Profesor Miroslav Plohl - osnivač elektrostrojarstva u Hrvatskoj


Zvonko Benčić
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska 3, 10000 Zagreb
zvonko.bencic@fer.hr

Branko Hanžek
Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb
bhanzek@hazu.hr

Sažetak: Dani su prijelomni životopisni datumi prof. Miroslava Plohla: tijekim civilnog i vojnog školovanja te tijekom vojničke (19 godina), tvorničke (3 godine) i fakultetske službe (14 godina). Svi datumi i drugi podatci temelje se na izvornim dokumentima. Radio je na nekoliko područja elektrotehnike: radiotehnika, elektrostrojarstvo, umjeravanje električnih instrumenata (posebice brojila električne energije) te elektrifikacija naselja i željeznice. Posebice je zaslužan za razvitak elektrostrojarstva, stanice za umjeravanje brojila električne energije i za elektrifikaciju Savske banovine.

Ključne riječi: Miroslav Plohl, Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za elektrotehniku, Zavod za elektrostrojarstvo

1. UVOD

Visoka tehnička škola u Zagrebu osnovana je 10. prosinca 1918., nakon proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918.

Elektro-inženjerski odjel osnovan je za akad. god. 1919./20. Dekan Elektro-inženjerskog odjela bio je Marije Kiseljak.
Godine 1925. osnovan je Zavod za elektrotehniku s Laboratorijem za jaku struju. Već u jesen 1925. godine na Tehničkoj visokoj školi zaposlio se Miroslav Plohl i odmah je bio zadužen za ostvarenje Zavoda i Laboratorija. Zgrada Zavoda i Laboratorija izgrađena je 1926. godine u dvorištu zgrade na današnjem Rooseveltovom trgu 6.

Godine 1926. (31. ožujka) Tehnička visoka škola proglašena je Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

2. ŽIVOTOPISNI DATUMI PROF. PLOHLA

2.1. Školovanje
1881-07-30

   rođen u Gorici, Austro-Ugarskoj (Slovenija); sin školskog savjetnika profesora realne gimnazije Slovenca Franje Plohla



Zavod za elektrotehniku (1930.) u dvorištu zgrade na Rooseveltovom trgu 6 (tadašnji Wilsonov trg 10)

1887–1891
   osnovnu školu završio u Gorici
1891–1896
   pet razreda gimnazije s dobrim uspjehom završio u Gorici
1896-09-15 – 1900
   Pomorsku vojnu akademiju Austro-Ugarske Ratne mornarice završio s odličnim uspjehom u Rijeci


Naslovni dio Vjenčanog lista

Miroslav Plohl sa suprugom Marijom, rodom iz Zadra.
 

1902
   polazio Viši stručni oficirski kurs i položio završni ispit za pomorskog oficira Ratne mornarice s dobrim uspjehom
1904/5
   polazio Viši torpedni i elektrotehnički kurs i položio s vrlo dobrim uspjehom propisani ispit za torpedooficira i elektrooficira Ratne mornarice u Puli
1930-05-20
   diplomski ispit položio s odličnim uspjehom na Tehničkom fakultetu Univerze Kralja Aleksandra I. v Ljubljani

2.2. Vojnička služba
1900-07-1 – 1919-02-28
   služio u Ratnoj mornarici Austro-Ugarske monar- hije
1900-07-01 – 1902-07-16
   pomorski kadet 2 klase

1900-07-21 – 1901-05-01
   sudjelovao u tzv. Kitajskom ratu
1902-07-17 – 1905-04-30
   pomorski kadet 1 klase
1905-05-01 – 1910-04-30
   imenovan za poručnika fregate
1907 – 1908
   učitelj torpedokursa
1911 – 1912
   učitelj kursa za praktičnu naobrazbu kadeta Ratne mornarice
1910-05-01 – 1918-10-28
   imenovan za poručnika bojnog broda
1914-07-01 – 1919-02-28
   sudjelovao u I. svjetskom ratu
1918-5-9 – 1918-12-1
   po komandi Ratne mornarice delegiran u Trst kao konstrukter za turbogeneratore
1918-10-29 – 1919-02-28
   kapetan korvete
1919-02-28
   penzioniran prema zaključku Internacionalne komisije za likvidaciju


2.3. Tvornička služba
1919-07-01 – 1920-11-15
   konstrukter u Odjelu torpeda kod tvrtke Whitehead & Co. u Rijeci, služba prestala talijanskom okupacijom (D'Anunzio)
1923-01-01 – 1924-12-31
   tehnički ravnatelj tvornice Radio G.m.b.H Wien u Beču
Nema podataka gdje je radio tijekom 1921. godine.

2.4. Fakultetska služba


Prof. Miroslav Plohl (1881.–1939.)

1925-09-01  – 1930-11-8
   kontraktualni nastavnik Tehničkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu za discipline: Jaka struja I. i II., Prenos i razdioba električne energije i Praktičke vježbe u Laboratoriju za jaku struju
1925-10-15
   kontraktualni nastavnik Kraljevske tehničke viso-ke škole u Zagrebu za predmet Jaka struja, ugovor sklopljen na tri godine
1925-10-12
   profesorsko vijeće Kraljevske tehničke visoke škole u Zagrebu predlaže ministru prosvjete da se postavi za kontraktualnog učitelja za predmet Jaka struja
1926-04-16
   Ministarski savjet donosi rješenje o sklapanju ugvora s rektoratom Kraljevske Tehničke visoke škole i za kontraktualnog učitelja za predmet Jaka struja
1926-06-10
   ministar odobrio da se primi za kontraktualnog učitelja naTehničkom fakultetu Sveučilišta Kralje-vine SHS
1928-10-13
   ponovno imenovan za kontraktualnog učitelja za daljnje tri godine za predmete: Jaka struja (s vježbama u laboratoriju), Prenos električne energije, Akumulatori, Brodska elektrotehnika (za brodare) na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
1929-09-01 –
   upravnik stanice za žigosanje strujomjera pri Tehničkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu
1930-11-8 – 1939-09-30
   redoviti profesor Tehničkog fakulteta Univerzi-teta u Zagrebu
1935-8-2
   odobren izbor za honorarnog profesora za Jaku struju i Brodsku elektrotehniku na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu za daljne tri godine
1936 – 1939-09-30
   dekan Tehničkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu
1936-10-6
   Savjet Strojarskog odsjeka Tehničkog fakulteta zaključio da mu se ponovno povjere predavanja i vježbe iz predmeta Slaba struja
1939-09-29
   Savjet Strojarskog odsjeka predložio Savjetu  Tehničkog fakulteta da mu se ponovno povjere predavanja, vježbe i ispiti iz predmeta Slaba struja
1939-09-30
   poginuo u prometnoj nesreći u Borlinu blizu Karlovca vraćajući se sa službenog puta iz HE Vinodol (?)


Preporuka prof. dr. Milana Vidmara da se inž. Miroslav Plohl
izabere za profesora Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


3. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI PROF. PLOHLA

U dokumentu naslovljenom na Zavod za elektro-tehniku Tehničkog fakulteta u Zagrebu od 29. siječnja 1937. godine, prof. Plohl navodi svoje radove ovako:

3.1. Radovi do imenovanja redovitim pro-fesorom Tehničkog fakulteta u Zagrebu (do 8. studenoga 1930.)

1. Uporaba magnetskog polja konstantnog smjera i periodično promjenljive intenzitete u svrhu množe-nja frekvence izmjenične struje odn. električnog tit-ranja. – Aus. pat. br. 58426, 62242 ex 1912.–1913. (Telefunken) Electrical Engineers Data Books Wedmore 1925.
2. Povećanje iskoristivosti turbokompresora, DRP  br. 310599, 332824, 335382 ex 1918.–1920. (Whitehead & Co)
3. Projekt za proširenje, modernizaciju i elektri-fikaciju tvornice kisika Radio G.m.b.H Bruck bei Wien i izvedba, 1926.–1928.
4. Laboratorij za jaku struju Tehničkog fakulteta u Zagrebu sa stanicom za ispitivanje strujomjera i izvedba, 1926.–1928.
5. Proizvodnja osobito kratkih električnih valova sa iskrištem, DRP br. 499339 ex 1930.
6. Proračun transformatora na osnovu najmanjeg presjeka željezne jezgre, 1930. (predano g. prof. Dr. Vidmar-u na uporabu)

3.2. Radovi od imenovanja redovitim pro-fesorom Tehničkog fakulteta u Zagrebu (do 29. siječnja 1937.)

1. Einrichtung zur Erzeigung elektromagnetischer Schwingungen, Aus. pat. br. 120093, ex 1933., 25. studenoga 1930.
2. Projekt o proširenju „Električnih poduzeća Split i elektrifikaciju Primorske banovine“, za opštinu grada Split, 1932.
3. Projekt o modernizaciji i proširenju gradske električne centrale grada Karlovac, za opštinu gra-da Karlovac, 1934.
4. Jaka struja I dio, udžbenik u pripremi
5. Ispitivanje mogućnosti zaustavljanja motora i pogonskih mašina iz daljine odn. smetnja njihovog regularnog rada. Ova eksperimentalna istraživanja su u vezi s aktom pov. br. 1387/34 od 8. III. 1935. Ministarstva vojske i mornarice, Inspekcije zemalj-ske odbrane, Beograd. Rad iz niže navedenih razloga još nije dovršen.
6. Elektrifikacija Savske banovine po Ban. el. poduzeću (za Kr. bansku upravu Savske banovine) u vezi s elektrifikacijom željezničke pruge Sušak – Srpske Moravice (za Generalnu direkciju Državnih željeznica), u provedbi)

3.3. Uvjeti stručnog i znanstvenog rada na Tehničkom fakultetu
U spomenutom dokumentu prof. Plohl se žali na radne uvjete na Tehničkom fakultetu, pa piše:
»Kako je to navedeno i obrazloženo u svim  izvještajima o „radu u školskoj godini“ od godine 1931. do 1935., nemam za vrijeme obuke radi pomanjkanja pomoćnog osoblja mogućnosti za opširniji naučni odn. stručni rad.


Naslovna stranica patenta: Sklop odašiljača s iskrištem


Za vrijeme ferija prilike nisu povoljnije iz ovog razloga:

Zavod za elektrotehniku nema nikoga za tekući popravak postrojenja, naprava, aparatura, sprovod-nih vodova, u kratko čitave instalacije u Laboratoriju za jaku struju odn. Zavodu za elektrotehniku. – Vidi sve predloge budžeta u gore navedenim godinama. –

Budući da se ove radove može da vrši u glavnome samo za vrijeme ferija, to imam u ovo vrijeme da obavljam i poslove mehaničara, što naravno mora da koči svaki naučni odn. stručni rad. Ka tome proizlazi još pomajnkanje novčanih sredstava, koja bi se moglo utrošiti u svrhe eksperimentalnoga rada.«

4. NOVINSKI STRUČNI ČLANCI

1. Pitanje izgradnje centrale u Bujavici , Novosti, br. 211., 2. augusta 1932.(?), str. 4.
2. O izobrazbi naših zanatlija, tehničara i inženje-ra, Tehnički list, br. 8., 1932., str. 109.
3. Aktuelna pitanja naše radiofonije – Postati općim dobrom i najširih slojeva pučanstva, to je osnovna zadaća naše radiofonije Hrvatski dnevnik, 24. svibnja 1936., str. 35.
4. Još o aktuelnim pitanjima naše radiofonije, Hrvatski dnevnik, 6. lipnja 1936., str. 11.
5. Problemi elektrifikacije, Hrvatski dnevnik, 27. lipnja 1936., str. 14.
6. Elektrifikacija željezničke pruge Sušak–Moravice i pitanja podavanja električne energije Hrvat-ski dnevnik, 27. travnja 1938., str. 10.
7. I najsiromašniji moraju dobiti električnu struju, predavanje prof. M. Plohla pred banskim vjeć-nicima, Hrvatski dnevnik, 10. ožujka 1939., str. 7.
8. Elektrifikacija Savske banovine – Mišljenje Prof. inžinira Miroslava Plohla, Jutarnji list, 25. VI. 1939., str. 11.
9. Elektrifikacija Savske banovine, Hrvatski dnev-nik, 25. lipnja 1939., str. 9.
10. Elektrifikacija Savske banovine, odgovor pred-sjednika »Bepa« g. prof. ing. Plohla, Novosti br. 173., 25. juna 1939., str. 7.
11. Elektrifikacija Savske banovine, odgovor sve-učilišnog profesora ing. M. Plohla, Primorje – hrvatski tjednik br. 41., 1. srpnja 1939., str. 1.


5. NOVINSKI NAPISI U SVEZI PROF. PLOHLA

1. Ekonomske potrebe sile na upotrebu elektricitete, Zavod za elektrotehniku Tehničkog fakulteta u Zagrebu – Razvitak elektrostrojarstva, Stanica za baždarenje električnih aparata u Zagrebu, Novosti br. 170., 22. lipnja 1930., str. 4.
2. Stanica za baždarenje električnih mjerila na Tehničkom fakultetu u Zagrebu – za najužu saradnju s industrijom, Novosti br. 184, 6. srpnja 1930., str. 5.
3. Svaki čovjek ima pravo na svjetlo. Občina Novoselec-Križ dobiva električno svjetlo. – Sloga naroda omogućuje plodan rad. – Razgovor s profesorom Tehničkog fakulteta ing. Miroslavom Plohl. Električna energija mora služiti cijelom narodu. Gospodarska sloga, br. 1–2, 193?, str. 3–?.
4. Elektrifikacija Vojnog Križa provedena je u djelo, Jutarnji list, 16. I. 1939., str. 15.
5. Smrt Prof. Ing. Plohla oplakuju znanstveni kru-govi i cijeli hrvatski seljački narod, Jutarnji list, 4. X. 1939., str. 9–10.
6. Sveučilišni profesor ing. Miroslav Plohl poginuo u automobilskoj nesreći kod Karlovca, ???
7. Tragična smrt prof. ing. Miroslava Plohla, Hrvatski dnevnik, 1. listopada 1939., str. ?.
8. Prof. Ing. Miroslav Plohl (napis o smrti), Gospodarska sloga, god. IV., br. 19., 3. listopada 1939., str. 1–2.


6. PROF. PLOHL O SVOJIM RADOVIMA

U dokumentu Curriculum vitae datiranom 1. srpnja 1925. piše:

»God. 1911. do 1912. iznašao sam novi postupak, koji je omogućio proizvađanje neprigušenih titraja električnih valova kod istovremene uporabe istos-mjerne i izmjenične struje. Austrijski patent 58426 i 62242. Svrha je naprave proizvađanje magnetsko-električnih polja konstantnog smjera i periodički promjenljive intenzitete, tako da velike električne energije u metalnim transformatorima mogu da isijavaju neprigušene titraje. Praktički je ovaj izum imao svrhe, da omogući nesmetani međusobni razgovor dvaju stanica i onda, kada općenita upora-ba prigušenih valova takav razgovor više nije dozvoljavala. Patente kupila je Telefunken-Gesell-schaft Berlin a služili su za osnovu radiostanica Pola i.t.d. Nakon rata obnovilo je društvo Tele-funken ponovno gornje patente.

God. 1914. radio sam na izumu novog mjerila distansa. Radi sloma ovi su radovi bili prekinuti. Dozvolom mornarice izrađivao sam god. 1918. u Trstu kod brodogradilišta Stabilimento Tecnico Triestino vlastitu konstrukciju turbo kompresora, koji stoji u uskoj vezi sa razvojem plinske turbine. Radi sloma prekinuti su radovi nastavljeni kod tt. Whitehead & Co. na Rijeci. Po vlastitim idejama izgrađeni dvostepeni turbo kompresor dao je kod raznih ispitivanja zadovoljavajuće rezultate. Svrha je tog izuma, da se na osnovi jednog osobitog načina postignu veće visine pritisaka u jednom stepenu lopatičnog kola kod turbinskih kompresora. Patenti 310599, 335382, 332824.

God. 1921. i 1922. posvetio sam se specijalnom studiju elektromotora i generatora. Svrha ovih studija bila je direktno pretvaranje trofazne struje u istosmjernu struju visoke napetosti. Istraživanja još nijesu završena. Prijava patenta usljedila je svoje-vremeno, ali radi financijskih razloga opet natrag povučena.

Uporedo sa studijem plinske turbine zanimala me proizvodnja visokih temperatura, napose tempera-tura preko 2700 oC. I na ovom području imadem nekoliko prijava patenata. Postupak osnova se na međusobnoj uporabi vodika, kisika i ulja. Svrha ovog izuma bila je, da se na drugi način proizvedu i tehnički dalje iskoriste temperature koje se dobi-vaju lukom svjetla.
God. 1923. i 1924. studirao sam proizvodnju kisika. Pod mojom upravom sagrađena je tvornica kisika tvrtke Radio-Gesellschaft Brunn am Gebirge kraj Wiena. Električni je uređaj tvornice izveden pod mojim vodstvom.

God. 1925. bavio sam se ponovno radio-telefonijom. Pod mojim vodstvom građeni su aparati za primanje dotično kompletni uređaji radio-stanica prema najnovijim sistemima i najnovijim izumima.«
Još je svojom rukom dopisao:

»God. 1926.–1927. radio sam na izumu davača novog sistema talasa iskrištem i elektronskim cijevima. Komisionalni pokusi vršili su se u augustu 1927. kod ratne mornarice u Šibeniku (prepis protokola posjedujem). Radnja se sada dovršava, pokuse kod ratne mornarice ću tokom sledećih sedmica nastaviti i dovršiti.«

U intervjuu danom Novostima (22. lipnja 1930.) novinar piše:
»Naš zavod – naglasio je s dubokim uvjerenjem g. prof. ing. M. Plohl – posjeduje sva sredstva, koja su potrebna za potpunu izobrazbu inžinjera elektro-strojarske struke. Nije potrebno, da naša mladež polazi na izobrazbu na vanjske tehničke visoke škole, jer imamo u vlastitoj domovini ako ne bolje a ono iste mogućnosti školovanja.«

U istom intervjuu novinar dalje piše:
»Vodeći našeg surednika kroz strojarski odio, nastavio je g. ing. M. Plohl ovako: „Elektrotehnika sama za sebe teško da postoji. Ona mora da se prianja na strojarstvo, jer ne može da stvara struju bez pogonskog stroja, ne može da gradi svoje dinamo-strojeve, sprave i uređaje bez tačnog poznavanja osnovnih nauka strojarstva.“«

7. ZAKLJUČAK

Prof. Miroslav Plohl bavio se pravim stvarima u pravo vrijeme. Dok još nije uveden civilni radio, bavio se vojnom radiotelefonijom. Uočivši nužnost elektrifikacije, na Tehničkoj visokoj školi Sveučilišta u Zagrebu osnovao je Zavod za elektrotehniku unutar kojega je izgradio elektrostrojarski laboratorij te stanicu za umjeravanje brojila električne energije i preciznih mjerila. Postavši prvim predsjednikom Banovinskog električnog poduzeća zalagao se da električnu energiju dobiju i mala naselja. Svojim inovativnim radom utemeljio je današnji Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, odakle se elektrostrojarstvo proširilo na sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci. Zato se prof. Miroslav Plohl može smatrati osnivačem studija elektrostrojarstva u Hrvatskoj.

ZAHVALA

Autori zahvaljuju prof. dr. sc. Miroslavu Plohlu (Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju, Bijenička 54, Zagreb), što je dao na uvid izvorne dokumente u svezi njegovog djeda prof. ing. Miroslava Plohla



Miroslav Plohl, Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija, FER



Zahvaljujemo prof.dr. Zvonku Benčiću i dr. Branku Hanžeku na poslanom prilogu. D.Ž.



Zapisnik 9 vanredne sjednice Savjeta Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane dne 3. listopada 1939.,  daje nam nadahnuti govor predsjedatelja sjednice i dekana Tehničkog fakulteta prof. ing. Ljubomira Peterčića (1889.-1952.):

Žalobni zbore!

Smrt ie i opet pokucala na vrata Almae matris croaticae ugrabivši Tehničkom fakultetu najboljeg od najboljih.

Žalosna vijest o tragičnoj smrti učenjaka, sveučilišnog profesora i prodekana Tehničkog fakulteta ing. Miroslava Plohla najdublje je sve one, koji su ga poznavali tim više, što ga je ugrabila u času, kad su se već mogle dobro nazrijeti konture oživotvorenja zadatka, koji si je po­ stavio životnim ciljem i koji je u interesu hrvatskog naroda rijetkom energijom i neslomljivom voljom počeo u život provoditi.

Nije ga slomila bolest, nego je pao kao žrtva fatalnog slučaja baš kod oživotvorananja toga svog životnog zadatka.

Prof. Miroslav Plohi rodio se je 1881 god. u Gorici. Nakon svršenih studija na višem torpednom i elektrotehničkom tečaju služio je u mornarici kao pomorski časnik, zatim kao konstruktor turbo-kompresora u Trstu, a kasnije na Rijeci. Od 1923 god. je tehnički ravnatelj Radio društva u Beču. 1925 dolazi na Tehnički fakultet u Zagrebu u svojstvu kontraktualnog nastavnika za disciplinu Jake struje i Prenos i razdiobu električne energi­je. Od l930 god. je redovni sveučilišni profesor.

Za vrijeme svojeg dugogodišnjeg rada mnogo se je bavio i naučno i istraživanjem na polju elektrotehnike, a neke njegove važne pronalaske na tom polju preuzele su tvornice Teleffunken i Siemen & Halske.

Došavši na Tehnički fakultet organizira nastavu iz elektrotehničke struke, osniva i izgradjuje elektrotehnički laboratorij, za jaku struju. Osniva stanicu za ispitivanje i žigosanje strujomjera, koja postaje služ­beni institut za baždarenje električnih brojila.

Njegova visoka sprema i reputacija naučnog radnika uz druga odlična svojstva potakla su Savjet Tehničkog fakulteta, da ga za škol. god. 1936/37 izabere dekanom. Slijedeće godine bude ponovno izabran.

Na položaju dekana razvija, i ako slabe tjelesne konstrukcije, zavidnu energiju i samo njegovom radu, nadasve borbenom duhu i neslomljivoj volji može Tehnički fakultet zahvaliti, da je unatoč ogromnih teškoća došlo do izgradnje nove, vlastite zgrade Tehničkog fakulteta, čije dovršenje na­ žalost nije dočekao.

U priznanje njegovog rada bira ga Savjet Tehničkog fakulteta i po tre­ći put dekanom, koju je dužnost tek pred 8 dana s novom škol. godinom pre­dao.

Cijeli rad i život prof. Miroslava Plohla bio je prožet shvaćanjem, da treba narodu služiti, i da tehnika, da ispuni svoj zadatak, mora biti u stalnom kontaktu sa životom i svojim narodom, da iz njega mora crpsti poticaje za svoj rad, a da Tehnički fakultet ako želi imati svoj raison s'etre, mora pružati vlastitom narodu onakove metode rada i sredstva za rješevanje životnih problema, kakove se ukažu potrebnima.

Kao ideolog elektrifikacije naše domovine Hrvatske on je potražio i našao te metode i ta sredstva preuzevši na sebe tešku zadaću oživotvorenja te zamisli.

I u privatnom životu bio ie prof. Plohl rijetko ugodan čovjek i drug.

Njegov veliki osjećaj taktičnosti i njegovo ravno kročenje u životu, spojeno s finoćom ophodjenja s ljudima, koja je svakog osvajala, te njegova velika skromnost pribavili su mu poštovanje i udivljenje sviju, s kojima je došao u bilo kakav kontakt. Bio je majstor riječi, a u društvu pun duha i humora.

Tehnički fakultet duboko žali preranu i tragičnu smrt ovog velikog učenjaka, suradnika i promicatelja njegovih interesa i zadržati će mu trajnu i časnu spomen, a njegovo ime ostati će s puno časti ubilježeno u povijesti razvitka Tehničkog fakulteta u Zagrebu.

A obitelji prof. Miroslava Plohla neka u ovom bolmom momentu, kad se rastajemo zauvijek s tijelom našeg dragog druga Miroslava, bude utjehom, da za njim ne tuguje samo ona, ne tuguju samo drugovi i osoblje Tehničkog fakulteta i svi bivši i sadanji njegovi učenici, nego da tuguje i cijeli hrvatski narod, a naročito hrvatski seljački narod, kojemu je elektrifi­kacijom Banovine Hrvatske unašajući kao lučonoša svjetlo u skromne nji­hove domove, želio podići kulturni nivo i životni standard.

A Tebi, Miroslave, neka je lahka ova hrvatska gruda, koja Te nije rodila, ali koja Te sad prima u svoje krilo kao svog odličnog i zasluž­nog sina, i za koju si predano i bez trunka egoizma radio i u službi koje si konačno i život izgubio!

A silazeći u grob možeš s pravom kazati "Mea feci" "Svoje sam načinio" ali će se Tvoje neprisustvo i odsustvo Tvojih intelektualnih i organizatornih sposobnosti na mnogim mjestima nadvojbeno u velike osjetiti.

Neka je slava i trajan spomen prof. Miroslavu Plohlu!

Zahvaljujem prof. Jadranki Lisek, voditeljici Knjižnice FER-a Sveučilišta u Zagrebu, na dostavljenim zapisnicima sjednica Tehničkog fakulteta, na temelju kojih je D.Ž. priredio ovaj prijepis.



Mr.sc. Marijan Ožanić: Velikani hrvatske znanosti



Croatian Science


Croatia, An Overview of Its History, Culture and Science