Svjetlopisi iz Glavotoka na otoku Krku

Mirna Lipovac, Vladimir Lučev i Darko Žubrinić, 2016.

Glagoljaški franjevački samostan na Glavotoku. Izvor fotografije www.burnout-bewusstseinsschule.at.

Samostan sv. Marije na Glavotoku stoljećima je središte redovničkoga života otoka Krka franjevaca trećoredaca koji su na Glavotoku od 1468. godine. Redovnici su ovdje u osami živjeli gotovo pustinjačkim životom. Radili su u polju, njegovali staroslavenski jezik i glagoljicu (tu se čuvao i primjerak prvotiska glagoljičkog misala iz 1483., koji se sada nalazi u Zagrebu, u Glagoljaškom samostanu na Ksaveru) i duhovno se brinuli za okolni puk. Stari naziv Glavotoka je Glava otoka Krka. Glavotok se nalazi nasuprot lijepom mjestu Beli na otoku Cresu. Zanimljivo je da se u antičko vrijeme Beli zvao Caput Insulae, što također znači Glava otoka.

Glagoljaški franjevački samostan na Glavotoku.  U žutoj zgradi s lijeve strane
bila je smještena Serafinska tiskara. Izvor fotografije Glavotok.
S desne strane je crkva Bezgrješnog Začeća Marijina.

Samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša na Glavotoku. Sasvim lijevo je gospodarska zgada (žuta), a u njoj se nalazila Serafimska tiskara, toš i spremište najfinijih vina za ribare. Na zgradi u sredini na visini prvog kata se nalazi sunčani sat kojeg je napravio Parčić. Sunčane satove je napravio i u ostalim samostanima u kojima je boravio, pa bi se moglo reći da je pored svega ostalog Parčić bio i urar. Zahvaljujemo g. Jurju Mužini, predsjedniku Društva krčana i prijatelja otoka Krka, na fotografijama i ovim podatcima (2015.).

Odmah lijevo od drugog prozora odozgor nalazi se Parčićev sučani sat.
Skroz lijevo vidi se vrh otoka Cresa, a u pozadini Istra oko Učke. Izvor www.pinterest.com.

Samostanska crkva započela se graditi 1507. godine, a dovršena je 1509. Posvećena je Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije. Iz obližnjih sela nedaleko glavotočkoga samostana, kao i iz drugih mjesta po otoku Krku, franjevci trećoredci glagoljaši su imali mnogo redovnika koji su ostavili svjetli trag u hrvatskoj crkvenoj i narodnoj povijesti. U naše vrijeme obnovljeni i prošireni samostan oaza je u kojoj se mnogi odmaraju i duhovno obnavljaju: svećenici, redovnici i laičke osobe. U samostanu žive i djeluju dva redovnika.

Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.

Glavotok. Fotografirao Vladimir Tkalčić.

Sunčani sat na zidu Glagoljaškog samostana u Glavotoku, koji je izradio Dragutin Antun Parčić

Dragutin Antun Parčić, Vrbnik, 26. svibnja 1832. - Rim, 25. prosinca 1902.,
istaknuti hrvatski glagoljaš, leksikograf, filolog i fotograf, polazio je
Nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku.

Osim u Glavotoku, Parčić je izradio i sunčani sat u gradu Krku.

Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.

Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.

Glagoljičko slovo TVRDO na nadgrobnoj ploči odmah ispred oltara. Pogledajte tablicu glagoljice.

Preslik Pravila franjevaca trećoredaca glagoljaša, izloženih na zidovima Samostana u Glavotoku. Opširnije.


Dokument pisan brzopisnom glagoljicom 18. kolovoza 1791.


Uokvireni notni zapis s glagoljičkim tekstom iz 19. st. u Glagoljaškom samostanu na Glavotoku.


U žutoj zgradi se nekada nalazila Serafinska tiskara Dragutina A. Parčića.
Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.

Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.

Malo groblje iza Crkve Bezgrješnog Začeća Marijina.
Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.
Ulaz u samostan: Sveta Marija Glavotok

Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.

Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.