BRANKO FUČIĆ (1920. - 1999.)

Tomislav Galović


Branko Fučić istaknuti je hrvatski znanstvenik istarskog kraja, kvarnerskog primorja i otoka, Gorskoga kotara, širega zadarskog i drugih područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine, koji je velik dio života te znanstvenoga i umjetničkog rada posvetio temama iz povijesti umjetnosti, slavistike, arheologije, etnologije, književnosti (alias Toni Tinov) i drugome.

Rođen je na otoku Krku, 8. rujna 1920. godine, u selu Bogovići u Dubašnici, od majke Marijane rođ. Povitzer, domaćice i oca Šime, meštra/učitelja.

Branko Fučić prve je korake učinio na dubašljanskom tlu, odnosno kako je jednom prilikom rekao: ''Vaš sam srcem i zavičajem jer sam rođen ovdje, među vama, u Dubašnici, tu u Bogovićima, u kući kraj škole - jer sam u Dubašnici otvorio oči i oblikovao sebi prvu sliku svijeta''. Ubrzo je dobio prvog brata Mladena no, zbog očevog službenog premještaja obitelj 1922. napušta otok Krk i odlazi u Generalski Stol. Branku i Mladenu uskoro se pridružuje i brat Drago, treće dijete Fučićevih. Spletom okolnosti - dakako opet po očevom novom mjestu službovanja - ali ovoga puta uistinu vrlo dobrog - obitelj se 1927. seli u Zagreb.

Tako u glavnom hrvatskom gradu i crkvenoj prijestolnici Branko Fučić otpočinje svoje osnovno školovanje koje će nastaviti u zagrebačkoj Četvrtoj gornjogradskoj gimnaziji. Po maturiranju 1938. godine odlučuje svoje daljnje obrazovanje nastaviti na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu, smjer slikarstvo. Međutim, tu nije pronašao sebe - nije bio zadovoljan pa je isti studij napustio, ali ono što je na njemu stekao - osjećaj za lijepim i crtačku vještinu - pratit će ga i biti mu od velike koristi ubuduće, tijekom njegova cjelokupnoga znanstveno-stručnoga rada.

Prekinuvši taj studij upisuje se 1939. godine na zagrebački Mudroslovni fakultet (današnji Filozofski fakultet) na kojem stječe diplomu 10. ožujka 1944. godine iz: Grupe za Poviest umjetnosti i kulture (XXV - dvadeset i pete), tj. skupine predmeta - razdio A (prvi stručni predmet): Poviest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom; razdio B (drugi stručni predmet): Hrvatska poviest; i razdio C (pomoćni predmet): Obća poviest i Talijanski jezik. Kao zanimljivost navedimo da mu je na Poviesti umjetnosti klauzurni ispit bio na temu ''Rembrandt'', a na Hrvatskoj poviesti - ''Hrvatska vojska u vrijeme narodnih vladara''. Prvi pod predsjedanjem prof. dr. Ivana Bacha, drugi pod prof. dr. don Mihom Baradom s kojim će ostati i nakon studija u kontaktu.

Još u statusu apsolventa jedno je vrijeme, točnije od ožujka do kolovoza 1943. godine, radio u Gipsoteci u Zagrebu. Iskustva tamo stečena također će mu dobro doći kasnije - tu je naučio zanat izrade odlijeva u gipsu. Upravo tu i treba tražiti začetke njegovih kasnijih brojnih znalačkih odljeva hrvatskih glagoljskih spomenika i grbova istarskog i kvarnerskog područja.

U stalni radni odnos Fučić je stupio 1945. godine. Prvo kao zaposlenik Konzervatorskog zavoda u Zagrebu od 1945. do 1946. godine. Od 1946. pak do 1947. godine radi u novoosnovanom Konzervatorskom zavodu za Istru i Hrvatsko primorje u Rijeci. Zatim odlazi na odsluženje vojnoga roka u Sloveniju. Po završetku istoga, od 1949. do 1952. godine, asistent je Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (danas Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), službeno u Zagrebu, a stvarno u Rijeci i na terenu Istre i Kvarnera, ali većinu radnog staža službeno, ipak, s radnim mjestom u Rijeci gdje na koncu i dočekuje zasluženu mirovinu 1990. godine.

Od Fučićevih najznačajnijih, za života tiskanih, djela ističemo Istarske freske (1963.), koautorstvo u Leksikonu ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (1979., 1985., 1990.), Glagoljski natpisi (1982.), Apsyrtides. Kulturno-povijesni putopis po otočju Cresa i Lošinja (1990., 1995., na više jezika), Vincent iz Kastva (1992., na više jezika) i Terra incognita (1997., 1998.).

Za svoj znanstveni i stručni rad na polju hrvatske povijesti umjetnosti, kulture i glagoljizma dobio je brojna priznanja i nagrade (republičke, gradske, potom od pojedinih društava). Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 1983. Vitezom komendatorom reda sv. Grgura Velikog (Eques commendator Ordinis Sancti Gregorii Magni), a Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu 1986. godine počasni doktorat teologije, odnosno od 11. ožujka 1996. on je počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu jer je te godine nakon dugo vremena nepravde Katolički bogoslovni fakultet ušao u sastav zagrebačkog Sveučilišta. Za Glagoljske natpise i ukupan rad na polju srednjovjekovnog zidnog slikarstva, ikonografije i epigrafike uručena mu je 1985. prestižna Herderova nagrada Bečkog sveučilišta.

Od 1991. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a od 1989. dopisni član Slovenske akademije znanosti in umetnosti u Ljubljani.

Branko Fučić preminuo je nedjelju, 31. siječnja 1999. godine u Rijeci. Pokopan je sutradan, i to prema vlastitoj želji na starom groblju Sv. Apolinara u dubašljanskom polju.

Ako Fučićev znanstveni rad promatramo kroz njegovu bibliografiju tada on izgleda ovako.

U prvu skupinu pripadali bi radovi Branka Fučića nastali u razdoblju od 1936. do 1945. godine. Riječ je o njegovim mladenačkim radovima - poeziji, prozi te stručnim i drugim člancima.

Druga skupina obuhvaća radove od 1946. do 1964. godine.
Dolaskom u Istru Fučić je prionio istraživanju njezine prošlosti, a to su bili prepoznali i drugi te ga - kao mladog istraživača - angažirali u postavljanju izložbe i pisanju kataloga Svjedočanstva o slavenstvu Istre. Budući da je ratna bitka za Istru bila dobivena, trebalo je tu pobjedu ostvariti i na međunarodno-pravnom planu. Trebalo je ''dokazati'' međunarodnoj komisiji da je Istra hrvatska. U tom je pravcu 1946. godine u Pazinu Oblasni narodno-oslobodilački odbor za Istru postavio izložbu Svjedočanstva o slavenstvu Istre. Izložba je bila postavljena u zgradi Biskupskog sjemeništa u Pazinu. Povod je bila posjeta Međusavezničke komisije Istri. Izložbu je postavio i popratni katalog uredio Božo Milanović, a Branko Fučić je sudjelovao u postavljanju izložbe i pisanju kataloga. Katalog je tiskan u tvrdom i mekom uvezu, u 350 primjeraka ''mjeseca marta 1946. u nakladi Oblasnog narodno-oslobodilačkog odbora za Istru u Narodnoj štampariji, Rijeka''. Također je bio tiskan i francuski prijevod kataloga Svjedočanstva o slavenstvu Istre - Exposition des temoignages sur le caractere slave de l'Istrie (Pazin: Comité régional de libération nationale d'Istrie, mars1946).

Fučićevo poratno djelovanje u razdoblju 1945. godine vrlo je zanimljivo - iz osobne perspektive - prikazala ugledna hrvatska etnologinja Jelka Radauš-Ribarić. Autorica tako piše o formiranju ekipe koju su, uz nju, činili Ferdo Hauptmann, Branko Fučić i Mladen Fučić, te njihovom terenskom radu po Istri gdje je svatko od njih imao svoje zadatke:

''Ferdo Hauptmann tržio je arhivsku građu, u kojoj mu je tada glagoljica predstavljala problem. Braća Fučići tragali su za seoskim crkvicama i utvrđivali njihovo stanje. Mladen ih je arhitektonski obrađivao, a u mnogima otkrivene su freske, kojima se Branko od srca veselio, a kasnije im se potpuno posvetio pa je na toj temi i doktorirao. Ja sam išla svojim putem, među ljude, da bih s njima u razgovoru prikupljala prve podatke o tradicijskom narodnom životu u Istri, koja nam je do tada bila sasvim nepristupačna. Svaki je od nas otkrivao nešto novo, što smo si kod ponovnog susreta prepričavali i živo komentirali. Bili smo kao jedna obitelj, složna, neumorna i puna oduševljenja za svoj posao''.

Idućih godina Branko Fučić intenzivno obilazi Istru i kvarnerske otoke. Istražuje, pronalazi, spašava i zapisuje. Pomalo počinje i publicirati stručne članke, ali sada kao osoba s diplomom i sa zaposlenjem.

No, prvi opširan rad iz ovoga ranog perioda Fučićevih istraživanja i inventariziranja njegov je vrlo poznati i često citirani Izvještaj o putu po otocima Cresu i Lošinju (Ljetopisu JAZU za godine 1946. - 1948., knj. 55, Zagreb 1949, 31-76). U njemu je detaljno, iz dana u dan, opisao ''kulturne, povijesne i umjetničke spomenike, prije svega one slavenskoga i lokalnoga podrijetla'' cresko-lošinjskoga arhipelaga. Odmah po publiciranju Izvještaja, već se moglo vidjeti koliko veliko bogatstvo čeka svoje istraživače (arhivi, umjetnički i historijski spomenici) na tome prostoru, ali isto tako da je to područje upravo dobilo/dobiva jednog, vrijeme će pokazati, predanog istraživača.
U ovome razdoblju tiskana je i prva Fučićeva knjiga - katalog Istarske freske.

Branko Fučić postao je dopisni član Slovenske akademije u Ljubljani godine 1989.

U trećoj skupini od 1964. do 1981. posebno mjesto zauzima Fučićevo koautorstvo u Leksikonu ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva koji je kasnije doživio niz novih izdanja. Zanimljivo je napomenuti da je njegova doktorska disertacija - kao knjiga - ostala neobjavljena, no pojedini dijelovi su kao zasebni članci bili publicirani u različitim periodikama. Uz brojne druge radove valja istaknuti i vodič koji je Fučić sa suradnicima priredio za postavu Izložbe glagoljice. Izložba glagoljice otvorena je 30. prosinca 1968. godine u Rijeci, u izložbenoj dvorani tadašnje Naučne biblioteke Rijeka.

Četvrto, od 1982. do 1998. - zasigurno je najplodnije razdoblje u Fučićevom znanstvenom stvaralaštvu. Tada su mu objavljeni Glagoljski natpisi, a potom na više jezika Apsyrtides. Kulturno-povijesni putopis po otočju Cresa i Lošinja, monografija Vincent iz Kastva također na više jezika, kao i svima poznata, a možda i najčitanija Fučićeva knjiga Terra incognita - Nepoznata zemlja Hrvatska.

U petu skupinu idu radovi objavljeni postumno. Tako je 1999. godine u Londonu tiskana Fučićeva knjiga, a u Hrvatskoj - gotovo nepoznata - Croatian glagolitic epigraphy (Hrvatska glagoljska epigrafika). Radi se o engleskom prijevodu, preradi i dopuni novopronađenim natpisima, prijašnje studije Glagoljska epigrafika iz 1982. godine. Iste su godine tiskane u Zagrebu i Fraške koje su iduće godine doživjele i svoje drugo izdanje. Knjiga Majstor Albert iz Konstanza u Brseču, Jesenoviku, Lovranu, Pazu i Plominu objavljena je 2000., te četvrto, a 2006. godine i peto izdanje - već kultnog - Leksikona ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Knjiga Terra incognita čije je prvo izdanje tiskano 1997., nanovo je objavljeno 1998., a 2001. dobilo je i svoje treće izdanje u izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost. U 2002. godini nakladnik ''Josip Turčinović'' iz Pazina u svojoj seriji Istarska baština i Državni arhiv u Pazinu objavljuju Grdoselsku kroniku (O 350. obljetnici rođenja njenog začetnika Vinka Pikota i 300. obljetnici njegove oporuke) koju je priredio i bilješkama popratio Dragutin Domšić, a - kako stoji u impresumu - transkripciju i prijevod s talijanskog jezika učinio Branko Fučić.

No, sve što smo naveli nije i sve što nam dolazi iz Fučićeva pera: tu još i članci u kapitalnoj višejezičnoj ediciji Hrvatska i Europa I. i II. svezak, potom njegove pjesme (1937.-1943.) u Književnoj Rijeci - časopisu za književnost i književne prosudbe (6/2001, 1), kao i drugi članci (npr. o Ivanu Črnčiću, potom oni u Istarskoj Danici i dr.), a kao zbornik izabranih Fučićevih članaka koji je on najavljivao još 1994., prije dvije godine tiskan je dvosveščana knjiga Iz istarske spomeničke baštine (prir. Josip Bratulić).

Tematski pak Fučićevi radovi gotovo u podjednakom postotku pripadaju povijesti umjetnosti i slavistici/kroatistici. Druga područja - arheologija, etnologija, književnosti, publicistika - manje su zastupljena.

***

Fučićev rad u Istri, na Kvarnerskim otocima i riječkom području (da ocrtamo samo najuže konture) toliko je bio plodonosan da se slobodno možemo zapitati kakva bi bila sudbina srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre i hrvatskih glagoljskih epigrafičkih spomenika u cjelini, da nije bilo osobe, istraživača i znanstvenika poput Branka Fučića. Možda bi se javio neki ''drugi'' Branko Fučić. Teško! - vrijeme je pokazalo da se takvi istraživači rađaju samo jednom!

Spomen-ploča na rodnoj kući Branka Fučića u Malinskoj.


Summary:

Biography and bibliography of Branko Fučić (1920-1999)

Branko Fučić was a distinguished Croatian scholar of the Istrian region, the islands and littoral of the Gulf of Kvarner (Quarnero, Carnaro), Gorski kotar, the wider Zadar area and other territories of Croatia and Bosnia-Herzegovina, who dedicated much of his life and scholarly and artistic work to art history, Slavic linguistics, archaeology, ethnology, literature (under the pseudonym Toni Tinov) and other fields. He was born in the village of Bogovići on the island of Krk on 8 September 1920.

He graduated from the Faculty of Arts and Letters in Zagreb in 1944 with degrees in several fields: art history and culture, as well as Classical archaeology, Croatian and general history, and the Italian language. In 1965, he earned his doctorate at the Faculty of Arts and Letters of the University of Ljubljana with a dissertation on "Medieval Wall Painting in Istria".

He was a full member of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb and a corresponding member of the Slovenian Academy of Sciences and Arts in Ljubljana.

He authored numerous works and contributed to many others:

  • Istarske freske ('Istrian Frescoes),
  • Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva ('Lexicon of the Iconography, Liturgy and Symbolism of Western Christianity'),
  • Glagoljski natpisi ('Glagolitic Inscriptions'),
  • Apsyrtides,
  • Vincent iz Kastva ('Vincent of Kastav'),
  • Terra incognita and many others.

He received numerous honours and awards for his scholarly and research work in the field of Croatian art history, culture and Glagolism.

Pope John Paul II proclaimed him a Knight Commendator of the Order of St. Gregory the Great (Eques commendator Ordinis Sancti Gregorii Magni), while the Catholic Theological Faculty in Zagreb granted him an honorary doctorate. In 1985, the prestigious Herder Award of the University of Vienna was conferred to him for his Glagoljski natpisi and his overall work in the field of medieval wall painting, iconography and epigraphy.

Branko Fučić died in Rijeka on Sunday, 31 January 1999, and he was buried, according to his wishes, at the old St. Apollinaris Cemetery in the Dubašljansko Field.

In Croatian.


Izbor iz bibliografije Branka Fučića

KNJIGE, LEKSIKONI, KATALOZI I BROŠURE:

Svjedočanstva o slavenstvu Istre. Izložba, Pazin: Oblasni Narodno-oslobodilački odbor za Istru, mart 1946., 51 str. (= Katalog izložbe: Uvod, str. 7-15; Katalog, str. 17-50, suradnik B. Fučić)

Exposition des temoignages sur le caractere slave de l'Istrie, (dans le Seminaire episcopal), Pazin: Comité régional de libération nationale d'Istrie, mars 1946. (suradnik B. Fučić)

Izložba srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, (katalog izložbe), Zagreb: Umjetnički paviljon, 1951. (suradnik B. Fučić)

Srednjovjekovno zidno slikarstvo Istre. Katalog izložbe, Rijeka 1955. (suradnik B. Fučić)

Rijeka, Opatijska rivijera, Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Kvarnerski otoci, (redakcijski odbor: B. Fučić et al.), Zagreb: Informator, 1960.

Istarske freske, Zagreb: Zora izdavačko poduzeće [serija: Umjetnički spomenici Jugoslavije], Zagreb 1963.

Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, (doktorska disertacija, rukopis, neobjavljeno), Rijeka - Ljubljana 1964.

Izložba glagoljica. Vodič, (Izložba glagoljice otvorena je 30. prosinca 1968. godine u Rijeci, u izložbenoj dvorani - Supilova 3), izd. Naučna biblioteka Rijeka, Rijeka 1968., 16 str., format 29 cm (Temat i obrada: Vanda Ekl i Branko Fučić; Odljevi i Kolaž panoa: Branko Fučić)

Exibition Glagolitic. Guide, (Theme and elaboration: Vanda Ekl i Branko Fučić; arrangement: Igor Emili; et al.), izd. Naučna biblioteka Rijeka, Rijeka 1968., 16 pp.
Napomena: prijevod kataloga Izložba glagoljica. Vodič.

Führer durch die Glagoljica: Asstellung, (die Bearbeitung des Themas Vanda Ekl und Branko Fučić; Igor Emili et. al.), Naučna biblioteka Rijeka, Rijeka 1968.
Napomena: prijevod kataloga Izložba glagoljica. Vodič.

Statuti, urbari, notari Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja i otoka. Katalog izložbe, ur. Danilo Klen, izd. Historijski arhiv Rijeka, Rijeka 1968. (Oprema Kataloga i koautor Postave izložbe Branko Fučić)

Najstariji glagoljski natpisi [Zagreb - Pazin 1971.] - Napomena: Tiskano u tiskari ''Otokar Keršovani'' u Puli. Nepaginirani i nedatirani posebni otisak rada (u vidu brošure) iz Istarske Danice 1972, Zagreb - Pazin 1971.

Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina, Uvod u ikonologiju Radovan Ivančević, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1979., (suradnik B. Fučić)

Spovid općena (latinička transkripcija glagoljskog teksta tiskanog god. 1496. u Senju), ur. Anica Nazor i Branko Fučić, Senj: Senjsko muzejsko društvo, 1979. i Pretisak 27. listopada 1978.

Vodič Historijskog arhiva Rijeka, ur. Nikola Crnković, izd. Historijski arhiv Pazin - Historijski arhiv Rijeka (Posebna izdanje, sv. 7), Pazin - Rijeka 1980. (Grbovi: Branko Fučić)

Korizmenjak, Senj 1508. - pretisak 25. studenoga 1981., (fototipsko izdanje), ur. Anica Nazor i Branko Fučić, Senj: Senjsko muzejsko društvo, 1981., 208 str.

Glagoljska epigrafika: kulturno-historijski vidovi, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.

Glagoljski natpisi, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu, [Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 57], 1982.

Valunska ploča, Hrvatsko arheološko društvo i Turističko društvo Valun, Zagreb 1982.

Tragom glagoljskih natpisa: izložba, tekst Josip Bratulić, fotografije Anđelko Badurina et al., crteži Branko Fučić, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1984.

Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina, Uvod u ikonologiju Radovan Ivančević, II. izdanje, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1985. (suradnik B. Fučić)

Stara katedrala u Osoru, Zagreb: Kršćanska sadašnjost [1985.]

Mošćenice, SIZ kulture Općine Opatija, Katedra Čakavskog sabora Opatija i Turistički savez Općine Opatija, Opatija 1986.

Bašćanska ploča, sv. I. (Rasprave, studije, članci i ulomci iz cjelovitih djela), ur. Andre Mohorovičić i Petar Strčić, Zagreb - Krk - Rijeka: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Povijesno društvo otoka Krka, Povijesno društvo Rijeka, 1988. (pretisak niza članak B. Fučića)

Glagoljski lapidarij u Valunu, tekst i crteži Branko Fučić, izd. Turističko društvo Valun - Istarsko književno društvo ''Juraj Dobrila'' Pazin, Pazin 1988.

Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina, Uvod u ikonologiju Radovan Ivančević, III. izdanje, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1990. (suradnik B. Fučić)

Apsyrtides. Kulturno-povijesni putopis po otočju Cresa i Lošinja, Mali Lošinj: Narodno sveučilište Mali Lošinj [Mala turistička biblioteka, knjiga 2.], 1990. (višejezično)

Glagoljaška opatija sv. Lucije i Bašćanska ploča, Turistička zajednica mjesta Baška, Zagreb 1990. (višejezično)

Porat - samostan sv. Marije Magdalene. Glagoljski lapidarij, Zagreb: Provincijalat Franjevaca trećoredaca - Zagreb [niz: Novaja i Vet'haja, br. 3] i Samostan sv. Marije Magdalene - Porat, 1991.

Vincent iz Kastva, Zagreb - Pazin: Kršćanska sadašnjost i Istarsko književno društvo "Juraj Dobrila", [nakladnička serija: Monumenta artis Croatiae. Monografije], 1992. (višejezično)

O. Nikola Hermon: Brašno duhovno - molitvenik, Ljubljana 1693., ponovljeno izdanje, Katedrala u Rijeci, Rijeka 1993., Fučić je uredio, prepisao, napisao predgovor, prelomio i grafički uredio.

Sveti Vid: katedrala. Rijeka - Hrvatska, tekst Branko Fučić, fotografije Petar Trinajstić, izd. Katedrala - Rijeka, Rijeka 1994. (višejezično)

Apsyrtides. Kulturno-povijesni putopis po otočju Cresa i Lošinja, II. izdanje, Mali Lošinj: Turistička zajednica Općine Mali Lošinj i Turistička zajednica Općine Cres, 1995. (višejezično)

Drivenik, izd. Društvo Imena Isusova, Drivenik, Drivenik 1995.

Vid Omišljanin - Vito da Castelmuschio - Veit von Omišalj - Vitus of Omišalj, izd. Općina Omišalj, Odbor za obilježavanje šest stoljeća brevijara Vida Omišljanina, Grad Buzet, Katedra Čakavskog sabora Roč, Omišalj - Roč 1996. Tekst na hrvatskom, talijanskom /prijevod Gilda Ružić/, njemačkom /prijevod Doris Baričević/ i engleskom jeziku /prijevod Branko Antolić/

Glagoljski brevijar Vida Omišljanina (1396). Pisano u povodu 600te obljetnice brevijara. Engleska verzija: Glagolitic Breviary of Vitus of Omišalj (1396). Written on the occasion of 600th anniversary of the breviary.

Gaštronomija grišnoga fra Karla z Dubašnice, II. izdanje, izd. Tipograf d.d. Grafička djelatnost - Rijeka, Rijeka, kolovoz 1997.

Terra incognita, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1997.

Hrvatski glagoljski i ćirilski natpisi, u: Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost. Sv. I. Srednji vijek (VII - XII. stoljeće) - rano doba hrvatske kulture, ur. Ivan Supičić, izd. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu i AGM - Zagreb, Zagreb 1997., str. 258-283.

Terra incognita, II. izdanje, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1998.

Inscriptions, u: Croatia and Europe. Volume I: Croatia in the early middle ages/ A cultural survey, ur. Ivan Supičić, London-Zagreb: London-Zagreb: Philip Wilson Publishers/London - AGM/Zagreb - Croatian academy of sciences and arts/Zagreb, 1999.

Les inscriptions, u: La Croatie et l'Europe. Volume I: Croatie - Trésors de la Croatie ancienne des origines a la fin du XIIe siecle, ur. Ivan Supičić, Pariz-Zagreb: Somogy Éditions d'art/Paris - AGM/Zagreb - Académie croate des sciences et des arts/Zagreb, 1999.

Fraške, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1999.

Croatian glagolitic epigraphy, izd. Stephen Osborne, London 1999.

Fraške, II. izdanje, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2000.

Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina, Uvod u ikonologiju Radovan Ivančević, IV. dopunjeno izdanje, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2000. (suradnik B. Fučić)

Majstor Albert iz Konstanza u Brseču, Jesenoviku, Lovranu, Pazu i Plominu, (uredila i za tisak pripremila Maja Franković), Zagreb - Brseč: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu i Udruga Jenio Sisolski - Brseč, 2000.

Hrvatski glagoljski natpisi, u: Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost. Sv. II. Srednji vijek i renesansa (XIII - XVI. stoljeće), ur. Eduard Hercigonja, izd. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu i Školska knjiga - Zagreb, Zagreb 2000., str. 126-145.

Terra incognita, III. izdanje, Zagreb: Kršćanska sadašnjost [Biblioteka Izvan nizova, knj. 30], Zagreb 2001.

Pjesme (1937. - 1943.), Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe, br. 1 [god. 6], siječanj - ožujak 2001, Rijeka 2001., str. 4-17 i [97].

Grdoselska kronika (O 350. obljetnici rođenja njenog začetnika Vinka Pikota i 300. obljetnici njegove oporuke), priredio i bilješkama popratio Dragutin Domšić, transkripcija i prijevod s talijanskog jezika Branko Fučić, izd. Josip Turčinović d.o.o. Pazin [Istarska baština, knjiga 6.] i Državni arhiv u Pazinu, Pazin 2002.

Iz istarske spomeničke baštine. Svezak I., priredio Josip Bratulić, izd. Matica hrvatska - Zagreb [nakladnička serija: Redovita izdanja za članstvo, knjiga 12.], Zagreb 2006.

Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina, Uvod u ikonologiju Radovan Ivančević, V. izdanje, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2006. (suradnik B. Fučić)

Iz istarske spomeničke baštine. Svezak II., priredio Josip Bratulić, Zagreb: Matica hrvatska [nakladnička serija: Redovita izdanja za članstvo, knjiga 13.], Zagreb 2007.

Hrvatski glagoljski i ćirilski natpisi, u: Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost. Sv. I. Srednji vijek (VII - XII. stoljeće) - rano doba hrvatske kulture, ur. Ivan Supičić, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu - Školska knjiga/Zagreb, 22007., str. 258-283.


Izbor iz literature o Branku Fučiću

  • Fučić, Branko, u: Hrvatski biografski leksikon 4, ur. Trpimir MACAN, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1998., s. v.;
  • Radovan IVANČEVIĆ, Majstorsko čitanje povijesti - u potrazi za identitetom, Cicero - magazin za umjetnost, god. II, br. 6, Zagreb, lipanj 1999., str. 41-46;
  • Marijan JURČEVIĆ, Dr. Branko Fučić - prijatelj i kršćanin /8. IX. 1920. - 31. I. 1999./, Riječki teološki časopis, god. VII, br. 2, Rijeka 1999., str. 407-416;
  • Miroslav KURELAC, In memoriam Branko Fučić (1920. - 1999.), Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, vol. 17., Zagreb 1999., str. 284-286;
  • Tonko MAROEVIĆ, In memoriam - Branko Fučić (1920. - 1999.), Radovi Instituta za povijest umjetnosti, god. 23, Zagreb 1999., str. 217-219;
  • Ksenija ROZMAN, In memoriam - Obituaries: Branko Fučić (1920 - 1999), Zbornik za umetnostno zgodovino, n. s., vol. 35, Ljubljana: Slovensko umetnostnozgodovinsko društvo, 1999., str. 306-311;
  • Josip BRATULIĆ, Prijatelju na spomen: Branko Fučić - in memoriam (1920. - 1999.), Riječki teološki časopis, god. VII, br. 2, Rijeka 1999., str. 424-430;
  • Miroslav BERTOŠA, In memoriam akademiku Branku Fučiću, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, sv. XLI-XLII., Rijeka 2000., str. 515-516;
  • Emilijan CEVC, Branko Fučić (1920 - 1999), U: Letopis Slovenske akademije znanosti in umetnosti, 50. knjiga - 1999/ The Yearbook of The Slovenian academy of sciences and arts, volume 50/1999, Ljubljana: Slovenska akademije znanosti in umetnosti, 2000., str. 131-133;
  • Josip BRATULIĆ, Glagoljaš Branko Fučić, Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe, br. 1 [god. 6], siječanj - ožujak 2001, Rijeka 2001., str. 27-30;
  • Marijan JURČEVIĆ, Akademik Branko Fučić - najznamenitiji Krčanin 20. stoljeća, Krčki kalendar 2001, Krk 2001., str. 78-84;
  • Josip ŽGALJIĆ, Branko Fučić. Od Dubašnice do Dubašnice, Rijeka: Glosa d.o.o. Rijeka i Istarsko književno društvo ''Juraj Dobrila'' Pazin, 2001;
  • Anica NAZOR, Branko Fučić (8. rujna 1920. - 31. siječnja 1999.) - In memoriam, Slovo - časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, sv. 52-53/2002-2003, Zagreb 2004., str. 127-136;
  • Tomislav GALOVIĆ, Branko Fučić i Dubašnica, Riječki teološki časopis, god. XV, br. 1(29), Rijeka 2007., str. 219-233; "Az grišni diak Branko pridivkom Fučić" - Međunarodni znanstveni skup o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. - 1999.) / "I, the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić" - International Scholarly Seminar on the Life and Work of Academician Branko Fučić (1920-1999) - Raspored rada i sažetci izlaganja / Schedule of Proceedings and Summaries of Contributions [PDF], priredio / prepared by Tomislav GALOVIĆ, Malinska - Dubašnica: Općina Malinska-Dubašnica, 2009.;
  • Slova na dar Branku Fučiću, ur. Josip BRATULIĆ, Rijeka: Ex libris (Biblioteka Terra incognita), 2009.

Branko Fučić: Hrvatski glagoljski natpisi (prva stranica: [JPG]), u: Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost. Sv. II. Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stoljeće), Zagreb: HAZU - Školska knjiga, str. 127-145.

Branko Fučić, bibliografija na ovom webu


Zahvaljujem g. Tomislavu Galoviću s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu na poslanom članku i fotografijama.


Branko Fučić

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice