Svjetlopisi iz Glavotoka na otoku Krku
Mirna Lipovac, Vladimir Lučev i
Darko Žubrinić,
2016.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_banner.jpg)
Glagoljaški franjevački samostan na Glavotoku.
Izvor fotografije www.burnout-bewusstseinsschule.at.
Samostan sv. Marije na Glavotoku stoljećima je središte redovničkoga
života otoka Krka franjevaca trećoredaca koji su na Glavotoku od 1468.
godine.
Redovnici su ovdje u osami živjeli gotovo pustinjačkim životom. Radili
su u polju, njegovali staroslavenski jezik i glagoljicu (tu se čuvao i primjerak prvotiska glagoljičkog misala iz 1483., koji se
sada nalazi u Zagrebu, u Glagoljaškom samostanu na Ksaveru) i duhovno
se brinuli za okolni puk.
Stari naziv Glavotoka je Glava otoka Krka. Glavotok se nalazi nasuprot lijepom mjestu Beli na otoku Cresu. Zanimljivo je da se u antičko vrijeme Beli zvao Caput Insulae, što također znači Glava otoka.
|
![](../glagoljica/parcic/Glavotok_samostan.jpg)
Glagoljaški franjevački samostan na Glavotoku. U žutoj zgradi s
lijeve strane
bila je smještena Serafinska tiskara. Izvor fotografije Glavotok.
S desne strane je crkva Bezgrješnog Začeća Marijina.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_juraj_muzina.jpg)
Samostan franjevaca trećoredaca
glagoljaša na Glavotoku. Sasvim lijevo
je gospodarska zgada (žuta), a u njoj se nalazila Serafimska tiskara,
toš i spremište najfinijih vina za ribare. Na zgradi u sredini na
visini prvog kata se nalazi sunčani sat kojeg je napravio Parčić.
Sunčane satove je napravio i u ostalim samostanima u kojima je boravio,
pa bi se moglo reći da je pored svega ostalog Parčić bio i urar.
Zahvaljujemo g. Jurju Mužini, predsjedniku Društva
krčana i prijatelja otoka Krka, na fotografijama i ovim podatcima
(2015.).
![](../glagoljica/parcic/glavotok_crkva.jpg)
Odmah lijevo od drugog prozora odozgor nalazi se Parčićev sučani sat.
Skroz lijevo vidi se vrh otoka Cresa, a u pozadini Istra oko Učke.
Izvor www.pinterest.com.
Samostanska
crkva započela se graditi 1507. godine, a dovršena je 1509. Posvećena
je Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije. Iz obližnjih sela nedaleko
glavotočkoga samostana, kao i iz drugih mjesta po otoku Krku, franjevci
trećoredci glagoljaši su imali mnogo redovnika koji su ostavili
svjetli trag u
hrvatskoj crkvenoj i narodnoj povijesti. U naše vrijeme obnovljeni i
prošireni samostan oaza je u kojoj se mnogi odmaraju i duhovno
obnavljaju: svećenici, redovnici i laičke osobe. U samostanu žive i
djeluju dva redovnika.
|
Fotografija ljubaznošću Anđelke
Felje, Zagreb.
![](../glagoljica/parcic/glavotok/glavotok_vladimir_tkalcic.jpg)
Glavotok. Fotografirao Vladimir Tkalčić.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_parcicev_suncani_sat.jpg)
Sunčani sat na zidu Glagoljaškog samostana u Glavotoku, koji je izradio
Dragutin Antun Parčić
Dragutin Antun Parčić,
Vrbnik, 26. svibnja 1832. - Rim, 25. prosinca
1902.,
istaknuti hrvatski glagoljaš, leksikograf, filolog i fotograf, polazio
je
Nižu samostansku
gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_suncani_sat_mirna.JPG)
Osim u Glavotoku, Parčić je izradio i sunčani sat u gradu
Krku.
![](../glagoljica/parcic/glavotok/glavotok_oltar.JPG)
Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.
Fotografija ljubaznošću Anđelke
Felje, Zagreb.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_gl_t.jpg)
Glagoljičko slovo TVRDO na nadgrobnoj ploči odmah ispred oltara. Pogledajte tablicu glagoljice.
![](../glagoljica/parcic/glavotok/pravila_treceg_reda06.jpg)
Preslik Pravila franjevaca trećoredaca glagoljaša, izloženih na zidovima Samostana u Glavotoku. Opširnije.
![](../glagoljica/parcic/dokument1791hrvatska_glagoljica2.jpg)
Dokument pisan brzopisnom glagoljicom 18. kolovoza 1791.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_glagoljica_note.jpg)
Uokvireni notni zapis s glagoljičkim tekstom iz 19. st. u Glagoljaškom
samostanu na Glavotoku.
![](../glagoljica/parcic/glavotok/glavotok_serafinska_tiskra.jpg)
U žutoj zgradi se nekada nalazila Serafinska tiskara Dragutina A. Parčića.
Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.
Toš (mlin) za masline u
prizemlju Serafinske tiskare. Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje,
Zagreb.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_gospodarska_zgrada_tosh.JPG)
Toš (mlin) za pripremu maslinovog ulja u gospodarskoj zgradi Samostana.
Na gornjem katu bila je smještena Serafinska tiskara koju je osnovao
Dragutin Antun Parčić.
Fotografija ljubaznošću Anđelke
Felje, Zagreb.
![](../glagoljica/parcic/glavotok/glavotok_groblje1.JPG)
Malo groblje iza Crkve Bezgrješnog Začeća Marijina.
Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.
![](../glagoljica/parcic/glavotok_sv_marija_gl.jpg) Ulaz u samostan:
Sveta Marija Glavotok
![](../glagoljica/parcic/glavotok/glavotok_pinija2.JPG)
Fotografija ljubaznošću Anđelke Felje, Zagreb.
Fotografija ljubaznošću Anđelke
Felje, Zagreb.
Glagoljaška tradicija franjevaca trećoredaca
Glavotok,
Wikipedia
FRANJEVCI TREĆOREDCI GLAGOLJAŠI, samostan Glavotok,
video
FRANJEVCI TREĆOREDCI GLAGOLJAŠI samostan Porat ,
video
FRANJEVCI TREĆOREDCI GLAGOLJAŠI , video
Franjevci
trećoredci glagoljaši
Dragutin Antun Parčić
Hrvatska glagoljička bašćina
na otoku Krku
- Fra Petar Runje: Glavotok, Svetište Majke Božje, Glavotok 2005.
- Vladimir Lučev: Život i djelo Dragutina Antuna Parčića [PPTX], predavanje održano 14. rujna 2016. na redovitoj mjesečnoj tribini Društva prijatelja glagoljice u Matici hrvatskoj u Zagrebu
Hrvatski prvotisak iz godine 1483.
Mala enciklopedija hrvatske glagoljice
Croatia, its History, Culture and Science
|