buenos Aires, (1988) 533-533.



M.K.





IVAN KRST. MARCHESETTI
POTVRDA O POŠILJCI ROBE U PARAGVAJSKOJ REDUKCIJI

Nuestra Señora de Fe, Paragvaj, 3.12.1762. god.

papir, vel. 28 cm x 20 cm, 1 list

faksimil

sign. 9.6.10.5 9j

Archivo general de la Nacion, Buenos Aires

Jedini hrvatski misionar u poznatim Paragvajskim redukcijama Ivan Kr. Marchesetti (1704-1767) iz Rijeke upravitelj je u nekoliko indijanskih gradova. Istakao se u razvijanju gospodarstva, izgradnjom obrambenih sustava i uvoðenjem novih kultura. Po pošiljci robe (èaj mate, duhan, tkanina, šeæer, med), koju šalje na prodaju u grad Corrientes, vidi se što su uzgajali i proizvodili Indijanci u njegovoj redukciji Nuestra Señora de Fe.

Lit.

  1. M. Korade, Hrvatski isusovci i redukcije u Južnoj Americi, Vrela i prinosi, 17 (1987) 52-81.
  2. M. Korade, Hrvati i redukcije u Južnoj Americi, pogovor u: Ph. Caraman, Misija Paragvaj, Globus, Zagreb, 1990, str. 290-300.
  3. M. Korade, Hrvatski misionari u Novom svijetu, Treæi program Hrvatskog radija, 39 (1993) 74-79.
  4. M. Korade, Hrvatski misionari u 17. i 18. stoljeæu, pioniri u Latinskoj Americi, u: Susret svjetova (1492-1992), Hrvati i Amerika, Institut za razvoj i meðunarodne odnose, Zagreb, 1992, str. 53-54.



M.K.





MISIJA CANDELARIA

u kojoj je djelovao i umro Ivan Marchesetti

Argentina, 1767. god.

bakrorez, vel. 19,4 cm x 23 cm

faksimil

objavljen u: G. Furlang, Misiones ysus pueblos de Guaranies, Buenos Aires, 1962.

Crtež misije s popisom svih naselja i s brojem stanovnika u Paragvajskim redukcijama. Naslov mu je: Descriptio oppidi Beatae Mariae Virginis a Candelaria apud Indos Guaranios, 1767. Candelaria je bila glavni grad redukcija, u njoj je Marchesetti boravio na poèetku i na kraju svog djelovanja u misijama, te umro 5. veljaèe 1767.

Lit.

  1. M. Korade, Hrvatski isusovci i redukcije u Južnoj Americi, Vrela i prinosi 17 (1987) 52-81.
  2. M. Korade, Hrvati i redukcije u Južnoj Americi, pogovor u: Ph. Caraman, Misija Paragvaj, Globus, Zagreb, 1990, str. 290-300.



M.K.





PLANTAŽNI UZGOJ KOŠENILA U REDUKCIJAMA

Ivana Marchesettija, prema opisu u: M. Dobrizhoffer, Geschichte der Abiponer einer berittenen und kriegerischen Nation in Paraguay, Bd. I

Beè, (Wien, Joseph Edlem von Kuzbek), 1783. god.

vel 8, izložak na str. 532-533 i crtež na kraju knjige

sign. 60.759

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

Glasoviti misionar i autor djela o plemenu Abipona, Martin Dobrizhoffer, opisuje kako je Marchesetti u svojoj misiji Nuestra Señora de Fe prvi u Paragvajskim redukcijama uveo plantažni uzgoj košenila (cochinilla), bobica koje proizvode štitaste uši na nekoj vrsti kaktusa (opuncija), od kojih se pravi grimizna boja za tkanine i prireðuju razni lijekovi i zaèini.

Lit.

  1. M. Korade, Hrvatski isusovci i redukcije u Južnoj Americi, Vrela i prinosi, 17 (1987) 52-81.
  2. M. Korade, Hrvati i redukcije u Južnoj Americi, pogovor u: Ph. Caraman, Misija Paragvaj, Globus, Zagreb, 1990, str. 290-300.
  3. M. Korade, Hrvatski misionari u Novom svijetu, Treæi program Hrvatskog radija, 39 (1993) 74-79.



M.K.