|
Vladimir Muljević
| |
| Multimedijski obrađen velikan Faust Vrančić, nalazi se u sklopu prezentacije "16 velikana hrvatskog prirodoslovlja" |
 |
POPIS |
NEPOZNATI AUTOR, FAUST VRANČIĆ, Venecija,
1605. god., Muzej grada Šibenika, Šibenik; Tehnički
muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, DICTIONARIUM QUINQUE
NOBILISSIMARUM EUROPAE LINGUARUM..., Venecija, 1559. god.,
Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, DICTIONARIUM PENTAGLOTTUM,
Požun (Bratislava), 1834. god., Nacionalna i sveučilišna
biblioteka, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, DICTIONARIUM QUINQUE
NOBILISSIMARUM EUROPAE LINGUARUM..., Zagreb, 1971. god., Nacionalna
i sveučilišna biblioteka, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, DICTIONARIUM QUINQUE
NOBILISSIMARUM EUROPAE LINGUARUM..., Zagreb, 1992. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E...,
FAUST VRANČIĆ, N O V I S T R O J E V I, Venecija,
oko 1615. god., Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb
FAUSTI VERANTII, MACHINAE NOVAE, FAUST VRANČIĆ,
N O V I S T R O J E V I, reprint djela , Zagreb, 1993. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E,
FAUST VRANČIĆ, N O V I S T R O J E V I, naslovnica,
reprint djela, Heinz Moos Verlag, München, 1965. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLAE CUM TECTO MOBILI
(MLIN S POMIČNIM KROVOM), Venecija, oko 1615. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLAE TURRIS QUADRATAE
(MLIN U ČETVEROUGLASTOM TORNJU), Venecija, oko 1615. god.,
Tehnički muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLAE TURRRIS ROTUNDAE
(MLIN U OKRUGLOM TORNJU), Venecija, oko 1615. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLAE IN FRETO MARIS
POSITAE (MLIN POSTAVLJEN U MORSKOM TJESNACU), Venecija, oko
1615. god., Tehnički muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLAE ASINARIAE
(MAGAREĆI MLIN), Venecija, oko 1615. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLAE CUM PONDERIBUS
(MLIN S TERETIMA), Venecija, oko 1615. god., Tehnički muzej,
Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLAE CUM ROTA CALCATORIA
(MLIN S NAGAZNIM KOLOM), Venecija, oko 1615. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, PONS FERREUS (ŽELJEZNI
MOST), Venecija, oko 1615. god., Tehnički muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, HOMO VOLANS (LETEĆI
ČOVJEK), Venecija, oko 1615. god., Tehnički muzej,
Zagreb
FAUST VRANČIĆ, NAVICULA AXILLARIS
(BROD KOJI SE MOŽE NOSITI), Venecija, oko 1615. god., Tehnički
muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MACHINA FUNDUM MARIS
PURGANS (NAPRAVA ZA ČIŠĆENJE MORSKOG DNA),
Venecija, oko 1615. god., Tehnički muzej, Zagreb
FAUST VRANČIĆ, MOLA PRO IMPRESSORIBUS
(KOLO ZA BAKROTISKARE), Venecija, oko 1615. god., Tehnički
muzej, Zagreb |
DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA |
Venecija, 1605. god. ulje na platnu Original je u vlasništvu obitelji Draganić-Vrančić, u Šepurinama, a kopija se čuva u Muzeju grada Šibenika. U Tehničkom muzeju u Zagrebu nalazi se kopija koju je izradila akademska slikarica Marijana Muljević, 1973. godine. 112 cm x 83 cm
Muzej grada Šibenika, Šibenik; Tehnički
muzej, Zagreb Faust Vrančić rođen je u _Šibeniku_ 1551. godine. Još kao dječak otišao je iz rodnoga grada u Ugarsku svome stricu biskupu Antunu Vrančiću. Studirao je na Sveučilištu u Padovi pokazujući osobito zanimanje za prirodne znanosti, a nakon studija živi i radi na dvoru cara Rudolfa II. u Pragu. Na dvoru se svakodnevno susreće s nizom istaknutih znanstvenika onog vremena, između ostalih s astronomima Tychom Bracheom i Johannesom Keplerom, graditeljem Jacopom de Stradom... što ostavlja jak utjecaj na njegov rad.
Godine 1594. napušta dužnost dvorskog tajnika
u Pragu te živi malo u Šibeniku, a uglavnom u Veneciji.
Od 1598. djeluje u Mađarskoj kao biskup od Chanada, te kraljevski
tajnik za poslove Ugarske i Transilvanije. God. 1609. odlazi u
Rim, gdje upoznaje crteže Leonarda da Vincija, što produbljuje
njegovo zanimanje za tehniku. Zbog bolesti napušta 1615.
godine Rim i želi svoje zadnje dane proživjeti u rodnom
Šibeniku, no zaustavlja se u Veneciji, gdje objavljuje knjigu
Logica nova. U Veneciji je i umro 27. veljače 1617. godine,
a prema oporučnoj želji njegovo je tijelo sahranjeno
u domovini u crkvi Sv. Marije (Prvić Luka na otoku Prvić
kraj Šibenika). Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANČIĆ Venecija, 1559. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm Sign. R II C-80-59
Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb Petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanuicae, Dalmatiae, & Ungaricae, Šibenčanina Fausta Vrančića tiskan je u Veneciji 1595. godine. Drugo izdanje izašlo je u Pragu 1605. godine u dopunjenom obliku, jer je Petar Loderecker dodao u njemu i češke i poljske riječi, pa je Lodereckerov Dictionarium septem diversum linguarum. Treće je izdanje tiskano 1834. u Požunu (Bratislavi), a četvrto u Zagrebu 1971. godine (Liber).
Peto izdanje objavljeno je u Zagrebu u časopisu
Bridge 1990, a u Zagrebu je tiskano i šesto izdanje 1992
(Novi Liber). Lit.
M.M. |
|
FAUST VRANČIĆ Požun (Bratislava), 1834. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm Sign. R II 8o - 608
Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb
Reprint izdanje petojezičnog rječnika
pod naslovom Dictionarium pentaglottum, Šibenčanina
Fausta Vrančića objavio je 1834. godine mađarski
leksikograf J. Torok_ Tiskano je u nakladi Belnayanis, u Požunu
(Bratislavi). Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ Zagreb, 1971. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm Sign. 435.546
Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb
Reprint izdanje petojezičnog rječnika
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae,
Italicae, Germanicae, Dalmatiae, & Ungaricae, Šibenčanina
Fausta Vrančića tiskano je u nakladi Liber, tada
izdavačkog poduzeća Instituta za znanost o književnosti
Filizofskog fakulteta u Zagrebu, 1971. godine. Ovo je i prvo bibliofilsko
reprint izdanje, jer je u svemu vjerno venecijanskom prvotisku
iz 1595. godine, čak ni tiskarske greške nisu ispravljane,
kako bi bila ostvarena maksimalna vjernost izvorniku. Pogovor
je napisao Valentin Putanec. Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ Zagreb, 1992. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm inv. br. 4757
Tehnički muzej, Zagreb
Reprint izdanje petojezičnog rječnika
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae,
Italicae, Germanicae, Dalmatiae, & Ungaricae, Šibenčanina
Fausta Vrančića tiskano je u nakladi Novi Liber,
Zagreb, 1992. godine, prema izvorniku iz 1595. Uz rječnik
je tiskan i tekst "Dikcionar" Fausta Vrančića,
Ljudevita Jonkea, a pogovor je napisao Valentin Putanec_ Lit.
M.M. | |
|
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E.. Venecija, oko 1615. god. knjiga, papir, tvrdi uvez 46 cm x 64 cm x 4,5 cm, 4,0 kg Sign. R II F 2_o - 6
Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb
Prvo izdanje knjige Machinae Novae Fausti
Verantii Siceni, Šibenčanina Fausta Vrančića,
tiskano je vjerojatno u Veneciji oko 1615. godine. Neki autori
pretpostavljaju da je ovo prvo izdanje s tekstovima na latinskom
i talijanskom jeziku objavljeno u Firenci 1595. U njemu na 49
bakroreza velikog formata uz prateće opise Vrančić
daje prikaz 56 različitih naprava, konstrukcija i tehničkih
rješenja, pa je to djelo svojevrstan tehnički priručnik
onog vremena. Iako svi opisani projekti nisu sasvim novi, oni
zorno prikazuju razinu tehničkog razvoja u njegovo vrijeme,
a većina od njih ipak su izvorno Vrančićevi
i susrećemo ih prvi put u tehničkoj literaturi. Nema
nikakve sumnje da je ovo djelo značilo izvanredan doprinos
tadašnjoj tehnici, posebno zato što su sve Vrančićeve
konstrukcije i usavršenja temeljene na tehničkoj stvarnosti,
dakle ostvarive u svakodnevnoj praksi. Lit.
M.M. | |
|
FAUSTI VERANTII, MACHINAE NOVAE reprint djela Zagreb, 1993. god. 23 cm x 32 cm x 1,5 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb
Reprint - izdanje knjige Machinae Novae tiskane
u Veneciji oko 1615. godine, sa slikama otisnutim prelomljeno
na dvije stranice i reprintom izvornih tekstova na latinskom jeziku,
te prvim hrvatskim prijevodom V. Muljevića_ Osim toga, u
knjizi su objavljeni tekstovi: V. Muljević: Osnovna tehnička
literatura do XVI. stoljeća, V. Muljević: O knjizi
Fausta Vrančića Machinae Novae, Ž. Dadić:
Faust Vrančić, život i prirodoznanstveni rad.
Lit.
M.M. | |
 |
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E naslovnica, reprint djela Heinz Moos Verlag, München, 1965. god. knjiga, papir, tvrdi uvez 25 cm x 36 cm x 3,5 cm, 2,5 kg inv. br. 1675
Tehnički muzej, Zagreb
Reprint izdanje_ knjige Machinae Novae tiskane
u Veneciji oko 1615. godine, sa slikama otisnutim prelomljeno
na dvije stranice i reprintom tekstova na latinskom, talijanskom,
španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku.
Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANČIĆ slika 11_ iz djela Fausta Vrančića "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ovaj mlin u krovu pokreće se preko krova, koji je podijeljen u više malo zakrivljenih i između dva zida zatvorenih krila, koja na jednoj strani hvataju vjetar, a na drugoj ga ispuštaju." Prijevod: Vladimir Muljević_
Crtež prikazuje Vrančićevu konstrukciju
mlina s pogonom na vjetar koji tjera lopatično kolo postavljeno
na vertikalno vratilo. Vrančić govori o tome da su
krila zatvorena između dva zida, dakle unutar konstrukcije
koja se _cijela okreće u horizontalnoj ravnini i tako prilagođava
smjeru djelovanja vjetra. Okretanje rotora prenosi se sustavom
drvenih zupčanika na žrvanjsko kamenje. Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANČIĆ slika 12. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Mlin u četverouglastom tornju okreće vratilo, koje je u sredini tornja uspravljeno uvis, a ima četiri ili osam krila. Ova tjera vjetar koji puše unutra kroz prozore tornja. Ali prozori moraju biti načinjeni jedan nasuprot drugom, da bi vjetar mogao kroz jedan ući, a kroz drugi opet nesmetano izići, ostala dva prozora, koja su izlišna, neka budu zatvorena kako bi vjetar to većom silom propuhao kroz otvorene." Prijevod: Vladimir Muljević_
Prikazan je mlin koji se za svoje pogon koristi vjetrom.
Zanimljivost konstrukcije leži u činjenici da u njoj
Vrančić primjenjuje i nepokretni dio, koji usmjerava
vjetar, dakle "s t a t o r"_ Sama konstrukcija je vrlo
jednostavna i lako ostvariva, a "stator" umnogome povećava
njenu djelotvornost. Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANČIĆ slika 13. iz "Machinae Novae"_ Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ovaj je mlin jednako tako uređen kao onaj u predhodnom tornju. Ali ovaj je toranj okrugao i u svojem gornjem dijelu na stranicama, gdje vratilo ima svoja krila, svuda otvoren, ali ipak podijeljen zidovima u prozore, koji su postavljeni zakrivljeno, kako vjetar ne bi ulazio ravno, nego koso u toranj, te tako pokretao krila vratila. Ova naprava ima tu osobitost da vjetar, ako bi sav savcat ulazio, ne bi nailazio ni na kakvu zapreku, već bi samo došlo do njegovog prolaženja. Ovo neka za sada bude kazano o mlinovima na vjetar, a sada ćemo raspravljati o mlinovima na vodu." Prijevod: Vladimir Muljević_
Ponovno je prikazan mlin koji se za svoje pogon koristi
vjetrom. Kod ove konstrukcije primjenjuje "stator" i
"rotor" u okruglom obliku, tako da ona upadljivo podsjeća
na konstrukcije s u v r e m e n i h vodnih turbina (Francisova
turbina). Vrančić potanko i točno opisuje
ulogu koju mirujući dio ("stator") ima u ovom
sklopu. I ova je konstrukcija vrlo jednostavna i u praksi lako
ostvariva. Lit.
M.M. |
|
FAUST VRANČIĆ slika 17. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove, te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da se to ipak može potpuno izvršiti, ali ne svuda, već na njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova. Postoji i drugi način da more učinimo korisnim. Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko more običava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce bilo puno, ali kad se more ponovno povlači, da bi voda istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo će se u oceanu moći bolje zbiti zbog njegovog većeg nadolaženja i povlačenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar prijatelj." Prijevod: Vladimir Muljević_
Konstrukcija ovog mlina, koji se za svoje pogon koristi
plimom i osekom zaista je zadivljujuća, i po samoj zamisli,
i po savršenoj jednostavnosti zamisli i tehničkog
ostvarenja. Tek sredinom našeg stoljeća izgrađena
je prva hidrocentrala na plimu i oseku (La Rance, Francuska).
Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ slika_ 21. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ovi se mlinovi nazivaju po magarcima, jer ih ovi u Italiji i Grčkoj vuku i tjeraju. Ali u drugim krajevima gdje nema magaraca, tjeraju ih stoga konji ili volovi, jer ove životinje imaju veću snagu. Ima i drugih načina, ali neka nam ovi budu dovoljni, jer mi se čine najzgodniji." Prijevod: Vladimir Muljević_
Crtež prikazuje mlin koji se za svoj pogon koristi
muskulatornom energijom životinja, što je u to vrijeme
bilo uobičajeno. Na slici je prikazan i prijenos drvenim
zupčanicima s radne osovine na žrvanjsko kamenje.
Vrančić piše da se ti mlinovi upotrebljavaju
u mnogim zemljama, dakle ovo nije njegova konstrukcija, a navodi
je kao primjer u praksi često primjenjivanog rješenja.
To nam još jednom pokazuje da su njegovi "Novi strojevi"
tehnički priručnik vremena u kojem je živio.
Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ slika 22. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ove mlinove tjeraju jedan ili dva čovjeka, ali imaju utege tako vezane na četiri jaka križa, da daju jaki dodatni potisak. Umjesto križa mogli smo postaviti kolo i na njemu pridodati uteg, ali križ se lakše načini, a izvrši jednak rad. Onaj tko će znati ispravno primijeniti utege, izvršit će izvanredne stvari." Prijevod: Vladimir Muljević_
Prikazani mlin za svoj se pogon služi muskulatornom
energijom čovjeka, a posebnost konstrukcije leži u
primjeni utega na križnom nosaču. Vrančić
naglašava da se uteg može postaviti i na kružni
nosač, čime se zapravo dobiva kotač zamašnjak,
karakterističan zapravo za sve suvremene strojeve (stapne
parne strojeve, motore s unutrašnjim izgaranjem ....). Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ slika 23. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ovo naše nagazno kolo gotovo je u svemu jednako onima koja se sada običavaju upotrebljavati. Ali tko na ovo obrati pažnju, naći će da ga se mnogo lakše tjera. A tome je samo razlog mjesto sile, to jest mjesto u kojem ljudi hodajući gaze kolo. Naime, u drugim kolima ljudi hodaju u unutarnjem i na njihovom donjem dijelu, dok na našem kolu stoje izvana na sredini kola. Ali koliko su ova kola bolja od onih drugih nepotrebno je dokazivati matematičkim provjeravanjem, jer je ovo i neiskusnima očevidno i poznato. Ovim se novim izumom pogona kola možemo opravdano pohvaliti, jer do sada nismo o takvima ništa čuli niti vidjeli. Ona uz to ne služe samo za tjeranje mlinova, već mogu biti od velike koristi i za druge pogone." Prijevod: Vladimir Muljević_
Prikazan je mlin koji se za svoje pogon koristi muskulatornom
energijom čovjeka__. Posebnost konstrukcije leži u
činjenici da u njoj Vrančić primjenjuje nepokretni
dio - platformu na kojoj stoje ljudi koji pokreću kolo gazeći
po njegovom vanjskom obodu, i to na mjestu na kojem stvaraju maksimalni
moment sile_ Ako se pojedinac treba odmoriti, on ne mora izlaziti
iz kola koje se okreće, nego samo odstupiti korak unatrag.
Sam Vrančić naglašava originalnost ovoga svog
rješenja. Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ slika 34. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ovaj se most zove stoga željeznim, jer je s mnogo lanaca obješen na dva tornja, sagrađena s obje strane vode. Tornjevi će imati svoja vrata, kako bi se pješaci mogli propustiti ili zaustaviti. Prijevod: Vladimir Muljević_
Prikazan je viseći most na lancima, a ova Vrančićeva
konstrukcija ušla je u povijest tehnike. Riječ je,
naime, o prvom lančanom mostu opisanom u mostogradnji,
rješenju koje se danas obilno primjenjuje, podjednako kao
i primjena metala za njegovo ovješenje. Lit.
M.M. | |
 |
FAUST VRANČIĆ slika 38. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "U četverouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili drugoga visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dole s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna. Prijevod: Vladimir Muljević_
Vrančićeva konstrukcija p a d o b r
a n a ušla je u sve povijesti koje obrađuju nastanak
ove naprave. Vančić vrlo dobro uočava i naglašava
ovisnost površine padobrana o težini čovjeka
- padobranca. Zanimljivo je da i suvremeni padobrani imaju upravo
oblik kakav opisuje Vrančić kod svog letećeg
čovjeka - pravokutan oblik_ Leonardo Da Vinci u svojim
crtežima padobrana opisuje napravu piramidalnog oblika, a
u ostvarenju se zadržao samo na modelima. Prema nekim indicijama
Vrančić je svoj padobran iskušao i u praksi,
uspješnim skokom s jednog tornja u Veneciji (1617. godine).
Lit.
M.M. |
|
FAUST VRANČIĆ slika 39. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ova naprava doduše sama po sebi nije brod, ali jer se može upotrijebiti kao brod, tako smo je željeli nazvati. Mnogo je korisnija i zgodnija nego brod. Osim toga, brod se lako može prevrnuti i one, koji se voze, izbaciti, ali u ovom se, sve da se i želi, ne može potonuti, čak ni smočiti, makar netko imao odijelo sve do gležnjeva. K tome se ta naprava, pošto je ispušten zrak, može ispod ruke odnijeti. Prijevod: Vladimir Muljević_
Na ovom Vrančićevu crtežu lako
se prepoznaje pojas za spasavanje ispunjen zrakom. Rješenje
svjedoči o Vrančićevu zanimanju za svakodnevne
probleme koje rješava na najjednostavniji, često i
duhovit način. Slično je i s njegovim prijedlozima
za konstrukcije satova (sat na vodu, sat na vatru, sat - budilica...)
pri čemu njegova domišljatost dolazi do punog izražaja.
Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ slika 41. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografije crteža, papir 46 cm 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Ima svakojakih instrumenata za grabljenje kamenja i pijeska s morskog dna, od kojih se mnogi mogu vidjeti u Veneciji. Ali ovi su instrumenti veoma polagani i ne mogu zagrabiti dublje od šest stopa prema dnu. Ovaj naš instrument, međutim, može se dobro upotrijebiti na svakoj dubini mora ili rijeke. Ipak se u rijekama, koje nisu preduboke i koje stoga treba čistiti, može dobro primijeniti i neki drugi instrument. Ovaj se načini od dva točka nabijena na dva mjesta na vratilo, a vratilo je postavljeno poprijeko broda, kao što je gore rečeno. Na spomenuto vratilo treba privezati lopatice za grabljenje, koje promiješaju dno, te tako podižu pijesak i krš, koje onda strujeća rijeka, prije nego izađu iz vode, otplavljuje i čisti. Prijevod: Vladimir Muljević_
Vrančićeva naprava prikazana ovim crtežom
predstavlja složenu konstrukciju koja u sebi sadrži
osnovne elemente suvremenoga plovećeg jaružala_ Naravno,
za njen pogon služi mišićna energija čovjeka,
jer do ostvarenja prvih strojeva bilo je još daleko. Vrančić
i ovom prilikom vrlo dobro prikazuje tehničke pojedinosti
same konstrukcije, pa ovaj njegov crtež možemo smatrati
tehničkim nacrtom onog vremena. Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANČIĆ slika 46. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnički muzej, Zagreb "Često sam vidio kako knjigotiskare, tako i ove koji svakojaki urezani bakar tiskaju na papir, kako to s velikim trudom obavljaju, pa ipak tako tiskanje nije uvijek jednoliko, već sada bolje, sada slabije uspije, zbog nepostojanosti instrumenta i nejednakosti sile. Stoga sam, da ovo okončam, pronašao prikladno kolo, koje kada se stavi u rad, može pokretati i svaki dječak, a da uvijek jednako izbacuje slike. Prijevod: Vladimir Muljević_
Ovo Vrančićevo rješenje kod kojeg
se tekst koji treba otisnuti ne nanosi na ravnu površinu
nego na v a l j a k, predstavlja osnovu roto-printa suvremene
tiskarske tehnike. Vrančić i ovom prilikom pokazuje
svoju domišljatost i tehničku inventivnost, te širinu
svog zanimanja. Lit.
M.M. | |
