VJESNIK, 28. veljače 2003.
STAJALIŠTA

Humanitarno iskustvo važan dio i hrvatske vanjske politike

Slobodan  Lang

Moderne bolnice su tehnološka središta s trajno ovisnom populacijom pacijenata (dijaliza, intenzivna njega, inkubatori, radijacija), one su nepokretne i traže posebne mjere zaštite. Hrvatsko iskustvo i stradanja i briga o bolnicama pružaju značajne mogućnosti za unaprjeđenje bolnica za vrijeme rata bilo gdje u svijetu. U tom smislu smatram da se hrvatska politika ne smije ograničiti samo na vojna i politička pitanja, nego da humanitarna pitanja zaštite bolnica i prava pacijenata trebaju biti u prvom planu djelovanja i prepoznavanja Hrvatske.

Ako se rat u Iraku ne može izbjeći, treba učiniti sve što je moguće kako bi civili što manje stradali i kako bi se razlikovali vojni i civilni objekti. Ne želim pisati ni o političkim niti o vojnim aspektima rata, nego o humanitarnim. U suvremenim ratovima devedeset posto žrtava su civili čije je stradanje postalo jednim od najvećih suvremenih zdravstvenih problema.

Istodobno u svijetu je bitno porasla humanitarna svijest i globalna obveza pomaganja civilima u nevolji za vrijeme rata. Posebnu ulogu igraju u tome bolnice i zaštita prava pacijenata. Razvijeni su i suvremeni oblici komunikacije kako putem novih suvremenih tehnologija (Internet) tako i korištenjem međunarodnih promatrača. Predlažem da se odmah uvede ciljani program zaštite bolnica u Iraku i tako omogući ostvarivanje prava pacijenata u nevolji. Moji prijedlozi temelje se na iskustvu koje je stvoreno za vrijeme rata i humanitarnog rada u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Kosovu.

U nju su uključena iskustva vukovarske bolnice i stradanja pacijenata vinkovačke, dubrovačke, i niza drugih bolnica koje su bile izravno izložene ratnom stradanju od bombardiranja, granatiranja do ubijanja samih pacijenata.

Zajedno s Domovinskim ratom i stvaranjem hrvatske države raslo je i humanitarno iskustvo o bolnicama u ratu. Moderne bolnice su tehnološka središta s trajno ovisnom populacijom pacijenata (dijaliza, intenzivna njega, inkubatori, radijacija), one su nepokretne i traže posebne mjere zaštite.

Hrvatsko iskustvo i stradanja i briga o bolnicama pruža značajne mogućnosti za unaprjeđenje bolnica za vrijeme rata bilo gdje u svijetu.

U tom smislu smatram da se hrvatska politika ne smije ograničiti samo na vojna i politička pitanja, nego da humanitarna pitanja zaštite bolnica i prava pacijenata trebaju biti u prvom planu djelovanja i prepoznavanja Hrvatske.

Hrvatsko iskustvo realno omogućava da se unaprijedi humanitarna zaštita i zaštita bolnica, ako se primjeni kao dio međunarodno-humanitarnog djelovanja. Zbog toga smatram da Vlada treba uvesti to djelovanje u hrvatsku međunarodnu politiku.

U smislu iznesenih stavova obratio sam se pismom dr. Jakobu Kellenbergeru, predsjedniku Međunarodnoga komiteta Crvenog križa, dr. Andri Vlahušiću, ministru zdravstva RH i Hrvatskom Crvenom križu. Iznio sam svoje stavove, naveo prijedloge i ponudio vlastito sudjelovanje.

Ovime se sada obraćam i širem krugu hrvatske javnosti. Tražim da hrvatsko humanitarno iskustvo bude važan dio hrvatske vanjske politike i njena prepoznavanja u svijetu.

Autor je liječnik, počasni član Hrvatskoga Crvenog križa, član je Bioetičkog savjeta i Nacionalnoga zdravstvenog vijeća.
 


Zahvaljujem dr. Slobodanu Langu na dopuštenju za objavljivanjem ovog priloga.
D. Žubrinić

Slobodan Lang

Croatia - Overview of History, Culture, and Science